Društvo

Infos

Svjetski dan djeteta ove godine ima poseban značaj jer se obilježava 35. godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta.

Tada se svijet ujedinio u želji da svakom djetetu garantuje pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje i igru, pravo na porodicu, na za&scaron;titu od nasilja, pravo na jednakost.

Kako navode u saop&scaron;tenju, Konvencijom se podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta, a potpisalo je 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. Konvencija je postala najbrže i naj&scaron;ire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji.

&ldquo;Aktivnostima na globalnom nivou, koje se odnose na obilježavanje ovog datuma, podržavaju se djeca i mladi da budu zagovornici svojih prava i kreatori rje&scaron;enja problema 21. vijeka. Time je pružena prilika da se promovi&scaron;u i slave dječja prava kojima će se osigurati bolji svijet i sigurno okruženje za svako dijete&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju IJZCG.

Kako ističu u svijetu danas živi 1,8 milijardi mladih, koji čine četvrtinu svjetske populacije i samim tim imaju ogroman potencijal da daju svoj doprinos dru&scaron;tvenom, političkom i ekonomskom razvoju.

&ldquo;Veoma važno je da se čuje i uvaži glas mladih o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnosti &ndash; mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja&hellip; Uče&scaron;će djece i mladih u kreiranju politika jedan je od temelja građanskog dru&scaron;tva, jer oni mogu biti kreatori novih rje&scaron;enja za probleme s kojima se svijet suočava, a tiču se njihvog odrastanja. Zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema, je da se obezbijedi efikasne i kompetentne mjere za&scaron;tite zdravlja djece i mladih. Briga o mentalnom zdravlju djece i mladih, predstavlja jedan od značajnih prioriteta na&scaron;eg dru&scaron;tva, prvenstveno zdravstvenog i obrazovno-vaspitnog sistema uz nezamjenjivu podr&scaron;ku porodice&rdquo;, poručuju iz IJZCG.

Institut za javno zdravlje Crne Gore istražuje riziko-faktore koji utiču na zdravlje djece i mladih (pu&scaron;enje, alkohol i droge, gojaznost) i podržava aktivnosti koji doprinose pobolj&scaron;anju njihovog zdravlja.

Nacionalno istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS), koje je rađeno među djecom u Crnoj Gori, starosti od 13 do 15 godina, pokazalo je da njih 9,9% konzumiralo duvanske proizvode i to značajno če&scaron;će dječaci nego djevojčice.

&ldquo;Takođe, ESPAD istraživanje, o upotrebi duvana, alkohola i droga među &scaron;esnaestogodi&scaron;njacima, pokazalo je da je 35% učenika u Crnoj Gori probalo cigarete bar jednom do svoje &scaron;esnaeste godine, kao i da je 77% učenika konzumiralo bar jednom neko od alkoholnih pića. Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti (COZY) kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan kao i svaka deseta djevojčica. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz nedakvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao &scaron;to su dijabetes, psiholo&scaron;ke probleme, neuspjeh u &scaron;koli i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi&rdquo;, poručuju iz IJZCG.

Kako navode, podaci upozoravaju i daju zadatak djeci i mladima, roditeljima, kreatorima politika i zajednici da razmi&scaron;ljaju i utiču na kreiranje pozitivnih modela pona&scaron;anja, koji garantuju zdrav život.

&ldquo;Zajednica, obrazovni i zdravstveni sistem moraju sarađivati kako bi unaprijedili zdravlje i dobrobit djece i mladih, s posebnim fokusom na mentalno zdravlje. Svi zajedno moramo ulagati u prevenciju i podržavati pozitivne modele pona&scaron;anja kako bismo djeci osigurali zdravu i sigurnu budućnost&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju IJZCG.