2
min read
A- A+
Pročitano

Ljudi

23/04/2020 - 13:10
Autor:Fos Media
1857 pregleda

Dovoljno je čuti – Jasenovac. 

Foto

Foto: Flickr

Piše: Milivoje Krivokapić

Desilo se na jučerašnji dan, prije sedamdeset i pet godina, da je poslednja grupa jasenovačkih logoraša krenula u proboj, sa nadom da će se domoći slobode. Od njih jedva preko hiljadu, u toj namjeri je uspjelo svega stotinu i kusur.

Prošlo je mnogo vremena od tada, reklo bi se. Zatravile su logorske staze, udarila je šuma po negdašnjim stratištima, a Sava ostala neporemećena u svom toku. Prošlo je mnogo vremena, a ljudska riječ ostade i dalje previše škrta da bi prikladno opisala užas koji je u godinama najveće svjetske krvomutnje plamtio u tom dijelu pitome Posavine.

Užas koji su počinili ljudi nad ljudima.

Ali mora se govoriti. Ta riječ, ma koliko slaba bila, je dug prema svim onima koji su silom našli svoj kraj iza logorskih kapija. Ta riječ je i njihova zaštita od svega što ih je, mrtve i izgubljene, snašlo u godinama koje su uslijedile. Jer, pakao Jasenovca nije zgasnuo tog aprila '45-e, već je Jasenovac nastavio da živi. Prvo kao posljedica – kroz svaki pad vodostaja Save koji je godinama nakon zatiranja logora ostavljao za sobom ostatke žrtava, a zatim i kao zloupotreba – kroz bujanje balkanskih nacionalizama skorog vijeka, kojima je ovaj zloglasni logor i sve što se u njemu desilo postao dio političke valute.

S jedne strane, krenulo se u manipulaciju brojkama, pa su stradalništva u logoru postala povod i opravadanje za kasnije osvetničke pohode, uz parole da nikad mi ne možemo klati njih, koliko su oni klali nas i nabijanje straha da se opet ne desi zaklani narod.

Sa druge strane uporno stižu relativizacije, rehabilitacije, pa i otvorene negacije pokolja počinjenih u sistemu jasenovačkog logora. I tu se manipuliše brojkama, s tom razlikom što im se drastično umanjuje broj. Uz to se odbacuju fakti o zločinima i genocidu i lažira svrha logora. Čak je i afirmativno opjevan, on i njegov monstrum od upravnika. U pjesmi, koja se i dalje zaori u prikladnim prilikama.

I u jednom i u drugom slučaju imamo jednaku uvredu za žrtve jasenovačkog horora. To je poniženje za sve te neprebrojive hiljade Srba, Jevreja, Roma i ostalih nepodobnika po nalazu zločinačke endehazije, za sve muškarce, žene i djecu koji su tamo skončali, mahom pod maljem i srbosjekom. Posebno za djecu, jer se ne smije zaboraviti da je logorski sistem Jasenovac bio jedini u Evropi koji je imao specijalni dječiji logor.

Ovim se zatire dostojanstvo žrtava i profitira na njihovom stradanju. I to traje.

Danas su u očima srpskih nacionalista Hrvati genocidan narod, a u očima hrvatskih im kolega Srbi prirodni zločinci koju samo čekaju priliku da posrbe sve hrvatsko. Tako tinja i na momente probukti ta dominantna fabrikacija, zasjenjujući činjenicu da među Hrvatima ima onih koji ne poriču ustaška zvjerstva, kao što i među Srbima postoje oni koji ne osuđuju sve Hrvate za zločine počinjene od strane njihovih sunarodnika.

Činjenicu da među i jednima i drugima postoje ljudi. Ljudi koji su svjesni da je zločin zločin, ma pod kojom zastavom bio počinjen i da samo kroz suočavanje sa istorijom jasenovačke žrtve mogu naći zasluženi spokoj u sjenci Bogdanovićevog cvijeta. I one, i sve ostale.

Protekle večeri, na datum jasenovačkog prodora, državne televizije dva najzavađenija naroda na Balkanu su istovremeno prikazale film „Dnevnik Diane Budisavljević“, dokumentarno-igrano djelo u režiji Dane Budisavljević, koje govori o ženi čijom je inicijativnom i požrtvovanošću spašeno preko deset hiljada djece iz pakla ustaških logora. O tom filmu treba reći dvije stvari:

Prva – svaka živa duša bi ga trebala pogledati.

Druga, koja je ujedno i zaključak ove priče – u svakom ludilu i nevremenu postoje oni ljudi koji ne pristaju na mrak, koji se suprotstavljaju bezumlju po cijenu svega, pa i svoje sigurnosti, ljudi koji ne prestaju biti ljudi.

Ljudi, onakvi kakvi bi ljudi trebali biti.

Takvih ljudi je uvijek malo. I takvih ljudi nam uvijek treba.

Napomena: Stavovi izraženi u ovoj kolumni ne odražavaju nužno uređivačku politiku portala FOS Media.

 

Tagovi

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari