3
min read
A- A+
Pročitano

FOS priča: „Ko je odredio da je samohranoj majci sa djecom dovoljno 93 eura mjesečno?“

13/06/2019 - 8:09
Autor:Jelena Popović
1467 pregleda

Ema Pajević iz Podgorice, majka dvoje djece, kaže da je na svojoj koži osjetila da su samohrani roditelji u Crnoj Gori prepušteni sami sebi. Ona je trenutno nezaposlena, a iako je više puta tražila pomoć države i institucija, odgovor nadležnih je izostao.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

Razlog tome je što djeca primaju alimentaciju od oca, pa samim tim nemju pravo da ostvare pomoć putem materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP), a nemaju pravo ni da besplatno pohađaju vrtić, kao ni na besplatne obroke.

„Ne mogu a da se ne zapitam da li je meni i djeci uzrasta tri i četiri godine, ugroženo dostojanstvo živjeći u sobi od 12 metara kvadratnih, lišeni prava na MOP samo zato jer djeca imaju svoje lično primanje od oca (alimentaciju)“, dodaje Pajević.

Ona tvrdi da je više puta predavala zahtjev za materijalno obezbjeđenje porodice, ali je svaki put odbijena.

„Prvi put, u toku razvoda, drugi put nakon razvoda. Pošto je otac počeo uplaćivati alimentaciju, iz Ministarstva rada i socijalnog stajanja su mi kazali da opet nemam pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, jer visina alimetacije (ličnog primanja) za dvoje djece iznosi više od 93 eura“, pojašnjava Pajević i dodaje da ne može da se ne zapita ko je odredio tu novčanu granicu.

Samohrana majka tvrdi i da su je u Ministarstvu rada i socijalnog staranja savjetovali da se odrekne alimentacije, kako bi ostvarila pravo na materijalnu pomoć.

„Smatram da je alimentacija lično pravo djece, bez obzira kolika ona bila. To primanje im ne daje država kao maloljetnim licima. Ja kao samohrana majka nemam nikakva lična primanja i sa te strane ispunjavam sa djecom uslove za MOP, ali opet se pitam otkud pravo bilo kojoj instituciji da dovodi u pitanje lično primanje djece (alimentaciju) kao uslov za materijalna davanja“, dodaje naša sagovornica.

Članom 22 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, između ostalog, propisano je da pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti pojedinac pod uslovom da visina prosječnih mjesečnih prihoda iz prethodnog kvartala ne prelazi osnov za ostvarivanje prava za: pojedinca 63.50 eura, porodicu sa dva člana 76.20 eura, porodicu sa tri člana 91.50 eura, porodicu sa četiri člana 108.00 eura i porodicu sa pet i više članova 120.70 eura.

tghs

Advokatica Snežana Mićanović u razgovoru za naš portal pojašnjava da se pomenuti član Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti ne moze primijeniti na alimentaciju.

„Alimentaciju ne možemo tretirati kao prihod, jer je obaveza roditelja  prema maloljetnoj djeci da učestvuju u njihovom izdržavanju. Dakle, u konkretnom slučaju činjenica da alimentacija iznosi preko 93 eura, ne bi smjela da utiče na ostvarivanje prava za materijalno obezbjeđenje porodice. Nažalost, u praksi imamo drugačija tumačenja pomenute zakonske odredbe, pa se tako alimentacija tretira kao prihod porodice i vrlo često se zbog toga odbija zahtjev za meterijalno obezbjeđenje porodice, što je prema mom mišljenju nezakonito“, pojašnjava Mićanović.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja FOS-u je pojašnjeno da je Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, članom 73, propisano da je Centar za socijalni rad nadležni organ za rješavanje prava iz socijalne i dječje zaštite, a u postupku po žalbi nadležan je drugostepeni organ, tj. Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

„Stranka koja nije zadovoljna odlukom u drugostepenom postupku u skladu sa Zakonom u upravnom sporu, može podnijeti tužbu Upravnom sudu Crne Gore“, dodaju iz ministarstva.

Ipak, samohrana majka Ema Pajević apeluje na nadležne da izmijene pomenute odredbe zakona, te da omoguće da djeca osim alimentacije mogu primati i materijalnu pomoć onda kad im je to neophodno.

Za neke samohrane roditelje sporno je i to što drugi roditelj koji je obavezan da plaća alimentaciju često ne izršava tu zakonsku obavezu.

„Kada je u pitanju obaveza izdržavanja ostvarena na osnovu odluke suda,  utvrđuje se da li se obaveza izdržavanja ostvaruje ili ne i u tom slučaju se dostavlja odgovarajući dokaz i u skladu sa utvrđenim drugim dokazima se donosi rješenje. Svaki predmet je jedinstven, tako da se ne može dati konkretan odgovor vezan za ostvarivanje prava za porodice koje imaju status samohranog roditelja,već je to u nadležnosti centra za socijalni rad u mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva“, dodaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Porodičnim zakonom je propisano da ukupni iznos sredstava potrebnih za izdržavanje ne može biti manji od iznosa stalne novčane pomoći koja se po propisima o socijalnoj zaštiti daje osobi bez ikakvog prihoda u opštini u kojoj ima prebivalište.

Prilikom ocjenjivanja potreba osobe koja prima izdržavanje sud uzima u obzir njeno imovno stanje, stepen sposobnosti za rad, mogućnosti za zaposlenje, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi odluka o izdržavanju. Kad se izdržavanje traži za dijete sud uzima u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebu za njegovo obrazovanje.

 

Pročitajte i ovo:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari