3
min read
A- A+
Pročitano

Zastupnica države sutkinji: Proglasite se nenadležnom i odbacite tužbu Radovićke

10/09/2019 - 11:13
Autor:Danilo Ajković
1053 pregleda

"Tražim da sud postupi po ukidnom rješenju Višeg suda, te stoga ističem prigovor apsolutne nenadležnosti ovog suda za odlučivanje u ovoj stvari i zato tražim da sud donese rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim, ukinuti sprovedene radnje u postupku i odbaciti tužbu". 

Irena Radović, arhiva, foto: FOS Media

Irena Radović, arhiva, foto: FOS Media

To je na danas ponovljenom suđenju bivše viceguvernerke Centralne banke Irene Radović protiv Skupštine Crne Gore kazala zastupnica zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore Sanja Jaredić.

Sutkinja Milena Brajović je navela da neće odmah odlučiti o ovom predlogu, već donoseći konačnu odluku, koju je najavila za 27. septembar.

Podsjetimo, Viši sud je 9. jula ukinuo presudu sutkinje Milene Brajović kojom je usvojila Radovićkinu tužbu i ukinula odluku Skupštine o razrješenju kao nezakonitu. Viši sud se, između ostalog, pozvao na načelni stav Vrhovnog suda prema kojem javni funkcioneri koje bira i razrješava Skupština nemaju pravo na zaštitu pred redovnim sudovima.

Radovićkin punomoćnik, advokat Siniša Gazivoda, u opširnom izlaganju pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, tumačenja pravnih teoretičara i prakse sudova u regionu, naveo je da ne postoji bilo kakva smetnja da sud, nakon sprovedenog ponovnog postupka, ponovo poništi odluku o razrješenju Radovićke sa dužnosti viceguvernera Centralne banke.

"Skrećemo pažnju da je Evropski sud za ljudska prava u predmetu Vilho Eskelinen i drugi protiv Finske (presuda od 19.4.2007. godine, predstavka broj 63235/00) zauzeo stav da se osobama koje su u javnoj službi može uskratiti pravo na pristup sudu samo ako su kumulativno ispunjena dva uslova. Prvi je da je domaćim zakonodavstvom izričito isključeno pravo na pristup sudu i to za određeno radno mjesto ili određenu kategoriju zaposlenih. Drugi uslov je da takvo isključenje mora biti opravdano objektivnim osnovima koji se zasnivaju na državnom interesu", naveo je Gazivoda.

Kao slikovito objašnjenje kako sud u Strazburu procjenje prvi uslov naveo je predmet Baku protiv Mađarske koji se tiče prestanka mandata predsjedniku Vrhovnog suda usljed toga što je ustavnim izmjenama izmijenjen naziv i nadležnost Vrhovnog suda, kao i uslovi za obavljanje dužnosti njegovog predsjednika.

"Kako je u prelaznim odredbama Ustava bilo propisano da će aktuelnom predsjedniku prestati mandat, domaći sudovi su odbili da ispituju zakonitost takve odluke. Međutim, Evropski sud za ljudska prava zaključio je da je na taj način podnosiocu predstavke prekršeno pravo na pristup sudu jer nije ispunjen prvi od dva pomenuta uslova. Ovo zbog toga što po mišljenju suda u Strazburu nije bilo dovoljno da se Ustavom propiše prestanak mandata predsjedniku Vrhovnog suda da bi mu bilo uskraćeno pravo na pristup sudu, već su prelazne odredbe Ustava morale da sadrže izričitu odredbu koja bi predviđala da aktuelni predsjednik Vrhovnog suda neće imati pravo na sudsku zaštitu", naveo je Gazivoda i dodao:

"Ni u konkretnom slučaju, ne postoji izričita ustavna ili zakonska odredba po kojoj viceguverner ne može pokrenuti sudski spor protiv odluke o razrješenju, pa je jasno da bi tužilji uskraćivanjem sudske zaštite u ovom sporu, bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu sadržano u članu 6 EKLJP."

Advokat je naveo da nije ispunjen ni drugi uslov.

"Ne postoji državni, odnosno društveni interes po kome se ova odluka ne bi trebala preispitivati pred sudom. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava takav interes postoji jedino u slučajevima nacionalne i javne bezbjednosti, a sa čim ovaj spor nema nikakve veze", kazao je Gazivoda.

On je napomenuo i da Savjet Centralne banke Crne Gore Radovićkoj nikada zvanično nije dostavio na izjašnjenje incijativu guvernera da se ovo pitanje stavi na dnevni red sjednice Savjeta.

"Nije joj dao mogućnost da se na tu inicijativu izjasni, niti da prisusvuje sjednici Savjeta CBCG na kojoj se odlučivalo o inicijativi, iako je bila punopravan član. Znači, tužilji od strane CBCG nije zvanično poslata ni inicijativa po kojoj je Savjet utvđivao da li postoje razlozi za razrješenje, niti predlog Savjeta za njeno razrješenje od 2.7.2018. godine", kazao je Gazivoda.

Gazivoda je napomenuo i da je predlog za razrješenje Radovićke i propratni akt uz koji je predlog dostavljen Skupštini, zavedeni su kod Centralne banke Crne Gore pod brojem 0101-5253.

"Sa druge strane tužiljin osvrt na prijedlog za razrješenje koji je Savjet uputio Skupštini, zaveden je pod brojem 0101-5448, što znači da je između ova dva akta u Centralnoj banci zavedeno skoro 200 dokumenata. Znači, nesporno je da je predlog za razrješenje očigledno već bio poslat Skupštini a da se tužilja nije mogla izjasniti na inicijativu o njenom razrješenju, odnosno iznijeti bilo kakve kontraargumente na inicijativu", naveo je Gazivoda i dodao:

"Jasno je da kada je Savjet već utvrdio navodne razloge za razrješenje i uputio o tome prijedlog Skupštini za razrješenje tek tada je u Centralnoj banci zaveden tužiljin osvrt koji očigledno nije bio predmet razmatranja na Savjetu prilikom utvrđivanja da li postoje zakonski razlozi za razrješenje."

Dodao je da navedeno potvrđuje i činjenica da se u predlogu za razrješenje niti jednom riječju ne pominje bilo kakvo Radovićkino izjašnjenje.

"Takođe, za potrebe dokaznog postupka sud je pribavio cjelokupan materijal na osnovu kojeg je Skupština odlučivala o razrješenju tužilje i u tom materijalu ne nalazi se osvrt koji je dala tužilja", zaključio je Gazivoda.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari