4
min read
A- A+
Pročitano

Usporeni radovi u građevinarstvu

23/05/2020 - 14:19
Autor:Fos Media
74 pregleda

Građevinarstvo će, zbog epidemije koronavirusa, sigurno pretrpjeti velike štete, koje su već sada vidljive jer nema slobodnog protoka radne snage zbog zatvaranja granica, ocijenio je predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore (PKCG), Mile Gujić.

Foto

foto: Glasnik PKCG

“Usporena je aktivnost privrednika u oblasti građevinarstva, iako je ova grana izuzeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti. Smanjen je broj ljudi koji izvode radove što će za posljedicu imati prolongiranje rokova”, rekao je Gujić za Glasnik PKCG.

On je, podsjećajući da je radna snaga na gradilištima uglavnom iz inostranstva, kazao da zabrane kretanja između država onemogućavaju dolazak tih radnika.

“Sam proces rada na gradilištima morao se prilagoditi preporukama zdravstvenog sistema, radi očuvanja zdravlja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti, uz obaveznu socijalnu distancu, uz pratnju i druge mjere koje se odnose na korišćenje zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju”, objasnio je Gujić.

Prema njegovim riječima, nezahvalno je prognozirati kakve će direktne i indirektne štete nastupiti u ovoj djelatnosti, jer se vremenski ne zna do kada će trajati ograničenja i kada će biti moguć slobodan protok robe i radne snage.

“Izvjesno je da će država morati u određenoj mjeri intervenisati kroz smanjenje ili odgađanje plaćanja nekih obaveza koje imaju privrednici. Tu prije svega mislim na poreze na nepokretnost i poreze i doprinose za zaposlene. Biće neophodne i subvencije kako bi se pospješila ova privredna djelatnost koja je od ogromnog značaja za privredu u cjelini”, naveo je Gujić.

Vlada je, kako je podsjetio, već donijela određene mjere što je jako važno u ovom trenutku.

“Siguran sam da i banke mogu podržati poslovanje građevinskih kompanija kroz određenu korekciju kamatnih stopa za kredite privredi i građanima koji kupuju nepokretnosti”, ocijenio je Gujić.

On je, komentarišući aktuelnu situaciju u crnogorskom građevinarstvu, kazao da posljednjih godina ta djelatnost bilježi značajan i stabilan trend rasta.

“U periodu od januara do septembra prošle godine ova grana privrede prosječno upošljavala skoro 14 hiljada radnika, po podacima Monstata, što čini šest do osam odsto ukupnog broja zaposlenih, sa prosječnom bruto zaradom 671 EUR. Građevinarstvo koje je u usponu veliki je generator i direktni ili indirektni pokretač i ostalih grana privrede”, naveo je Gujić.

On je, odgovarajući na pitanje koliko je biznis klima u kojoj posluju građevinske kompanje stimulativna za njihov rad, kazao da je ona u posljednje vrijeme znatno povoljnija, ukidanjem određenih biznis barijera, te donošenjem novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata koji je umnogome relaksirao procedure i skratio postupak koji prethodi početku radova, ukidanjem građevinskih dozvola, osim za složene inženjerske objekte.

“Omogućavanje legalizacije bespravno izgrađenih objekata je vrlo značajno i sa aspekta prihoda koje su lokalne samouprave ostvarile po tom osnovu. Sve ovo imalo je pozitivne efekate i uticalo na direktne investicije u građevinarstvu, kako domaćih tako i stranih kompanija”, smatra Gujić.

On je ocijenio da je možda i najveći problem sa kojim se suočavaju građevinari hroničan nedostatak radne snage, gotovo svih kvalifikacija.

“Domaće radne snage je jako malo na tržistu, pa su privrednici u ovom sektoru prinuđeni da angažuju radnu snagu iz inostranstva, odnosno iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije i Turske. Po ovom osnovu značajna finansijska sredstva odlaze iz Crne Gore, ali to je trenutno jedini način da se iole zadovolje potrebe građevinara na velikom broju projekata koji su u toku”, saopštio je Gujić.

