Ekonomija

Infos

Ovo zakonsko rje&scaron;enje su poslanici usvojili na sjednici parlamenta 19. novembra, a njime je predviđeno da se formiranje naftnih rezervi finansira iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa.

U obrazloženju svoje odluke Milatović je naveo da to zakonsko rje&scaron;enje nameće dodatno finansijsko opterećenje građanima i privredi, te da ovakvi nameti mogu izazvati ozbiljne posljedice, uključujući povećanje inflatornih pritisaka i naru&scaron;avanje životnog standarda. Milatović je istakao da građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u svrhe fomiranja naftnih rezervi zbog čega smatra neprihvatljivim da se im se nameću dodatne obaveze.

&ldquo;Milatovićeva tvrdnja da bi država mogla koristiti sredstva iz postojećeg budžeta nije bez osnova, ali to bi zahtijevalo preusmjeravanje postojećih prihoda ili povećanje zaduživanja, &scaron;to nosi svoje rizike. Uvođenje naknade od tri centa po litru derivata predstavlja održiv i transparentan način finansiranja, prilagođen direktivi EU&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović, komentari&scaron;ući stavove Milatovića.

PODR&Scaron;KA I OBAVEZE

&Scaron;ahmanović je dodao da je činjenica da evropske integracije podrazumevaju pridržavanje visokih standarda u oblasti vladavine prava, ekonomije, za&scaron;tite životne sredine i ljudskih prava, energetske stabilnosti i to, kako kaže, nije proces samo za državu, već i za dru&scaron;tvo u cjelini.

&ldquo;Biti dio EU znači uživati podr&scaron;ku u mnogim ključnim oblastima, od vladavine prava, do razvoja ključnih projekata u modernizaciji infrastrukture, u ovom konkretnom slučaju energetske sigurnosti, ali i preuzimanje odgovornosti i obaveza za rje&scaron;avanje izazova u procesu integracija&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.

On je naglasio da je ovaj zakon ključan za energetsku sigurnost države i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15.

&ldquo;Ako zakon ne bi bio donesen, Crna Gora bi rizikovala dugoročnu energetsku stabilnost, mogućnosti privlačenja investicija u skladi&scaron;ne kapacitete, te pristup direktnoj budžetskoj podr&scaron;ci EU od 7,5 miliona eura za prevazilaženje energetske krize, sa namjenom doprinosa realizaciji pitanja sigurnosti snabdijevanja. Odlaganje ili odbijanje zakona može imati dalekosežne posljedice, kao &scaron;to su izloženost izrazito prisutnoj volatilnosti cijena na trži&scaron;tu naftnih derivata i rizik od poremećaja u snabdijevanju imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku&rdquo;, upozorio je &Scaron;ahmanović.

On je naveo da je obaveza dono&scaron;enje ovog zakona trebalo biti zavr&scaron;eno deset godina ranije.

&ldquo;To bi dalo prostor da se sa naknadom od jedan cent, do sada akumilira potrebna količina novca za kupovinu rezervi. Sada je nužno i neophodno djelovati i na&scaron; zadatak i cilj je da zavr&scaron;imo ove obaveze, jer pored sve jačih opomena za potrebom obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja ovim energentom nameće se i obaveza u pristupnim pregovorima&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.

On je podsjetio da je u oblasti energetike pitanje sigurnosti snabdijevanja, odnosno usvajanje akcionog plana formiranja rezervi bilo i uslov za otvaranje poglavlja, a sada je ključno mjerilo za zatvaranje poglavlja dono&scaron;enje zakona i početak formiranja naftnih rezervi.

&ldquo;Nije isključeno, da će EK zahtijevati da se rezerve formiraju i ranije. U tom slučaju morali bismo razmotriti i druge opcije, bilo da su zaduženje ili kupovina rezervi na lizing&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.

NAKNADA

On je saop&scaron;tio da je članom 40 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisano da Vlada utvrđuje visinu naknade na predlog Ministarstva, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.

