5
min read
A- A+
Pročitano

Mirjana Marković, srpska lejdi Magbet

14/04/2019 - 17:19
Autor:Bogdan Varagić
3010 pregleda

Put Mirjane Marković od ratnog siročeta, preko univerzitetske profesorice, prve dame Srbije i Jugoslavije, najmoćnije žene na Balkanu do političke izbjeglice i sudskog osuđenika izgledao je kao traktat pisan udruženim snagama Sofokla i Luiđija Pirandela.

Mira

Foto: EPA

Za mnoge koji su preživjeli krvavi raspad velike Jugoslavije i ono što je uslijedilo nakon toga, Mirjana Marković predstavlja metaforu devedesetih godina, koloritnu poput cvjetova koje je nosila u kosi, crvenu poput krvi prolivene na bojištima, neobjašnjivu i maglovitu nalik na amorfnu masu ljudi koji su tih užasnih godina više vjerovali svojim ušima, nego svojim očima.

cvet
Foto: Profimedia

Rođena je 10. jula 1942. godine u požarevačkom selu Brežane, usred Drugog svjetskog rata, u jednoj istaknutoj porodici. Njen otac Momčilo Moma Marković bio je znameniti predratni komunistički funkcioner, učesnik NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Djed Milorad bio je član u vrijeme Kraljevine zabranjene Komunističke partije Jugoslavije.

Mirjanina majka Vera Miletić ubijena je u ozloglašenom logoru Banjici nakon zarobljavanja i svirepe torture 1944. godine. Po jednoj verziji događaja, odala je imena partizana i mjesta na kojima se kriju prilikom ispitivanja. To je bio stav vlasti nakon rata, mada je porodica uvijek tvrdila da se Vera hrabro držala do samog kraja i da je policajcima ispričala lažnu priču. Mirjana nije zapamtila svoju majku, ali je insistirala da je svi zovu Mira, što je bilo konspirativno ime Vere Miletić u toku rata.

markovići
Momčilo i Vera, roditelji Mirjane Marković

Titova ljubavnica i žena koju je maršal mnogo volio, Davorjanka Paunović, bila je Mirjanina tetka. Davorjanka je umrla pod nejasnim okolnostima zbog neke bolesti, pa se kasnije pojavila priča da je Jovanka Broz potpuno marginalizovana i zaboravljena od strane srpskih vlasti zbog Mirine želje da osveti svoju tetku.

Imala je vrlo teško djetinjstvo, koje se može porediti sa onim njenog budućeg supruga Slobodana Miloševića (njegovi otac, majka, ujak i tetka izvršili su samoubistvo). Mirjanin otac Momčilo je jurio političku karijeru, oženio se i imao djecu sa drugom ženom, a o Miri su brigu vodili djed i baba. Faktički, bila je siroče otkako se rodila.

Preko omladinskih komunističkih organizacija upoznala se sa Slobodanom, koji je takođe rođen u Požarevcu u familiji koja je porijeklom iz Lijeve Rijeke u Crnoj Gori. Bila je to ljubav koja je trajala doživotno.

Mira
Foto: Profimedia

"Bio je ozbiljan, zgodan i pametan. Imali smo iste poglede na događaje i vrijeme u kom smo živjeli", kazala je Mira Marković u jednom intervjuu, objašnjavajući zašto joj se dopao Slobodan, koji je bio samo godinu dana stariji od nje. Vjenčali su se 1965. godine.

Upravo on joj je savjetovao da studira sociologiju i kasnije je doktorira, iako se ona zanimala za književnost i odmalena je mnogo čitala. Osamdesetih godina prošlog vijeka postala je profesorica sociologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a politikom se bavila mnogo prije toga. Poznati hrvatski novinar Darko Hudelist godinama je istraživao biografiju Slobodana Miloševića i navodi da je Mira često svojim prijateljima i poznanicima govorila da će "njen Sloba biti najmoćniji čovjek u Srbiji".

Do danas nisu utihnule glasine da je ona arhitekta raskola na čuvenoj Osmoj sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije u septembru 1987. godine, na kojoj je Slobodan Milošević politički polomio kičmu vjenčanom kumu Ivanu Stamboliću, tadašnjem predsjedniku Socijalističke Republike Srbije i jednom od najmoćnijih političara Jugoslavije.

Ivan
Foto: Stevan Kragujević/Muzej istorije Jugoslavije

Stambolić je bio viđen kao jedan od lidera države nakon smrti Josipa Broza Tita, a uživao je podršku i u ostalim republikama kao umjeren i odmjeren funkcioner. On je bio Miloševićev zaštitnik i pokrovitelj dugi niz godina, vodeći brigu da kad god dobije unapređenje (Tehnogas, Privredna komora Beograda, Beogradska banka itd.), na njegovo staro mjesto dovede Slobodana. Mira se nikako nije slagala sa Ivanom Stambolićem, kao ni sa Slobodanovom majkom Stanislavom.

Zanimljivo, Mirjanin otac i stric Dragoslav Draža Marković protivili su se dolasku na vlast Slobodana Miloševića. Ona to nikada nije oprostila ocu i nije otišla na njegovu sahranu 1992.

Od Osme sjednice moć bračnog para Milošević u Srbiji, a i šire, bila je poput kraljevske krune - bez mantinela, bezgranična.

