Društvo

Infos

&quot;Od 15 članova koji su glasali, ona je dobila 10 glasova. Gospođa Pavličić je sada na dužnosti nacionalnog konsultanta Savjeta Evrope za vladavinu prava. Sudski savjet očekuje da će izbor čelnika Vrhovnog suda u Crnoj Gori u punom kapacitetu doprinijeti da se pobolj&scaron;a i realno stanje i percepcija o pravosuđu u Crnoj Gori&quot;, kazao je Korać.

Ministar nije glasao, jer je Vlada ranije zauzela stav da ministar ne bi trebalo da glasa u ovim pitanjima, jer to nije evropski standard.

Savjet je na sjednici, koja je počela u 14 sati, počeo intervju sa Pavličić.&nbsp;

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać na početku sjednice je prvo obrazložio predlog Vrhovnog suda da se Valentina Pavličić izabere za predsjednicu i pročitao njenu biografiju. Podvukao je da je Pavličić pripremila program rada na 60 strana.

Pavličić je obrazložila neke od osnovnih ciljeva.&nbsp;

&quot;Ovdje pred vama nalazim se kao ostvarena osoba koja se pravom bavi tri decenije. Prirodno je da iz profesionalnih sazrijevanja, da i u meni sazre lična odluka koja nije donijeta preko noći. Donijeta je nakon određenog vremena koji sam provela kao predstavnica Crne Gore pred međunarodnim pravosudnim organima. Program sam započela analizom stanja koje u sudstvu nije dobro. Mislim da ste i vi to u va&scaron;im izvje&scaron;tajima konstatovali&quot;, kazala je Pavličić.&nbsp;

Istakla je da je 148 hiljada predmeta u 2023. godini, a da na dana&scaron;nji dan, u 2024. ima 151 hiljada predmeta. Kada analiziramo rije&scaron;ene i nerije&scaron;ene, Pavličić je kazala da je na taj dan pro&scaron;le godine bilo pola rije&scaron;enih predmeta. Upravo te brojke govore da &nbsp;sudski sistem nije u prilici da rje&scaron;ava priliv novih predmeta.

&quot;Iako procentualno sudovi rje&scaron;avaju stare predmete, brojke se povećavaju. Mislim da su to stvari koje ozbiljno brinu. Svi oni koji se sudovima obraćaju sa stigmatizacijom, moraju biti svjesni da time podrivaju državu, podrivaju dru&scaron;tveni sistem. Nije prihvatljivo da se pred crnogorskim sudovima nalazi 150 hiljada predmeta, a da mi o sudijama i sudskom sistemu, onima koji se kandidaju za rukovodeće pozicije, da se izražavamo onako kako je to predstavljeno u medijima. Ukoliko mi se ukaže prilika da, va&scaron;om odlukom, budem predsjednica Vrhovnog suda, tome ću se suprostaviti. Ne zbog sebe, nego zbog sudija i rada koji iznose&quot;, istakla je ona.&nbsp;

Govoreći o nezavisnosti sudskog sistema, Pavličić smatra da je suvi&scaron;no, jer je preporukama i poveljama obja&scaron;njeno sta je nezavisnost.

&quot;Nije nezavisnost uspostavljena da bi se &scaron;titili sudije, nego građani. Nezavisnost je jemstvo sudije za nepristrasnost sudije. Obzirom da se kandidujem za predsjednicu Vrhovnog suda i cjelokupnog sudskog sistema, mi ozbiljno zaostajemo u predmetima građanske i upravne materije&quot;, kazala je ona.&nbsp;

Podsjeća da je sudsku funkciju napustila 2015. godine, bez ijednog nezavr&scaron;enog predmeta.

Rje&scaron;avanje pitanja efikasnosti

Pavličić kaže da 26 odsto zavr&scaron;enih predmeta iz Upravne materije i 52 odsto na nivou građanske materije predstavlja ozbiljno upozerenje da je ne&scaron;to već trebalo da se uradi.

&quot;Cilj je stvaranje stvaranje suda i sudije modernom zato &scaron;to je to standard koji služi dru&scaron;tvu i napretku dru&scaron;tva i koje je spremno za primjenu pravnih tekovina EU. Mi smo se obavezali da &#39;26 godine zatvorimo pregovore tako &scaron;to ćemo sudstvo dovesti iz umjereno spremnog u spremno za primjenu pravnih tekovina. To nam je potrebno zbog nas, ne samo zbog Brisela i EU&quot;, istakla je ona.

Ističe da nije crnogorski sudski sistem do&scaron;ao sad u ovu situaciju, već da se čini da je 169 predmeta iz oblasti specijalnog suda.

&quot;Ta vrsta predmeta ne može se suditi na ovaj način kao do sad. Da bi promijenili pristup, promijeniti praćenje toka predmeta. Ne može se predmet OKG i visoke korupcije suditi ad hoc bez napisanog ličnog plana sudija i strategije sudskog postupka&quot;, navela je Pavličić.

Odluka vetinga političke prirode

Na pitanje člana Sudskog savjeta Predraga Tabasa &scaron;ta je po njoj razlog za povećanje predmeta, te kakav je njen stav o vetingu i o zakonodavnom okviru u okviru efikasnosti sudova, ona kaže da je veting krajnja mjera koja se preduzima u dru&scaron;tvima koje prave otklon od sistema.

&quot;Kod nas veting je, od laičke javnosti populisticki. Korupcija nije samo novac već i neuzimanje predmeta po rasporedu, a mi ne možemo to znati bez funkcionalne analize pravosuđa koja nije urađena. Odluka vetinga je političke prirode, to nije sporno. Komisije ne mogu sprovoditi veting bez strane podr&scaron;ke. Treba uključiti evropske partnere koji imaju jasne stavove o tome&quot;, navodi Pavličić.&nbsp;

Član Sudskog savjeta Rade Ćetković pitao je da prokomentari&scaron;e izvje&scaron;taj EU da je Crna Gora napravila dobre korake u reformi pravosuđa, ali da je sudska vlast krhka i osjetljiva na političke promjene.

Pavličić je navela da je sudstvo je u nižem rangu u odnosu na izvr&scaron;nu i zakonodavnu vlast.

&quot;Npr, odredbe ZKP ne mogu da predlažu poslanici i da su to stručne analize koje donose boljitak. Preglasna politika je utihnula pravosuđe&quot;, navela je ona.

Podsjetimo, Pavličić koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je pro&scaron;le sedmice na Op&scaron;toj sjednici Vrhovnog suda dobila podr&scaron;ku deset sudija te instance.

Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pe&scaron;ić, vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podr&scaron;ku.

Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti poku&scaron;aj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju.

Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.

Izvor: RTCG&nbsp;