Ekonomija

Infos

Ministarstvo ekonomskog razvoja pripremilo je detaljnu informaciju o tačnom broju radnika i firmi na koje će se odnositi ovo zakonsko rje&scaron;enje.

&quot;Okvirno možemo govoriti o 1.000 biv&scaron;ih radnika koji su nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih dru&scaron;tava u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nijesu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je Vlada Crne Gore sprovodila u periodu prije dono&scaron;enja ovog zakona&quot;, kazala je Portalu RTCG državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović.

Ovim zakonom Vlada namjerava da pomogne biv&scaron;im radnicima iz sektora rudarske i metalske industrije, koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez mogućnosti daljeg poslovnog angažovanja, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstva po osnovu socijalnih programa. Riječ je o radnicima Kombinata aluminijuma Podgorica, Prerade, Kovačnice, nik&scaron;ićkih Rudnika boksita i drugih.

Da se radnici željezare vrate u proizvodne pogone

Pogoni nik&scaron;ićke željezare Tosčelik miruju od maja, a agonija zaposlenih i nekada&scaron;njeg industrijskog giganta se nastavlja.

&quot;Nakon &scaron;to je Tosčelik Special Steel Nik&scaron;ić krajem aprila 2021. godine zaustavio proizvodnju, Vlada Crne Gore izrazila je spremnost da maksimalno doprinese rje&scaron;avanju ove te&scaron;ke situacije u kojoj se nalaze prije svega radnici Željezare&quot;, kazala je Lipovina Božović.

Vlada je u pregovorima sa sada&scaron;njim vlasnikom Željezare i nada se novom kupcu.

&quot;Tokom posjete Republici Turskoj, razgovarali smo sa predstavnicima menadžmenta matične firme Tosyali Holdinga, na kojem nam je saop&scaron;teno da postoji interesovanje nekoliko investitora o eventualnoj prodaji Željezare, te da komunikaciju sa njima obavljaju pravni zastupnici matične kompanije iz Beograda. Tom prilikom, a s obzirom da postoji neizvjesnost u pogledu nastavka proizvodnje, dogovoreno je da se nastavi sa isplatom zarada zaposlenima u visini 90 odsto zarade. U svakom slučaju, pratimo ovaj proces u mjeri mogućeg jer se radi o 100% privatnoj kompaniji, a na&scaron; jedini cilj je da se stvore uslovi da se radnici vrate u proizvodne pogone i da fabrika nastavi sa radom&quot;, saop&scaron;tila je Lipovina Božović.

Skoro pa nemoguće restrukturirati stare industrijske kompanije

Lipovina Božović je kazala da je prethodnih decenija u Crnoj Gori primjenjivan ekonomski model koji očigledno nije dao željene rezultate, a o čemu, kako je navela, postoji nesporan konsenzus u dru&scaron;tvu.

&quot;Problem crnogorske ekonomije nio bio samo u tome &scaron;to model privrednog razvoja nije bio posebno dobro osmi&scaron;ljen, već i u tome &scaron;to se prilagođavao željama i potrebama pojedinaca koji su ostvarivali lične koristi, dok je najvećem broju građana godinama opadao životni standard. Indikatori nejednakosti dohotka su jasni: Crna Gora je u dru&scaron;tvu država kod kojih je nejednakost među ljudima najizraženija&quot;, saop&scaron;tila nam je Lipovina Božović.

Kazala je da je Crna Gora planski deindustrijalizovana, veliki dio dru&scaron;tvene svojine privatizovan kroz vrlo problematične aranžmane, dok je vladavina prava izostala čime je najveći broj građana iznevjeren tranzicionom nepravdom.

&quot;Stihijsko dono&scaron;enje razvojnih politika je dovelo do toga da Crna Gora danas postane jedna od zemalja sa najvećim stepenom zavisnosti od uvoza. Danas, poslije vi&scaron;e od 30 godina, kada je skoro pa nemoguće restrukturirati stare industrijske kompanije koje su bile lokomotive razvoja, politika Vlade će se u najvećoj mjeri bazirati na podsticanju novih kompanija iz oblasti ICT-a, obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, novih tehnologija ali i na diverzifikaciji turizma kao jednog od nosilaca privrednog razvoja zemlje&quot;, istakla je Lipovina Božović.

Intenziviranje radova u dijelu saobraćajne infrastrukture, kako je navela, učiniće Crnu Goru bolje povezanom i među sobom i sa susjednim zemljama, pa očekuje da će to posebno doprinijeti njenoj boljoj poziciji kao privlačne destinacije za kredibilne strane investicije.

&quot;Očekujem i da će privlačniji poreski okvir za privrednike, koji je predviđen reformom &bdquo;Evropa sad&ldquo;, doprinijeti jednom takvom poslovnom ambijentu&quot;, dodala je na&scaron;a sagovornica.