Društvo

Infos

Slobodni novinari ili frilenseri nemaju matičnu redakciju već samostalno pi&scaron;u i nude tekstove različitim medijima. Da&scaron;ićeva i Čađenović, ipak, nijesu birali status frilensera kao prvu opciju.

Čađenović je prije godinu ostao bez posla u jednom od uticajnijih medija, nakon čega je bio primoran da zarađuje kao slobodni novinar. &bdquo;Sumnjam da u Crnoj Gori postoje mladi ljudi kojima je to prvi izbor&ldquo;, ocjenjuje on.

I Da&scaron;ićevoj je slobodno novinarstvo bilo opcija koja je iskrsla nakon gubitka posla u redakciji.

&bdquo;Međutim, čini mi se da postoje brojne prednosti u odnosu na zaposlenje u jednom mediju. Prije svega, tu je sloboda prilikom izbora i pristupa temama, &scaron;to često izostane u zavisnosti od uređivačke politike medija za koji radite. Prilikom frilens bavljenja novinarstvom, izbor je na vama: vi odlučujete da li i na koji način želite da radite na nekoj priči. Takođe, u zavisnosti od obima posla i prilika koje se nude, često mjesečna zarada može biti veća u odnosu na prosječnu fiksnu platu u medijima&ldquo;, smatra ona.

Čađenović dodaje jo&scaron; prednosti. &bdquo;Ne ograničavaju vas volja urednika, poslovni aranžmani medija za koji radite&hellip; Takođe, ukoliko posjedujete znanje jezika i imate tehnolo&scaron;ke vje&scaron;tine, ne morate se ograničiti na Crnu Goru, već možete raditi za kompanije &scaron;irom svijeta, a novac primati posredstvom tzv. internet banaka&ldquo;, kaže on.

Ipak, mane slobodnog bavljenja novinarstvom su nestalnost i nesigurnost.

&bdquo;U jednom mjesecu možete zaraditi veoma mnogo, a već u narednom četvorostruko manje. Nemate stalan posao, pa se mnogo teže možete kreditno zadužiti, zbog čega ne računate na stambeno ili bilo koje drugo materijalno obezbjeđenje. Za mene je najveći problem &scaron;to nemam doprinose, a zakon mi ne dozvoljava da sam sebi uplaćujem osiguranje, već sam prinuđen da to radim privatno, posredstvom osiguravajućih kuća&ldquo;, ističe Čađenović.

Da&scaron;ićeva dodaje da angažman uglavnom zavisi od projekata i aktuelnih konkursa. &bdquo;Takav način rada isključuje tretiranje novinara kao zaposlenog. Takođe, tu je rizik da ostanete bez primanja jer često nijeste sigurni da li ćete biti prihvaćeni ili odbijeni za neki angažman&ldquo;, navodi ona.

Čađenović ističe i socijalni aspekt. &bdquo;Možete upasti u zamku da sebi &lsquo;nabacite&rsquo; toliko posla da radite cijeli dan, nemate osjećaj za radno vrijeme, čak da &lsquo;ne izlazite iz pidžame&rsquo;, zbog čega se, naravno, socijalno udaljavate od porodice, dru&scaron;tva, a značajno gubite i na poslovnim kontaktima&ldquo;, obja&scaron;njava Čađenović.

Njegova prednost, kako kaže, bilo je pređa&scaron;nje iskustvo, zbog čega nije dugo bio bez posla. &bdquo;Ali, ako neko tek počinje kao frilenser sigurno ne može lako da pronađe angažman&ldquo;, tvrdi Čađenović.

Ocjenjuje da se od slobodnog novinarstva može živjeti, ako iza sebe imate karijeru. &bdquo;Mlađi frilenseri, s kojima sam u kontaktu, jedva sastavljaju kraj s krajem, a skoro da nemaju slobodnog vremena&ldquo;, ističe Čađenović.

Frilens novinarstvo samo dodatni izvor prihoda

Da&scaron;ićeva je, pak, bliža stavu da frilens novinarstvo u Crnoj Gori može biti samo dodatni izvor prihoda.

&bdquo;Mislim da bi država, kroz finansiranje projekata za medije u Crnoj Gori, uticala na veći angažman frilensera, čime bi ih podstakla na samostalno uplaćivanje poreza i doprinosa&ldquo;, predlaže ona.

Čađenović dodaje da bi Zakon o radu trebalo da prepozna frilensere. &bdquo;Zakon bi trebalo da defini&scaron;e njihova prava i obaveze, kao &scaron;to su plaćanje doprinosa i zdravstvenog osiguranja. Da li će to biti kroz mogućnost registrovanja kao samostalnog djelatnika, kao &scaron;to rade advokati, taksisti, zanatlije, ili na drugi način, to je na zakonodavcu&ldquo;, kaže Čađenović.

Navode da su najče&scaron;će angažovani po osnovu ugovora o djelu, ali im je poznato da se frilenseri ponekad isplaćuju i &bdquo;na ruke&ldquo;.

Do posla najče&scaron;će dolaze preko poznanstava i preporuka ranijih poslodavaca. Prijavljuju se na konkurse za grantove i projekte u oblasti novinarstva. Ističu i mogućnost angažovanja preko inostranih veb platformi.

Da&scaron;ićeva je radila, uglavnom, za elektronske medije. &bdquo;Do sada nijesam imala lo&scaron;ih iskustava jer, kada konkuri&scaron;em, otprilike znam &scaron;ta da očekujem ukoliko prihvate ono &scaron;to kandidujem. Osim zarade, često ste u prilici da steknete jako kvalitetna iskustva i poznanstva, pogotovo kada je riječ o inostranim medijima&ldquo;, kaže ona.

Čađenović je radio za nedjeljnike, portale, agencije, magazine, biltene nevladinih organizacija&hellip;

&bdquo;Za sada su svi ispo&scaron;tovali dogovor i moja iskustva su manje-vi&scaron;e dobra. Ali ja poznajem zakon i svoja prava, dok sam vidio, na primjer, da isti poslodavac koji mene ispo&scaron;tuje veoma lo&scaron;e tretira drugog kolegu koji, recimo, nema dovoljno iskustva i ne zna kako da se postavi u poslu. Takav odnos odlika je poslodavaca koji vode &lsquo;male&rsquo; portale i većinom angažuju mlade ljude s manje iskustva za, takođe, mnogo manje novca&ldquo;, zaključuje on.

Pi&scaron;u i za 15 eura po tekstu

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković, ukazuje da je malo domaćih medija koji angažuju slobodne novinare i novinarke da ne&scaron;to napi&scaron;u.

&ldquo;To obično rade mediji iz regiona i to ponekad i za mizernu cijenu od po 15 eura po tekstu&rdquo;, kaže Camović Veličković.

I ona problematizuje način angažovanja slobodnih novinara. &ldquo;U tom statusu nije moguće ostvariti penziono i zdravstveno osiguranje i oni ostaju van sistema, odnosno i kad ih neki medij angažuje to bude honorarno, po ugovoru o djelu, i dobiju samo neto zaradu bez poreza i doprinosa&rdquo;, ističe predsjednica SMCG.

Prema njenim riječima, rijetki su oni koji pi&scaron;ući za strane ili regionalne medije, bez stalnog angažmana, mogu od tog rada da žive.

&ldquo;To je, u velikoj većini slučajeva, samo poku&scaron;aj da se premosti period između dva konkretna posla. Biti slobodan novinar/novinarka u Crnoj Gori najče&scaron;će znači biti nezaposlen i iz tog statusa poku&scaron;avati ne&scaron;to da zaradi&scaron; za život&rdquo;, zaključila je Camović Veličković.