Domaća radna snaga angažovana je, kako je objasnio, uglavnom u kompanijama koje se bave elektro-instalaterskim, te vodo-instalaterskim i dijelom keramičarskim radovima. Zidari, tesari, armirači, betonirci, podopolagači i gipsari su uglavnom iz inostranstava, za njih poslodavci moraju pribaviti određena odobrenja i prijave boravka, što predstavlja dodatne troškove i administrativne procedure kod nadležnih organa.

“U posljednje vrijeme uloženi su značajni napori da se kroz stručno obrazovanje, prekvalifikacije, a u saradnji obrazovnog sistema i privrede, prevaziđe ovaj problem. Međutim, tradicionalno je loš odziv za navedena zanimanja pa su rezultati ovog pristupa ograničeni”, rekao je Gujić.

On smatra da će trebati dosta vremena, znanja i zalaganja da se ta situacija promijeni na bolje, što bi zaista bilo od velikog značaja za crnogorsko građevinarstvo.

Gujić je precizirao da se domaće građevinarstvo u najvećoj mjeri oslanja na uvoz građevinskog materijala iz inostranstva, počev od cementa, željeza, kreča, pa do svih komponenti za enterijer.

“Samo u manjem obimu naše građevinarstvo može da računa na domaći kamen i drvo, a gotovo sve ostalo se nabavlja iz inostranstva što značajno utiče na spoljnotrgovinski bilans naše zemlje i odliv velike kolicine novca u tu svrhu”, naveo je Gujić.

Što se tiče proizvodnje koja bi se mogla organizovati u Crnoj Gori, realno bi bilo da se, kako smatra, proizvodi cement i cigla u Pljevljima, jer na tom području postoje velike rezerve laporca kao mineralne sirovine u industriji cementa i gline za prozvodnju cigle.

Gujić je kazao da su posljednjih godina domaće građevinske kompanije značajno unaprijedile kvalitet gradnje, poštujući zahtjevne tehničke standarde u toj oblasti.

“Kada govorimo o stambenoj gradnji i tržištu nekretnina koje je doživjelo ekspanziju u Crnoj Gori treba napomenuti da većina kompanija koje se bave građevinarstvom prati savremena naučnotehnološka dostignuća i primjenjuje mjere energetske efikasnosti poštujući na taj način sve zahtjevnije standarde i potrebe kupaca”, rekao je Gujić.

Kada je riječ o primjeni novih materijala i tu je, kako je dodao, stavljen akcenat na ugradnju ekološki prihvatljivih, koji se danas mogu naći na tržištu, što daje jednu novu komponentu kvalitetu stanovanja.

Gujić je, govoreći o stambenoj izgradnji i značajnom trendu rasta tržišta nekretnina u Crnoj Gori, kazao da postoji više faktora koji su doprinijeli da ono bude ovako aktivno i dinamično iz godine u godinu.

“S jedne strane u pitanju je značajan priliv stranih investicija naročito na primorju, kao i ukidanje biznis barijera za preduzeća i građane koji posluju u našoj zemlji. Crna Gora je prepoznata kao sigurna poslovna destinacija što je itekako uticalo na to da značajan broj investitora uloži svoj kapital u kupovinu stanova, apartmana i poslovnih prostora”, kazao je Gujić.

Značajan dio kupaca stanova je, kako je precizirao, učestvovao kroz program Hiljadu plus, te je i na taj način porasla tražnja za nekreninama, naročito u Podgorici, centru političkog, administrativnog, obrazovnog, privrednog i kulturnog života zemlje.

“Banke su značajno spustile kamate na hipotekarne kredite koja sada na slobodnom tržistu iznose i manje od četiri odsto na godišnjem nivou. Naravno, prostora za korekciju i smanjenje kamatnih stopa na ovu vrstu bankarskih proizvoda još ima”, naveo je Gujić.

Sa druge strane, kako je ocijenio, bankarske kamate na depozite su pale ispod dva odsto na godišnjem nivou što je uticalo da veliki broj građana koji su imali svoje depozite usmjeri na kupovinu nekretnina koje će kasnije rentirati.

“Možda je i činjenica da građani više vole da štede u ‘ciglama’, nego u novcu na računima, takođe uticala na povećanu tražnju na tržištu nekretnina”, dodao je Gujić.

Sam kvalitet gradnje je, kako je zaključio, značajno unapređen, što je jedan u nizu faktora koji su uticali na porast tražnje i uspon tržišta nekretnina.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari