3
min read
A- A+
Pročitano

Stejt department: Korupcija i nekažnjivost su i dalje problemi

14/03/2019 - 12:16
Autor:Fos Media
59 pregleda

Korupcija je u Crnoj Gori i dalje problem jer vlast nije efikasno sprovodila zakone, a proces imenovanja sudija i tužioca ostao je donekle politizovan, ocijenjeno je u izvještaju američkog Stejt Departmenta o ljudskim pravima za prošlu godinu.

Foto: Getty images

Foto: Getty images

U izvještaju, koji je američki državni sekretar Majk Pompeo sinoć predtavio u Stejt Departmentu, navodi se da je i nekažnjivost takođe problem, budući da vlast nije kažnjavala službenike koji su kršili ljudska prava.

Pitanja ljudskih prava uključuju korupciju, trgovinu ljudima, napade na novinare, zločine koji uključuju nasilje protiv LGBTI osoba.

“Zakon predviđa kaznene mjere za korupciju, ali vlada nije efikasno sprovela zakon, pa je korupcija i dalje problem”, ocjenjuje se u Izvještaju.

Navodi se da su neki funkcioneri često bili povezani sa koruptivnim radnjama, a da su prolazili nekažnjeno.

“Javnost je korupciju percipirala kao endemsku u vlasti i javnom sektoru, kako na lokalnom tako i nacionalnom nivou. To je posebno bio slučaj u zdravstvu, visokom obrazovanju, pravosuđu, carini, političkim strankama, policiji, urbanom planiranju, građevinarstvu i zapošljavanju”, isitče se u dokumentu.

Stejt Department je ukazao da je do avgusta bilo devet smrtnih slučajeva i 12 pokušaja ubistava povezanih s organizovanim kriminalom, i konstatovao da je vlast u posljednjoj godini povećala sudska gonjenja za takva ubistava.

Iako Ustav i zakon zabranjuju mučenje i druge ponižavajuće postupke ili kazne, navodi se da je bilo izvještja o prebijanju, od kojih su se neki temeljili na LGBTI identitetu, u zatvorima i pritvornima širom države.

“Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare optužene da su prekoračili ovlašćenja, ali bilo je odgađanja u sudskom postupku”, dodaje se u Izvještaju. 

Navodi se da je u zatvorima i pritvorskim ustanovama bilo loših uslova, ali da nije bilo većih zabrinutosti.

“Vlasti su često sprovodile istrage o tvrdnjama o zlostavljanju, ali to su obično činile samo kao reakcija na medijske kampanje ili na preporuku ombudsmana. Rezultati istraga bili su dostupni javnosti”, piše u Izvejštaju.

U dokumentu se konstatuje je da pretrpanost u zatvoru u Podgorici znatno smanjena, izgrađen maloljetnički zatvor kao zasebna stambena jedinica u Zavodu za izvršenje kaznenih sankcija u Spužu, a da je Ministarstvo prave obnovilo zatvorsku kuhinju, biblioteku i sobu za posjete u ženskom zatvoru.

Stejt Department ističe da je policija nastavila da poziva svjedoke i osumnjičene na “informativne razgovor” i često koristila tu praksu kako bi suzbila huliganstvo tokom fudbalskih utakmica ili smanjila učešće na opozicionim političkim skupovima. 

“Obično ova praksa nije uključivala držanje osumnjičenh duže od šest sati dopuštenih zakonom niti je rezultiralo optužbama”, kaže se u Izvještaju.

Proces imenovanja sudija i tužioca, kako se navodi, ostao je donekle politizovan, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce, uključujući i specijalnog državnog tužioca koji je pokrenuo nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou.

“Sistemske slabosti, kao što su politički uticaj i produženi postupci, smanjile su povjerenje javnosti u efikasnost i nepristranost pravosuđa”, ocijenjuje se u Izvještaju.

Stejt department je naveo da vlast poštuje prava na slobodu izražavanja, uključujući i medije, ali ukazuje da su napadi na novinare i dalje ozbiljan problem.

“Neki mediji su nastavili da pokazuju spremnost da kritikuju vladu. Međutim, nedostatak obuke i neprofesionalnog novinarskog ponašanja, u kombinaciji s niskim platama i političkim pritiskom, ponekad su doprinijeli pristrasnosti”, konstatuje se u Izvještaju.

Stejt Department je naveo da je kazna predviđena zakonom za silovanje, uključujući i silovanje u braku, od jedne do deset godina zatvora, ali da su stvarne kazne obično bile blage, u prosjeku tri godine.

“Crna Gora je uskladila svoje zakonodavstvo s Istanbulskom konvencijom o nasilju nad ženama i u porodici, ali nasilje u porodici je i dalje trajni i zajednički problem”, poručuje se u Izvještaju.

Dodaje se da je nasilje u porodici bilo ozbiljan problem unutar romskih zajednica, kao i da je neregistrovnoj romskoj djeci bilo teško da pristupe zdravstvenoj zaštiti, socijalnim dodacima i obrazovanju. 

U dokument se ističe da su sve manjinske skupine imale predstavnike u parlamentu, osim Roma, Aškalija i Egipćana, koji su ostali nepredstavljeni uprkos zakonu koji osigurava zastupljenost manjinskih naroda, kao i pozitivnu diskriminaciju u dodjeljivanju izbornih mjesta na lokalnom nivou.

Kako se navodi, vrlo mali broj prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja nad djecom izazvao je zabrinutost zbog identifikacije žrtava.

“Vlada je radila na podizanju javne svijesti o važnosti prijavljivanja slučajeva. Ustanove i psihoterapijska pomoć za djecu koja su patila od porodičnog nasilja bila su neadekvatna, a nije bilo ni bračnih niti porodičnih savjetovališta”, piše u Izvještaju.

Dječji brakovi su, dodaje se, bili ozbiljan problem, posebno u romskim i egipatskim zajednicama, nastavljen je i običaj kupovine ili prodaje nevjesta.

“Romi, Aškalije i Egipćani ostali su najranjivije žrtve diskriminacije, uglavnom zbog predrasuda i ograničenog pristupa socijalnim uslugama. Nedostatak potrebne dokumentacije često je ograničavao njihov pristup uslugama”, navodi se u Izvještaju.

Zagovornici LGBTI populacije, kako se dodaje, izvijestili su da su mladi počinili 80 odsto nasilnih zločina nad pripadnicima LGBTI zajednice.

“Negativna percepcija javnosti o LGBTI osobama navela je mnoge da prikriju svoju seksualnu orijentaciju, iako je postojao trend prema većoj vidljivosti kada su LGBTI osobe izašle pred porodice i kolege”, piše u Izvještaju.

Ističe se da su vlasti sprovodile zahtjev da nove javne zgrade budu dostupne osobama s invaliditetom, ali da su većina javnih objekata, uključujući zgrade i javni privoz, bili stariji i nijesu imali pristup. 

“Iako izborni zakoni izričito zahtijevaju pristupačna biračka mjesta, većina je ostala nedostupna”, ukazuje se u dokumentu.

Stejt Department konstatuje da je Vlada sarađivala s UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama u pružanju zaštite i pomoći raseljenim i interno raseljenim osobama, izbjeglicama, izbjeglicama koje se vraćaju, tražiteljima azila, osobama bez državljanstva i drugim osobama.

“Vlada je nastojala da ojača svoju sposobnost da se nosi s iznenadnim ili velikim prilivima migranata poboljšanjem kapaciteta za prijam”.

Pročitajte i ovo:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari