Društvo

Infos

Pandemija retrogradno djelovala na mentalno zdravlje

Iz svog radnog iskustva Minić svjedoči povećanju broja onih koji su pod uticajem okolnosti izazvanih kovidom 19 potražili psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku. Ljudi su, kaže, postali smjeliji da se obrate stručnom licu kako bi dobili savjete i rije&scaron;ili probleme, &scaron;to je izuzetno važan korak u procesu prihvatanja trenutne normalnosti.

&ldquo;Sve to i ne čudi, s obzirom da je ovakav način života nametnut i izazov je koji nije lak jer su ljudi odjednom ubačeni u drugačiji sistem funkcionisanja, dru&scaron;tvenu izolaciju i fizičku distancu. Neki uobičajeni stres sa kojim su se do juče jednostavnije nosili i lak&scaron;e ga prevazilazili uz aktivan dru&scaron;tveni i radni život, sada kulminira jer su primorani da se organizuju u prilično ograničavajućim uslovima&rdquo;, navodi Minić u razgovoru za FOS dodajući da stres pokreće lavinu mentalnih pote&scaron;koća sa kojima se u karantinskim prilikama jo&scaron; teže izboriti. 

Naročito je, smatra, kompleksna situacija za one osobe koje su već imale određene psihičke pote&scaron;koće čija problematika u ovakvim prilikama gradira i doseže veći nivo, koji trpnja i ignorisanje ne mogu ublažiti.

&ldquo;Moje mi&scaron;ljenje i mi&scaron;ljenje mnogih koji se bave mentalnim zdravljem jeste da je pandemijska situacija retrogradno djelovala na zdravlje ljudi. Stres, neizvjesnost, prvenstveno briga da se ne zaraze a onda i briga za svoje najmilije, svakodnevna strepnja i i&scaron;čekivanje vijesti o broju zaraženih i preminulih utiče znatno na pogor&scaron;anje psihičkog zdravlja. Karantinski način funkcionisanja, dugoročno gledano, može ostaviti određene posljedice na pojedince. Mnogi su suočeni sa usamljeno&scaron;ću, gubitkom posla, finansijskom neizvjesno&scaron;ću. Živimo pod, pa skoro konstantnom strepnjom koja je toksična po na&scaron; psihički život&rdquo;, navodi sagovornica FOS-a dodajući da su osobe koje su inače mentalno osjetljivije sada pod jo&scaron; većom tenzijom. 

<div style="text-align:center">
<figure class="image" style="display:inline-block"><img alt="" height="381" src="https://www.api.fosmedia.me/images/cac101f9262d74e76ce56db105a306908c-rszd.jpg" width="640" />
<figcaption>Foto: Pixabay</figcaption>
</figure>
</div>

&ldquo;Poseban je akcenat na one koji se bore sa dugotrajnom anksiozno&scaron;ću, depresijom, posttraumatskim sindromima i opsesivno kompulsivnim poremećajima. Mnogi psiholozi smatraju da će nakon pandemije na povr&scaron;inu izaći brojni psihički problemi i da će mnogima biti potrebna ne samo pomoć u vidu psihoterapije već i medikamentozna podr&scaron;ka&rdquo;, iskrena je Minić.

Mnogima naročito te&scaron;ko padaju izolacije, karantini, zaključavanja gradova, nemogućnost odlaska iz mjesta u mjesto. U fizički ograničenom kretanju i aktivnostima, poja&scaron;njava na&scaron;a sagovornica, nailazimo na sebe i sagledavamo se onako kako dosad nismo, &scaron;to negdje može dovesti do određenih frustracionih pona&scaron;anja i nezadovoljstva.&nbsp; 

&ldquo;&Scaron;irom svijeta se rade i empirijska dokazivanja kakve sve sporedne efekte po psihičko, ali i jednako važno fizičko zdravlje izaziva pandemijska situacija. Distanciranje i izolacija teže padaju onima koji inače biraju aktivan dru&scaron;tveni život, druženja, bliske odnose. Dok nekima ovakav način može biti i ljekovit i određena vrsta utjehe ukoliko su imali strahove, fobične i panične reakcije pri izlaganju spolja&scaron;njem svijetu. Cjelokupna komunikaciona javnost daje prilično nejasne i nesigurne odgovore i predviđanja pa ljudi i u stručne instance gube vjeru, okreću se teorijama zavjere ili pak, previ&scaron;e se hrane informacijama, &scaron;to svakako nije od pomoći jer je sada svijet u jednoj vrsti informacijske krize&rdquo;, iskrena je ona.

