Društvo

Infos

Ona je, u intervjuu za PR Centar, podsjetila&nbsp;da nas vakcine&nbsp;&scaron;tite od mnogih zaraznih bolesti.

&ldquo;Sve obavezne vakcine se nalaze u &ldquo;kalendaru vakcinacije&rdquo;. One nam omogućuju izgradnju kolektivnog imuniteta, koji nas čuva od epidemija, a djeca su najugroženiji dio populacije kada su pandemije u pitanju. I to ne smijemo da zaboravimo. Zato je vakcinacija djece neophodna za očuvanje njihovog zdravlja i zdravlja cijele zajednice&rdquo;, istakla je Đurović.

Pojasnila je da su potvrde od ljekara neophodne, jer su one medicinski dokument koji daje uvid u zdravstveno stanje djeteta.

&ldquo;Na potvrdama se uglavnom nalalazi vakcinalni status i neke napomene kao &scaron;to su alergije ili neka hronična oboljenja&rdquo;, dodala je Đurović.

Upitana za&scaron;to roditelji treba da traže&nbsp;opravdanje nakon odsustva, Đurović je kazala da je opravdanje kao i potvrda medicinski dokument kojim ljekar odobrava ponovni boravak u vrtiću odnosno potvrđuje da je dijete ozdravilo i da ponovo može da boravi u kolektivu.

Govoreći o&nbsp;najče&scaron;ćim&nbsp;zaraznim&nbsp;bolestima&nbsp;u vrtiću, kako ih prepoznati i kako se boriti protiv&nbsp;njih, Đurović je kazala da su najče&scaron;će zarazne bolesti u vrtiću respiratorne infekcije i stomačni virusi.

&ldquo;Periodično se jave i neka druga zarazna oboljenja kao &scaron;to je konjunktivitis, bolest &ldquo;usta, &scaron;aka i stopala&rdquo;, boginje (varicella). Rijetko se jave neka druga zarazna oboljenja poput mononukleoze, &scaron;arlaha i &scaron;uge. Najče&scaron;ći simptomi su povi&scaron;ena temperatura, ka&scaron;alj, curenje iz nosa, crvenilo očiju, tečne stolice, kožni osipi I sl&rdquo;, rekla je Đurović.

Istakla je da je prevencija najbolja odbrana protiv zaraznih bolesti.

&ldquo;U vrtiću se sprovodi redovna higijena, presvlačenje posteljine, dezinfekcija radnih povr&scaron;ina (krevetića, igračaka..). Kada je u pitanju &scaron;uga, neophodno je presvlačenje posteljine, otkuvavanje na visokim temperaturama i peglanje. Takođe peru se i peglaju zavjese ukoliko ih ima u prostoriji. Sve ovo se obavlja odvojeno od ostalog rublja&rdquo;, rekla je Đurović.&nbsp;&nbsp;

Pojasnila je i da je obavezna dezinfekcija cijele prostorije, podova, radnih stolova, kvaka, tepiha, kao i dezinfekcija igračaka.

&ldquo;U slučaju sumnje na zaraznu bolest medicinska sestra obavje&scaron;tava roditelje, I čeka povratnu informaciju od ljekara pedijtra ili IJZCG.&nbsp;&nbsp;Lanac komunikacije u slučaju zarazne bolesti je veoma bitan radi pravovremenog reagovanja i prevencije &scaron;irenja zarazne bolesti&rdquo;, rekla je Đurović.

Istakla je da je saradanja vrtića&nbsp;sa zdravstvenim institucijama neophodna i gotovo svakodnevna.

&ldquo;Na taj način dobijamo nove informacije u slučaju zaraznih bolesti. Takođe,&nbsp;imamo saradnju sa ljekarima koji prate djecu koja borave kod nas. Sa zdravstvenim institucijama se organizuju brojna predavanja i edukacije za zaposlene&rdquo;, navela je Đurović.

Prema njenim riječima, podaci&nbsp;koje&nbsp;roditelji dostave vrtićima&nbsp;moraju biti tačni da bi u svakom momentu mogli obavijestiti roditelja u slučaju potrebe (povi&scaron;ena temp., povraćanje, proliv, povreda i sl).

&ldquo;Takpđe, važno je naglasiti u&nbsp;slučaju da dijete ima bilo kakav zdravstveni problem, roditelj je obavezan dostaviti medicinsku dokumentaciju koju medicisnka sestra uredno čuva I postupa po njoj ukoliko je potrebno&rdquo;, navela je Đurović.

Ukazala je da se dobrom&nbsp;komunikacijom&nbsp;između roditelja i medicinskih sestara&nbsp;stiče povjerenje, saznaje sve &scaron;to je potrebno o djetetu, razmjenjuju&nbsp;mi&scaron;ljenja i savjeti.

&ldquo;Dobrom komunikacijom gradi se povjerenje između roditelja i medicinskih sestara, pravovremeno se prepoznaju problemi i na njih reaguje&rdquo;, dodala je Đurović.

Upitana da li su zadovoljene dnevne potrebe za hranom i tečno&scaron;ću u toku boravka u vrtiću, Đurović je pojasnila da nutricionista-dijetetičar sastavlja mjesečni plan ishrane na osnovu &ldquo;Normativa&rdquo;, koji je urađen u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.

&ldquo;Ishrana u vrtiću zadovoljava 75 odsto ukupnih potreba za hranom na dnevnom nivou. A &scaron;to se tiče unosa tečnosti pored redovnih napitaka i termina za davanje vode, svakom djetetu u skladu sa potrebama se dodatno daje tečnost. Takođe,&nbsp;u ljetnjem periodu djeci se če&scaron;će nudi voda&rdquo;, rekla je Đurović.

Govoreći o preporukama&nbsp;za ishranu&nbsp;i&nbsp;ukidanje ka&scaron;aste hrane, Đurović je kazala da su op&scaron;te preporuke da djeca, kada je u pitanju mlađa jaslena&nbsp;grupa, već u drugom polugođu radi razvijanja akta žvakanja, pređu na čvrstu hranu, ali da je potrebno uzeti&nbsp;u obzir indivudalne potrebe djece.

Đurović je kazala da se rast i razvoj djeteta u vrtiću prati redovnim mjerenjem&nbsp;tjelesne težine i&nbsp;tjelesne visine&nbsp;djeteta, dva puta godi&scaron;nje, a da se podaci unose u portfolio djeteta.

Govoreći o odvikavanju pelena u vrtiću, Đurović je kazala da se pelene mijenjaju najmanje&nbsp;tri&nbsp;puta u toku boravka, a u zavisnosti od potrebe djeteta če&scaron;će.

&ldquo;Svako dijete je individua za sebe, ali na medicinskoj sestri je da prepozna njegove potrebe i da u saradnji sa roditeljima uči dijete o samostalnom obavljanju fiziolo&scaron;kih potreba (koristeći tutu)&rdquo;, rekla je Đurović.

Odgovarajući na pitanje o režimu dana u vrtiću, Đurović je kazala da ustanova ima vidljivo istaknut režim dana u svim vaspitnim jedinicama.

&ldquo;Prijem djece je od 6 do 8 sati nakon čega slijedi doručak. Svako odstupanje od satnice odnosno ka&scaron;njenje, dovodi&nbsp;i&nbsp;do ka&scaron;njenja u režimu dana. Djeca kasnije dobijaju doručak, a po&scaron;tovanje režima dana je bitno&nbsp;i&nbsp;za djecu jer na taj način razvijaju zdrave navike&rdquo;, zaključila je Đurović.

Izvor: PR Centar

<ul>
</ul>