Društvo

Infos

Saop&scaron;tenje prenosimo u cjelosti.

&quot;Svjetski dan &scaron;uma značajan je međunarodni ekolo&scaron;ki datum koji su ustanovile Ujedinjene nacije 2012. godine, kako bi osnažile&nbsp;globalnu svijest o značaju &scaron;uma, njihovog očuvanja i održivog kori&scaron;ćenja.

Tri važna ekolo&scaron;ka praznika se de&scaron;avaju na dana&scaron;nji dan - danas je Dan &scaron;uma, Dan drveća i Dan sadnje.

Na dana&scaron;nji dan slavimo prirodu i&nbsp;prirodna bogatstva i skrećemo pažnju na važnost I vrijednost &scaron;uma, drveća I sadnje.

&Scaron;ume predstavljaju jedan od najsloženijih ekosistema na zemlji i&nbsp;dragocjeni prirodni resurs od izuzetnog značaja za čovjeka, ali i za ukupni biodiverzitet. One su stabilizator klime, utiču na vodne izvore očuvanje vodnih resursa i&nbsp;utiču na sve ostale ekosisteme. Sprečavaju eroziju, i stvaraju zemlji&scaron;te. Stani&scaron;te su brojnim vrstama biljaka i&nbsp;životinja. Njihovo pretjerano kori&scaron;ćenje dovelo je do konstantnog smanjivanja povr&scaron;ina pod &scaron;umom i do degradacije životne sredine. Obnavljanje &scaron;umskih ekosistema i&nbsp;povećavanje teritorije pod &scaron;umom jedan je od osnovnih preduslova za očuvanje zdrave životne sredine i&nbsp;opstanak života kakav poznajemo

&Scaron;ume su dio na&scaron;eg života i&nbsp;na&scaron; najbolji saborac u borbi protiv klimatskih promjena. One su na&scaron; zavje&scaron;tanje generacijama koje dolaze. One su čuvari&nbsp;priče kako smo se ophodili prema prirodi u na&scaron;em vremenu.

Kao dru&scaron;tvo moramo naučiti da volimo &scaron;ume da ih čuvamo i&nbsp;cijenimo njihovu ulogu za nas. Države sa zdravim &scaron;umama i uređenim &scaron;umarstvom su bogata dru&scaron;tva i perspektivne ekonomije.

&Scaron;ume zauzimaju gotovo 60% teritorije Crne Gore i&nbsp;svojim zdravstvenim stanjem, vitalno&scaron;ću, kvalitetom, funkcijama i&nbsp;&scaron;umskim proizvodima predstavljaju prepoznatljiv simbol ekolo&scaron;ke države.

Jedna od najvrednijih &scaron;uma Evrope, pra&scaron;uma Biogradska Gora nalazi se u Crnoj Gori.

Profesor Bogdan Bogdanović je Biogradsku goru u djelu Mali urbanizam iz 1958, Sarajevo je opisao na jedan od najlep&scaron;ih načina riječima&nbsp;&#39;&#39;Biogradska gora je ne&scaron;to &scaron;to odvodi iz na&scaron;eg vremena i&nbsp;vraća, pomalo, u pro&scaron;lost ili u svjet bajki, &scaron;to podsjeća na daleku pro&scaron;lost Zemlje, a nije ni pejzaž ni emocija. Tu je sve divlje, nevino, nezgrapno I preveliko, a sve je pretjerano i britko. I svjetlost i&nbsp;sjenka i&nbsp;anarhija mirisa čini je iznad na&scaron;eg vremena i&nbsp;na&scaron;e civilizacije&#39;&#39;

Pored njega vrijednost čuvanja prirode i&nbsp;očuvanja biodiverziteta na primjeru Biogradske gore opisali su&nbsp;prof. dr Bratislav S. Atanacković i&nbsp;dr Mihailo Vučković u zborniku radova &quot;Prirodne i&nbsp;dru&scaron;tvene vrijednosti nacionalnog parka Biogradska gora&quot;, 1991. riječima:

&#39;&#39;Biogradska gora je banka prirode&#39;&#39;

Biogradska gora je očuvana priroda. Ona je banka prirode. Sve to &scaron;to sada u njoj postoji staro je koliko i&nbsp;vrijeme koje je proteklo sa obilježjem da je živjelo, da se mijenjalo i da će živjeti i&nbsp;da će se mjenjati.

Priroda Biogradske gore koliko god da je značajna za period sada&scaron;nje opservacije neuporedivo je značajnijija za sve ono &scaron;to će se tek dogadjati. Treba rizikovati pa ostaviti. Nepovratan rizik je uni&scaron;titi. Ako pretpostavimo da će razlike u prirodi i&nbsp;pejzažu Biogradske gore u odnosu na prostor izvan nje sa vremenom koje dolazi biti sve veće, onda će i&nbsp;njene vrijednosti biti sve veće.

Aktuelna situacija usled pandemije korona virusa COVID 19 upravo nas podsjeća koliko je značajno očuvati zdrave ekolo&scaron;ke sisteme i&nbsp;zdravu životnu sredinu.

Aktivnosti krčenja &scaron;uma neprestano su se povećavale u poslednje dvije decenije i&nbsp;povezane su sa 31% epidemija, poput ebole i virusa Zika i Nipah.

Krčenje &scaron;uma tjera divlje životinje iz njihovih prirodnih stani&scaron;ta i dovodi ih bliže ljudskoj populaciji, stvarajući vi&scaron;e prilika za zoonotske bolesti &ndash; odnosno bolesti koje se &scaron;ire sa životinja na ljude.

Strate&scaron;ki plan UN za &scaron;ume do 2030. pruža globalni okvir za djelovanje na svim nivoima za održivo upravljanje svim vrstama &scaron;uma i&nbsp;drveća izvan &scaron;uma i za zaustavljanje krčenja (deforestacija &scaron;uma) i degradacije &scaron;uma. Istorijski sporazum o ovom planu zaključen je na posebnoj sjednici UN Foruma o &scaron;umama u januaru 2017. i&nbsp;nakon toga ga je Generalna skup&scaron;tina UN usvojila u aprilu 2017.

Su&scaron;tinu plana čini &scaron;est globalnih ciljeva za &scaron;ume i 26 povezanih ciljeva koji bi trebalo da se dostignu do 2030.

&middot; Pokrivaju oko 30% kopna na planeti

&middot; Dom su za 80% svih kopnenih vrsta

&middot; Pružaju ekosistemske usluge od proči&scaron;ćavanja vazduha i&nbsp;vode do proizvodnje hrane, ljekova i proizvoda od drveta I papira

&middot; Važni su apsorberi CO2, i to količine od oko dvije milijarde tona godi&scaron;nje

&middot; Veliku &scaron;tetu nanose im su&scaron;e izazvane klimatskim promjenama

&middot; Krčenje &scaron;uma uglavnom je posledica obezbeđivanja prostora za poljoprivredu velikih razmjera

&middot; Godi&scaron;nja stopa krčenja &scaron;uma smanjena je za vi&scaron;e od 50%.

Inicijalni plan za proslavu Svjetskog dana &scaron;uma bio je organizovanje različitih aktivnosti, uključujući sadnju drveća i&nbsp;druge događaje na otvorenom. Ipak, zbog pandemije koronavirusa ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i&nbsp;vodoprivrede u saradnji sa Upravom za &scaron;ume svakom zainteresovanom građaninu daje besplatno 50 sadnica ukoliko želi da ih posadi u periodu od 21.03.2021. do 30.04.2021. godine.&quot;