<div style="text-align:center">
<figure class="image" style="display:inline-block"><img alt="" height="1600" src="https://www.api.fosmedia.me/images/b86ddaa10f95f8710491c452ae036364cc-rszd.jpg" width="1101" />
<figcaption>Marijana Minić, FOTO: Privatna arhiva</figcaption>
</figure>
</div>

U kriznim situacijama dati jasne i sigurne smjernice

U kriznim situacijama poput ove neophodno je, smatra Minić, ljudima dati jasne i sigurne smjernice kako da se za&scaron;tite, kako i na koji način da se pridržavaju mjera za suzbijanje virusa, kome da se obrate za pomoć i na taj način im skratiti put lutanja i pronalaženja odgovora. Na taj način, kroz precizno definisana uputstva ali i savjete stručnih lica, osobe će se koliko-toliko osjećati sigurnije.

&ldquo;Treba organizovati i predavanja sa stručnim licima koji ce pomoći i posavjetovati ljude na koji način da organizuju svoju svakodnevicu u karantinskom životu. Ljudi sada vape za sigurno&scaron;ću. Moje radno uskustvo svjedoči da se mlađa populacija mnogo teže nosi sa novonastalom situacijom. Teže toleri&scaron;u pritisak i promjene u svakodnevnoj rutini i slabije se bore sa frustracijama. Jednostavno, ovo ih mnogo pomjera iz njihovog komfornog leži&scaron;ta i pokreće na odgovornost. Stariji ljudi ipak podnose drugačije, naročito oni koji su već u svom životu imali traume, bolne periode, bili suočeni sa pandemijama, ratovima, zemljotresima i gubicima. Naučeni su na otpornost i mnogo lak&scaron;e i sa manje posljedica će se nakon pandemije vratiti pređa&scaron;njem socijalnom životu&rdquo;, navodi sagovornica FOS-a.

Djeca posebno osjetljiv dio populacije

Smatra da posebnu pažnju treba posvetiti djeci, pogotovo sada kada moraju nositi maske, prilagođavati se novom sistemu nastave ali i novim pravilima bez prisnih kontakata i aktivnog druženja sa vr&scaron;njacima.

&ldquo;Djeca su posebno osjetljiv dio populacije i na njih ova situacija mnogo vi&scaron;e i u negativnom smislu može uticati. Prvenstveno za djecu koja su na početku svog dru&scaron;tvenog života i koja nijesu jo&scaron; uvijek kognitivno i emocionalno zrela i sposobna da razumiju &scaron;ta se događa oko njih. To veoma može uticati na formiranje negativne i nesigurne slike o sebi, drugima i svijetu. Roditeljima je sada duplo veći izazov da organizuju dječiji život dovoljno kvalitetno a da im istovremeno ograniče druženje i bliskost sa drugom djecom i odraslima&rdquo;, kaže sagovornica FOS-a dodajući da je najmlađima neophodna nova struktura dana i predvidljiva rutina jer im to daje određenu sigurnost i utjehu, te na taj način održavaju stečeno povjerenje.

&ldquo;Važno je da roditelji za&scaron;tite manju djecu od izvora informacija ali i da vode računa o svom pona&scaron;anju i porukama koje u ovim momentima &scaron;alju djeci. Djeca uče po modelu i lako prepoznaju nekoherentnost u priči i pona&scaron;anju svojih roditelja. Roditelj, njegova sigurnost i pozitivan stav su najbolja poruka koju djeca mogu dobiti. U ovakvim situacijama roditelji imaju zadatak da naprave novu strukturu dana i da nauce djecu novim rutinama i predvidljivostima u kojima će neometano i adekvatno funkcionisati.&rdquo; 

Sa druge strane, sa starijom djecom treba otvoreno razgovarati, objasniti im sve &scaron;to ih zbunjuje u vezi sa trenutnom situacijom i uvijek im dati dovoljno sigurne i jasne odgovore.

&ldquo;Takođe, djecu treba pitati &scaron;ta oni misle o svemu ovome, kako su to sve doživjeli, da li ih ne&scaron;to muči ili brine. Objasniti im smisao pridržavanja mjera i novog načina funkcionisanja. Kada djeca razumiju smisao lak&scaron;e će se po&scaron;tovati mjere i prihvatiti trenutnu situaciju kao normalnost&rdquo;, nagla&scaron;ava Minić.

Trenutnu situaciju posvetiti sopstvenom emocionalnom rastu

Trenutnu situaciju, prema riječima na&scaron;e sagovornice, treba iskoristiti da se posvetimo sebi i svom&nbsp;emocionalnom rastu, da razvijamo samopo&scaron;tovanje i samopodr&scaron;ku. Da naučimo da smo dovoljno sposobni i kadri da izdržimo izazove i da se suočimo sa promjenama.

