Društvo

Infos

Vi&scaron;a savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama trži&scaron;ta rada u Crnoj Gori.

Kako je navela, CGO žali &scaron;to je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.

Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja.

&quot;Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe trži&scaron;ta rada, a ne na potrebe zapo&scaron;ljenih na visoko&scaron;kolskim ustanovama&quot;, rekla je Kaluđerović.

Ona je istakla da su se i politike dosada&scaron;njih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem.

&quot;Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe trži&scaron;ta rada u Crnoj Gori&quot;, kazala je Kaluđerović.

Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da trži&scaron;te rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.

&quot;Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignori&scaron;e i činjenica da 2/3 trži&scaron;ta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili &scaron;est godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta&quot;, istakla je Kaluđerović.

Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični trži&scaron;ni izazovi prevazi&scaron;li ili prevenirali, između ostalog i &scaron;kolovanjem visoko&scaron;kolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.

&quot;Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu za&scaron;titu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet&quot;, pojasnila je Kaluđerović.

CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora.

Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje kr&scaron;i pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.

&quot;CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i dru&scaron;tvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje&quot;, rekla je Kaluđerović.

Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora.

Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama.

&quot;U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podne&scaron;enog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najvi&scaron;e dva puta&quot;, pojasnila je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost.

Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najvi&scaron;e dva mandata, &quot;umjesto &scaron;to se ova pozicija crta kao neograničena&quot;.

Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar.

&quot;Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olak&scaron;alo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se &scaron;titi odliv studenata i mlade radne snage&quot;, naglasila je Kaluđerović.

Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove.

Kaluđerović je kazala da je CGO dao jo&scaron; niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst.

&quot;A sve kako bi i&scaron;li ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama trži&scaron;ta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije&quot;, zaključila je Kaluđerović.