Ljudi koji su je poznavali, ali i oni koji su se bavili njenom ličnošću i odnosom sa predsjednikom Srbije i Jugoslavije, tvrde da je Mirjana Marković bila ortodoksni komunista, da je sebe posmatrala kao intelektualku a ne kao Miloševićevu suprugu. Govorila je da će 21. vijek biti vijek ljevice, žena i nauke. Veliki uticaj na nju ostavili su Žan Pol Sartr, Alber Kami, kao i muzika Novog vala. Klasici ruske književnosti se podrazumijevaju, a voljela je i djela Vilijama Šekspira. Zato su joj protivnici dali zlokobni nadimak lejdi Magbet.

Mirjana
Foto: Profimedia

Godine 1994. osnovala je Jugoslovensku udruženu levicu (JUL), partiju koja će od 1996. do Miloševićevog pada participirati u vlasti. Mirjana je objašnjavala da je partiju osnovala jer joj se nije dopadao nacionalizam vladajuće Socijalističke partije Srbije (SPS). Imala je ogroman uticaj na svog muža i prilike u državi, iako je nominalno šef JUL-a bio Ljubiša Ristić.

JUL
Ilustracija

Profesorica, kako su joj tepali njeni obožavaoci, imala je odbojan stav prema većini značajnijih političara tog vremena. Za Vojislava Šešelja govorila je da je "petparački sarajevski političar koji je zloupotrijebio beogradsko gostoprimstvo" i "primitivni Turčin koji ne smije da se bori kao muškarac, već ogovara tuđe žene".

Ništa blaža nije bila prema predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, kojeg je smatrala četnikom i divljakom, a u svojoj kolumni koju je pisala za časopis "Duga" denuncirala je njegovu ideju o stvaranju Velike Srbije: "Etnički čiste države nisu moguće u današnjem svijetu, smiješno je i pokušati kreirati i održavati takvu tvorevinu, čak i kada bi na toj teritoriji živio samo jedan narod".

rašo-šešelj

Navodno je bila odgovorna za smjenu drugog najmoćnijeg čovjeka u Srbiji Jovice Stanišića, šefa Resora državne bezbjednosti, zbog sukoba oko rješenja kosovske krize. Stanišić se protivio vojnoj intervenciji i smatrao da policija treba da uhapsi Adema Jašarija kao običnog teroristu, a ne da se on ubije, jer će to od njega načiniti mučenika među kosovskim Albancima.

Nakon predsjedničkih izbora 24. septembra 2000. na kojima je pobijedio Vojislav Koštunica i promjena 5. oktobra, njen uticaj je ispario. JUL prestaje da bude relevantan faktor, a Milošević je 28. juna 2001. godine, na Vidovdan, izručen Haškom tribunalu. Tamo je i umro 11. marta 2006.

Jovica
Slobodan Milošević, Jovica Stanišić i Marko Milošević

Slobodan i Mirjana imali su dvoje djece, Mariju (rođena 1965.) i sina Marka (1974.), oboje kontroverzne ličnosti. Marija se sa 18 godina udala za diplomatu Nikolu Mišljenovića, a početkom ovog vijeka za Cetinjanina Slobodana Bulatovića. Koristila je pištolj u drami prilikom hapšenja njenog oca 2001.

Marko je dovođen u vezu sa organizovanim kriminalom i brojnim slupanim automobilima. Devedesetih je držao diskoteku "Madona" u Požarevcu, kao i vrlo skupi zabavni park "Bambilend". Učestvovao je u automobilskim trkama prema kojima je gajio veliku strast, a družio se sa kontroverznim Vladom Kovačevićem Trefom. Kako su pisali beogradski mediji, Tref je ubijen nedugo nakon što je zatekao svoju ženu u krevetu sa Markom.

Miloševići
Foto: Reuters

Mirjana, Marko, njegova supruga Milica Gajić i sin koji se takođe zove Marko, svojevremeno su u Ruskoj Federaciji dobili azil kao političke izbjeglice. Srpske vlasti su ih preko Interpola potraživale za nekoliko krivičnih djela, od kojih se ističe umiješanost u ubistvo Slavka Ćuruvije. Evropska unija je Mirjanu Marković opisivala kao "prijetnju konsolidaciji demokratije u regionu".

Ni najljući neprijatelji nisu joj osporavali visoku inteligenciju, obrazovanost, prefinjenost ukusa i oštar polemički dar. Napisala je nekoliko knjiga koje su prevedene na dvadesetak jezika, među kojima su "Noć i dan", "Između istoka i juga" i "Juče ili sutra".

Među protivnicima bračnog para Milošević, uključujući opozicione partije u Srbiji, kružila je anegdota kako su jednom prilikom Sloba i Mira šetali ulicom i sreli čovjeka koji je nekada bio zaljubljen u prvu damu Srbije, a postao je pekar.

Milošević je šaljivo prokomentarisao: "Vidiš, da si se udala za njega, danas bi bila pekarova žena."

Mirjana mu je ozbiljno odgovorila: "Griješiš. Da sam se udala za njega, danas bi on bio predsjednik".

Mirjana je preminula danas oko 15 časova. U teškom zdravstvenom stanju bila je danima, a prema informacijama medija, nalazila se u bolnici u Sočiju.

 

Pročitajte još:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari