Ekonomija

Infos

&ldquo;Kriza izazvanja &scaron;irenjem koronavirusa nije zaobi&scaron;la ni mali i veoma ranjiv sistem poput crnogorskog i za sobom je ostavila brojne posljedice koje su, osim na zdravstveni aspekt, poseban uticaj ostavile na trži&scaron;te rada&rdquo;, ocijenila je&nbsp;zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović.

&Scaron;ta kaže statistika?

U 2020. godini je zabilježen pad dolazaka turista u kolektivnom smje&scaron;taju od 79% i&nbsp;pad noćenja od 80%, dok je prosječan broj zaposlenih u sektoru usluga i&nbsp;smje&scaron;taja i ishrane u 2020. godini bio manji za 26% u odnosu na 2019. godinu. 

&ldquo;Kao i&nbsp;u drugim sektorima, tako su i&nbsp;u turizmu i ugostiteljstvu na uradu najprije bili oni zaposleni koji su angažovani po nekoj vrsti nesigurnih, odnosno prekarnih ugovora (ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o privremenim i&nbsp;povremenim poslovima, ugovor o djelu, agencijski ugovori&hellip;)&rdquo;, ukazali su iz USSCG.

Prema podacima Monstata zaposlenih u ovom sektoru je u decembru 2019. bilo 15 536, da bi nakon godine pandemije krajem 2020. imali &quot;svega&quot; 11 963 zaposlenih u sektoru usluga ishrane i smje&scaron;taja. Nakon toga, situacija se ponovo popravila, pa smo u decembru 2022. godine u istom imali zvanično&nbsp;19 914&nbsp;zaposlenih.&nbsp;

&ldquo;Važno je pomenuti da su, ipak, brojni privredni subjekti u ovom sektoru uspjeli da očuvaju svoje poslovanje i očuvaju radna mjesta zahvaljujući paketima mjera pomoći za privredu i građane koji su donijeti na nivou Vlade Crne Gore, a koji su bili osmi&scaron;ljeni tako da doprinesu očuvanju likvidnosti privrede, radnih mjesta i&nbsp;oporavku&quot;, dodaje Mihajlović.

USSCG je, ističe ona, pozdravila svaki paket mjera koje su bile usmjerene na podr&scaron;ku privredi i&nbsp;građanima, ističući u vi&scaron;e navrata da ih smatra sveobuhvatnim.

&quot;Međutim, u kontinuitetu smo insisitrali da da subvencije na zarade budu izda&scaron;nije, odnosno da se ne vezuju za iznos minimalne, već prosječne zarade u Crnoj Gori, cijeneći značaj trenutka za očuvanje radnih mjesta ali i&nbsp;činjenicu da u Crnoj Gori gro preduzeća čine preduzetnici, mikro i&nbsp;malan preduzeća koja nemaju akumulirani kapital pa time ni mogućnost da obezbijede isplatu zarada zaposlenima u uslovima kada im je bila izrečena mjera zabrane rada&rdquo;

&nbsp;

Kako Zakon defini&scaron;e rad od kuće?

Institut rada od kuće u Crnoj Gori&nbsp; posebno dobija na značaju od marta mjeseca 2020. godine, odnosno do progla&scaron;enja epidemije, a kao odgovor na potrebu, najprije, za&scaron;tite života i zdravlja. 

&ldquo;Kao takav, zasigurno je ostvario svoju osnovu svrhu jer su rizici od obolijevanja i &scaron;irenja zaraze svedeni na minimum u onim djelatnostima i kod onih poslova koji po svojoj prirodi i načinu obavljanja mogu da se izvode u kućnim uslovima&rdquo;.

<figure class="image"><img alt="" height="533" src="https://www.api.fosmedia.me/images/4f31db7cb549cd26ae6c3760d8b2f80a-rszd.jpg" width="798" />
<figcaption>Foto: PR centar</figcaption>
</figure>

Zakon o radu poznaje institut ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca koji obuhvata: rad od kuće i rad na daljinu. Mihajlović poja&scaron;njava da se govori o tome da se radni odnos može zasnovati za obavljanje poslova van prostorija poslodavca.

&ldquo;Misli se na one poslove koji su po prirodi takvi da se mogu obavljati van prostorija poslodavca na kojim i kakvim poslovima se zasniva radni odnos potpisivanjem ugovora o radu&quot;.

Mihajlović posebno ističe da se od marta 2020. godine de&scaron;avalo da se ad hoc uvodi rad od kuće (u cilju prečavanja &scaron;irenja zarazne bolesti) koja promjena u radu, u najvećem broju slučajeva, nije bila &nbsp;ispraćena odgovarajućim aneksima osnovnih ugovora o radu kojima bi se definisali izmijenjeni uslovi rada u pogledu: mjesta rada, trajanja takvog rada, tro&scaron;kovima koji su na teret poslodavca (električna energija, internet, telefon...), načinu organizacije rada; nadzorom nad radom; obezbjeđenjem, održavanjem, instaliranjem i servisiranjem sredstava za rad.

&quot;UCG je mi&scaron;ljenja&nbsp;da ovaj režim rada ne treba tretirati kao redovan oblik rada, već oblik rada koji će svoje mjesto, u redovim okolnostima, naći samo u onim poslovima i djelatnostima koje su pogodne za takvu vrstu rada&quot;, zaključila je ona.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

(Tekst je napisan u sklopu projekta MEDIA4CUL TOUR koji finansira UNESCO&nbsp;kroz Program participacije)