&ldquo;Najvažnija poruka bi bilo da smo sebi najbolji saveznici u te&scaron;kim vremenima. Ako smo u miru sa sobom onda ćemo biti u miru i sa drugima. Nove mjere treba iskoristiti da se bavimo onim stvarima koje inače ne stižemo u normalnim okolnostima, da uživamo u intimi sa samim sobom i da volimo i podržimo sebe i kada je te&scaron;ko. Mnogi, nažalost nemaju interno dobre porodične odnose pa karantin i vi&scaron;e vremena skupa provedenog može dovesti do pogor&scaron;anja situacije. Svakako je najbolje obratiti se stručnim licima onda kada neformalan oblik podr&scaron;ke vi&scaron;e ne funkcioni&scaron;e&rdquo;, kaže Minić.

Smatra da, iako jo&scaron; uvijek postoji ta zadr&scaron;ka kada je u pitanju odlazak kod psihologa, ljudi ne treba da se ustručavaju po pitanju traženja stručne pomoći.

&ldquo;S jedne strane ljudi postaju vi&scaron;e svjesni smislenosti i neophodnosti podr&scaron;ke dok s druge strane kulturolo&scaron;ka skriptna uvjerenja ih odvraćaju na taj korak javljanja za stručnu pomoć. Savremeni način života je turbulentan, brz, nepredvidljiv i sa snažnim obrtima, sa kojima smo na primjer sada suočeni i ljudi ne nalaze adekvatan način samopomoći. Nekada neformalni oblik pomoći u vidu porodice, prijatelja, partnera vi&scaron;e ne funkcioni&scaron;e i treba se onda obratiti za pomoć koja će biti sistematičnija. Velika je predrasuda da će stručna lica promijeniti va&scaron;u strukturu ličnosti i da ćete na taj način izgubiti sebe, &scaron;to je naravno pogre&scaron;no razmi&scaron;ljanje. Struktura ličnosti je biolo&scaron;ki i genetski uslovljena a stručna lica će vam pomoći da otklonite ona pona&scaron;anja i one načine koji čine va&scaron; život u većoj ili manjoj mjeri disfunkcionalnim&rdquo;, poja&scaron;njava sagovornica FOS Media portala.

Za kraj razgovora citatom Borislava Pekića ukazuje da je dosta toga i u načinu promatranja.

&ldquo;Ugao gledanja i brda pomjera. Te&scaron;koća je jedino u tome da se promijeni ugao gledanja. Svaki ugao gledanja je dobar sve dok nas hrani i drži u toplom.&rdquo;

&nbsp;

1555 - besplatana linija KCCG za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku

Od prije dva dana, a sve u cilju &scaron;to lak&scaron;eg prevazilaženja krize izazvane pandemijom i očuvanja mentalnog zdravlja, u KCCG je ponovo aktivna linija 1555 za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku i pomoć. 

Linija je besplatna i dostupna svima kojima bude potreban ovaj vid podr&scaron;ke i to svakog radnog dana u terminima od 9 do 18 sati, odnosno, u dane vikenda od 9 do 15 sati.&nbsp;

Kako &nbsp;su ranije kazali iz KCCG, ova linija će funkcionisati u koordinaciji i saradnji sa drugim sistemima od značaja kao &scaron;to su policija i Hitna pomoć.

Iz KCCG su podsjetili da je linija 1555 za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku i pomoć funkcionisala i tokom prvog potpunog zaključavanja na&scaron;e zemlje, od 30. marta do 18. maja 2020. godine i u tom periodu realizovala vi&scaron;e od 700 poziva.

&quot;Gotovo trećinu, od ukupno broja poziva, primljeno je od na&scaron;ih sugrađana koji nikada ranije nijesu imali probleme iz domena mentalnog zdravlja i kod kojih su prve psihičke tegove bile upravo provocirane situacijom izazvanom panedmijom koronavirusa&quot;, naveli su ranije u saop&scaron;tenju KCCG.

Dodali su da se psiholo&scaron;ko-psihijatrijske usluge, na svim nivoima zdravstvene za&scaron;tite, od decembra pro&scaron;le godine redovno pružaju, tj. ambulantno i hospitalno liječenje i tretmani pacijenata se nesmetano odvijaju.

&quot;Pshijatri, psiholozi i socijalni radnici su građanima dostupni u okviru svojih redovnih radnih obaveza. U tom smislu, besplatna linija 1555 svakako nije jedini ali jeste važan dodatan servis, dostupan svima&quot;, zaključili su iz KCCG u saop&scaron;tenju ranije dostavljenom medijima.

&nbsp;