3
min read
A- A+
Pročitano

„Žuti prsluci“ svijetu očitali lekciju, fali li Crnoj Gori građanske neposlušnosti?

06/12/2018 - 7:22
Autor:Jelena Popović
3789 pregleda

“Tako to ide u razvijenim društvima”, jedan je od komentara čitalaca našeg portala na vijest da će Francuska ukinuti takse na naftne derivate zbog kojih su izbili masovni višednevni nemiri u toj zemlji.

Fotografisano tokom uličnih nereda u Parizu

Fotografisano tokom uličnih nereda u Parizu, foto: Facebook

 „Žuti prsluci" izvojevali su veliku pobjedu koja je odjeknula širom svijeta.

Centar Pariza danima je bio zona borbenih dejstava i vandalizma čak i nad Trijumfalnom kapijom, uz paljenje više desetina automobila, pljačku prodavnica i uništavanje privatnih kuća i kafea.

Prema pisanju medija, to su najgori neredi u Parizu još od 1968. godine.

Pažnju javnosti privukli su i protesti organizovani prije tri dana u Briselu zbog klimatskih promjena za vrijeme trajanja godišnje konferencije UN o klimi u kojima je učestvovalo više od 65.000 ljudi.

dgndg
Sa protesta u Briselu, foto: Beta/AP

Ovi događaji privukli su pažnju i crnogorske javnosti.

Razmišljajući u kontekstu dešavanja u svijetu postavlja se pitanje fali li našem društvu građanske neposlušnosti.

Naš sagovornik Mirza Krnić iz organizacije KOD kaže da kada se njeguje građanski aktivizam on nužno vodi do reakcije koja može dovesti i do građanske neposlušnosti - kada oni koji odlučuju o javnim politikama zaborave da treba da štite potrebe i interese nas građana, a ne bilo koga drugog.

„To je ne samo način kojim se ostvaruju prava, već i put kojim se ukazuje na problem i pomaže zajednici da ga riješi – a sa zajednicom je isto kao i sa živim organizmom: kada oslabi, potrebna je terapija. I naravno da se oni koji su uzrokovali, da tako kažemo, društvenu bolest osjećaju ugroženim od te terapije i onda oni posežu za dodatnim širenjem virusa koji se zove apatija. Tada slijede objašnjenja da su svi isti, da se ništa ne može promijeniti, da svako treba da gleda svoj uski interes, da treba da ćutimo i čuvamo posao, da se ne zamjerimo nekome moćnom...“, dodaje Krnić.

Navodi i da se društvo mijenja i transformiše u trenutku kada shvatimo kolika je moć u pojedincu.

"Da napravimo i paralelu sa Francuskom: prosječna plata je tamo preko četiri puta veća od one u Crnoj Gori – oni imaju viševjekovnu kulturu priotestovanja i građanskog aktivizma, a kakva su kod nas ta iskustva, neka svaki čitalac sam donese sud, ali je bez dileme to jedna od najefikasnijih zajednica na svijetu", dodaje mladi aktivista.

Tamara Čurović, aktivistkinja iz Bara, koja se sa grupom sugrađana nedavno zalagala za traženje druge lokacije za izgradnju vrtića kako bi se sačuvalo dvorište gimnazije u tom gradu, smatra da termin neposlušnost ipak nije adekvatan.

Naša sagovornica ocjenjuje da su građanska odgovornost i aktivizam nešto što bi trebalo da bude na višem nivou nego što jeste.

"To je nešto što se uči. U generalnom smislu, ljudi su spremni da reaguju za ono što ih se lično tiče, a manje za probleme zajednice", kaže ona.

Šta uzrokuje apatiju kod građana?

Krnić iz Organizacije KOD navodi da je apatija kod građana nerijetko posljedica ranijih iznevjerenih očekivanja - u poslu, politici, društvu uopšte.

"Ljudima se stalno plasiraju informacije koje ih obeshrabruju, a "rampa" (svjesna ili ne) postoji kada se treba istaći uspješan primjer. Tu i mediji nose dio odgovornosti. Sve to prate PR strategije moćnika sa različitih strana koji obesmišljavaju građanski aktivizam. Ako krenete da ukazujete na problem odmah budete etiketirani za izdajnika, ako krenete da rješavate problem moćnici vas doslovno kopiraju ali bez želje da realizuju cilj koji proklamuju već da obesmisle vaš aktivizam, a ako sarađujete sa djelovima zajednice i institucijama u rješavanju problema - od upravnika ulaza do načelnika odjeljnja u nekoj instituciji - neko vas proglasi za poslušnike vlasti. To su modeli koji parališu bilo kakav aktivizam. Zato su pred njim toliki izazovi u Crnoj Gori", navodi Krnić.

stgh
Podgorica, foto: FOS Media

Sa druge strane, Čurović kaže da smatra da kao društvo manje reagujemo jer spadamo u mlađe demokratske države, te da nemamo izgrađen kult pobune.

"Tu su socijalni i ekonomski faktori. Tako na primjer, mnogo ljudi koji bi izašli na proteste radi u vrijeme kada se oni održavaju i ne smiju da rizikuju svoje poslove izostancima. Koliko god banalno ovo zvučalo, kada se vaga između podrške nekoj društveno važnoj stvari i obezbjeđivanja prihoda za svoju porodicu, ljudi će izabrati drugo i nadati se da će neko drugi izabrati prvo", pojašnjava Čurović.

"Ko smije taj može", još jedan je od komentar naših čitalaca na pobjedu "žutih prsluka" u Francuskoj.

Slične poruke dolaze i iz Organizacije KOD čiji mladi aktivista ističe da nipošto ne treba očajavati već se boriti.

"Samo nekoliko koraka je potrebno da se sve promijeni. Svega tri četiri odsto ljudi koji komuniciraju, razmjenjuju ideje, osvešćuju jedni druge i, jako važno, imaju dobre namjere - mogu sve promijeniti", zaključuje Krnić.

 

Pročitajte i ovo:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari