Društvo

Infos

Cilj projekta, kako je pojasnila&nbsp;Ana Pe&scaron;ić&nbsp;sa UCG-a, koja je ujedno i rukovodilac projekta, jeste maksimalno uključivanje lokalne&nbsp;zajednice&nbsp;u model upravljanja u BLUE LAND području, koje u Crnoj Gori uključuje Veliku plažu i rijeku Bojanu. To, između ostalog, znači i novi pristup u upravljanju predmetnim područjem, u smislu da se određene odluke neće donositi samo sa vrha, već da će u procesu učestvovati ljudi koji tu žive i od toga zavise.

&quot;U pitanju je veoma značajno turističko područje za Crnu Goru, koje samim tim trpi velike pritiske koji su uzrokovani čovjekovim aktivnostima. Prisutan je i pritisak od strane ribarstva, ali i otpad, invazivne vrste i pretjerana izgradnja&quot;, kazala je&nbsp;Pe&scaron;ić&nbsp;u izjavi za agenciju Mediabiro.

Kako je dalje navela, lokalitet je odabran zbog prirodnih karakteristika i vrijednosti koje to područje posjeduje, poput Velike plaže sa svojim dinama,te endemičnim vrstama vegetacije tih dina.

&quot;Tu su i mediteranske vlažne &scaron;ume, za koje možemo kazati da su jedne od bolje očuvanih na Mediteranu, ali i rjeka, koja je sama po sebi veoma značajan ekosistem, i sa prirodne i sa kulturne strane. To su sve vrijednosti tog ekosistema koje je potrebno iskoristiti, očivati, unaprijediti, a opet, iskori&scaron;ćavati na održivi način&quot;, kazala je&nbsp;Pe&scaron;ić.

Projekat čiji je puni naziv &bdquo;Zajednički participativni model upravljanja i instrument za za&scaron;titu i očuvanje priobalnog i morskog biodiverziteta i unaprijeđenje održivog kori&scaron;ćenja morskih obalnih resursa &ndash; BLUE LAND&ldquo; dio je INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje Albanije, Crne Gore i Italije. Da su u sklopu projekta izabrana tri izuzetna lokaliteta, u sve tri države, naglasio je i&nbsp; direktor Instituta za biologiju mora&nbsp;Aleksandar Joksimović.

&quot;Kroz tri godine implementacije ovog projekta i saradnje sa na&scaron;im kolegama, prenijeli smo pozitivna iskustva koja su oni imali na svojim područjima koja su uredili. Nadamo se da će rezultati ovog projekta naći svoje primjene i da će lokalno stanovni&scaron;tvo, ribari i turisti uživati u ovom dijelu BLUE LAND-a&quot;, naveo je&nbsp;Joksimović, dodav&scaron;i da postoji ideja o daljem razvitku ove trilateralne saradnje.

&Scaron;tavi&scaron;e, kako je dodao, obilježavanje 60 godina Instituta za biologiju mora biće upravo posvećeno očuvanju biodiverziteta priobalja i svih rijeka koje se ulivaju u more.

&quot;Mislim da je i ovaj projekat dao veliki doprinos tome. Inače, Institut je vrlo projektno angažovan pa trenutno realizujemo preko 40 projekata, međunarodnih i nacionalnih. Mi na taj način dajemo svoj doprinos i negdje sebe zovemo svjetionikom očuvanja na&scaron;eg podneblja&quot;, istakao je&nbsp;Joksimović.

Fokus Ministarstva poljoprivrede &scaron;umarstva i vodoprivrede, kao jednog od projektnih partnera, bio je prvenstveno na uključivanju zainteresovanih strana, regulatorni okvir kao i iznalaženje načina da se sve projektne aktivnosti uvedu u pravni sistem Crne Gore, pojasnila je&nbsp;Nada Kosić&nbsp;iz tog resora.

&quot;Benefiti ovog trogodi&scaron;njeg projekta su veliki, kako za nas, tako i za sve zainteresovane strane. Sve projektne aktivnosti su uspje&scaron;no realizovane, a posebno smo ponosni jer smo uspjeli da pripremimo analizu regulatornog okvira, zakonsko rje&scaron;enje za progla&scaron;enje BLUE LAND područja potencijalno za&scaron;tićenim područjem. Donijeli smo i plan upravljanja a paralelno sa tim uspjeli smo da napravimo mali pilot projekat u okviru ovog velikog projekta, gdje je kao najbolja pro&scaron;la ideja&nbsp;&lsquo;Morskog dobra&rsquo;, a koja se odnosi na ekosistemsku za&scaron;titu dine na teritoriji velike plaže Ulcinj. Nakon toga su odmah započeti radovi na revitalizaciji i za&scaron;titi dina. Stoga, na kraju ovog projekta, osim pisanih dokumenata ostaje nam i ne&scaron;to lijepo &scaron;to se može vidjeti&quot;, poručila je&nbsp;Kosić.