&ldquo;Dok član 50 predviđa da do utvrđivanja visine naknade u skladu sa članom 40, stav 1 ovog zakona, visina naknade (bez PDV-a) iznosi tri centa po litru, odnosno kilogramu naftnih derivata (benzin, dizel i tng). Drugim riječima, nije nigdje determinisano da će iznos naknade biti tri centa tokom cijelog perioda formiranja rezervi. Pratićemo situaciju i reagovati u odnosu na nju&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.

On je pojasnio da ovim rje&scaron;enjem naknadu plaćaju oni građani i privreda koji koriste naftne derivate, učestvujući direktno u kreiranju zaliha za potrebe nesmetanog funkcionisanja u vanrednim i nepredviđenim situacijama.

&ldquo;U drugoj opciji, u kojoj alociramo sredstava iz budžeta za potrebe formiranja rezervi znači da svi građani plaćaju rezerve, odnosno i djeca i penzioneri i ljudi koji voze motorna vozila i oni koji to ne čine. Smatramo predložene rje&scaron;enje održivim, i trenutno jedinim mogućim za izvr&scaron;enje obaveze u datim okolnostima&rdquo;, poručio je &Scaron;ahmanović.

On je naveo da je Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima ključan za energetsku sigurnost i osigurava formiranje rezervi koje pokrivaju tromjesečne potrebe zemlje u slučaju poremećaja snabdijevanja. Podsjetio je na važnost tog zakonskog rje&scaron;enja za ispunjenja EU obaveza, te da je implementacija direktive 2009/119/ EC zavr&scaron;no mjerilo za zatvaranje Poglavlja 15 Energetika.

POMOĆ EU

Ovaj zakon, kako kaže, omogućava direktnu podr&scaron;ku EU.

&ldquo;Otključava 7,5 miliona eura pomoći za energetsku stabilnost i unapređenje infrastrukture&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović i dodao da razvoj skladi&scaron;nih kapaciteta čini Crnu Goru regionalnim centrom za naftne rezerve, otvara nove poslovne mogućnosti i jača budžetske prihode.

&ldquo;Zakon predstavlja temelj za dugoročnu održivost i sigurnost, ali zahtijeva pažljivu implementaciju kako bi se minimizirale negativne posljedice za građane. Dok je opravdano brinuti o ekonomskim izazovima građana, sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima nije samo zakonska obaveza već i strate&scaron;ko pitanje za energetsku stabilnost. Crna Gora mora osigurati da proces evropskih integracija donosi direktne benefite građanima, uz transparentan i pravedan model finansiranja ovakvih važnih mjera. Ovaj zakon, ključan je korak ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti&rdquo;, zaključio je &Scaron;ahmanović.

Milatović je u ponedjeljak, u obrazloženju odluke da vrati parlamentu ovaj zakon na ponovno odlučivanje, saop&scaron;tio da sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja temeljni aspekt energetske stabilnosti države, ali je od presudne važnosti da se ova odgovornost ne prenosi na teret građana i privrede.

On smatra da država mora preuzeti aktivnu i odgovornu ulogu u obezbjeđivanju energetske sigurnosti, koristeći sredstva iz budžeta, kako bi se osigurala dugoročna održivost i ekonomska pravda.

Milatović je pozvao Skup&scaron;tinu da ponovo razmotri Zakon, a Vladu da predloži rje&scaron;enja koja će obezbijediti pravičan balans između ispunjenja međunarodnih obaveza i za&scaron;tite ekonomskih i socijalnih interesa građana.

On je naglasio da za&scaron;tita interesa građana mora ostati prioritet države, dok evropski put treba biti zajednički cilj i benefit za sve, a ne isključivo dodatno opterećenje za građane.

&ldquo;Proces evropskih integracija mora biti vođen na način da građani ne doživljavaju članstvo u Evropskoj uniji isključivo kao dodatni tro&scaron;ak i povećanje cijena, već kao direktan benefit za cijelo dru&scaron;tvo&rdquo;, naveo je Milatović u ponedjeljak.

Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li će i ostale obaveze koje Crna Gora ima na tom putu biti pretočene u direktno oporezivanje građana, &scaron;to bi, kako je istakao, bila pogre&scaron;na poruka i neodrživ model.

Izvor: Pobjeda