7
min read
A- A+
Pročitano

Izborna iznenađenja u nezavisnoj Crnoj Gori: PzP, Pozitivna, Demokrate...

01/08/2020 - 8:01
Autor:Bogdan Varagić
3567 pregleda

Britko pero američkog novinarstva 20. vijeka Henri Luis Menken definisao je izbore kao unaprijed održanu aukcijsku prodaju dobara koja će biti pokradena. Uz aneks da na aukciji može biti samo jedan pobjednik. Kako je svakoj partiji u programu dolazak na vlast, za učešće u raspodjeli resora, javnih funkcija i uticaja dovoljno je da pređu izborni prag, koji je u Crnoj Gori postavljen na tri procenta.

foto

Arhiva, foto: FOS Media

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je parlamentarne izbore za 30. avgust. Istog dana održaće se lokalni izbori u Budvi, Kotoru, Tivtu, Andrijevici i Gusinju. Uprkos tome što je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, na predlog Instituta za javno zdravlje, proglasilo epidemiju kovid-19 na cijeloj teritoriji države, on za sada ne razmišlja o odgađanju izbora.

Zbog komplikovane zdravstvene situacije koja je onemogućila mnoge uobičajene predizborne aktivnosti još nije poznato koliko opcija će se naći na glasačkim listićima ni pod kojim uslovima će se odvijati proces. Demokratska partija socijalista vjerovatno će nastupiti u koaliciji sa Liberalnom partijom. Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka izaći će samostalno, izvjesno i Hrvatska građanska inicijativa. Desilo se i djelimično ukrupnjavanje albanskih nacionalnih partija. 

Prema najavama u narednim danima će biti konkretizovano stvaranje široke opozicione platforme. Demokratski front je uspio da okupi gro aktera na jednu listu na kojoj će biti Socijalistička narodna partija, Radnička partija, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, grupa nezavisnih poslanika i nekoliko minornih partija i grupa građana. Demokrate idu zajedno sa Demosom i nekim vanparlamentarnim subjektima u drugoj većoj opozicionoj grupaciji. URA je predstavila platformu "Crno na bijelo", a Socijaldemokratska partija nastupiće samostalno. Bivša poslanica Snežana Jonica osnovala je stranku Socijalisti Crne Gore koja se još uvijek nije oglašavala povodom mogućeg učešća. Može se pretpostaviti da će do 4. avgusta u ponoć, kada ističe rok za predaju lista, još neka partija, koalicija ili grupa građana predati izbornu listu Državnoj izbornoj komisiji. Za istu je neophodno da je potpisom podrži najmanje 4.261 građanin.

Crnogorska politička scena umnogome jeste učaurena, sa jasno izgrađenim stavovima birača koji se teško mijenjaju i sa iskopanim rovovima među partijama, ali ipak se dešavalo da građani ukažu povjerenje novim političkim snagama ili opcijama koje su dotad bile izvan najvišeg zakonodavnog doma, koje bi kasnije odigrale ulogu važniju od njihove realne političke težine.

Izbori 2006: Pokret za promjene (11 mandata)

Prvi izbori za poslanike nakon obnove nezavisnosti održani su 10. septembra 2006. godine. Glasalo je 71,4% upisanih birača. Demokratska partija socijalista zajedno sa koalicionim partnerima Socijaldemokratskom partijom i Hrvatskom građanskom inicijativom osvojila je na talasu referendumske pobjede 164.737 glasova i natpolovičnu većinu u Skupštini od 41 poslanika.

Dogodilo se veliko restrukturiranje na opozicionoj sceni. Najbolji rezultat ostvarila je Srpska lista sa Andrijom Mandićem kao nosiocem osvojivši 12 mandata, dok je Socijalistička narodna partija - dotad neprikosnoveno najjača na opozicionom polu - sa manjim partnerima osvojila samo 11, čak 13 manje nego na izborima 2002. SNP je na taj način platila ceh neuspješnog predvođenja bloka za opstanak državne zajednice sa Srbijom, a Predrag Bulatović podnijeće ostavku na mjesto predsjednika iste godine.

pzp

Foto: Pokret za promjene

Jedanaest poslaničkih mandata osvojio je novoformirani Pokret za promjene Nebojše Medojevića. U julu 2006. transformisali su se iz NVO Grupa za promjene u političku partiju i ostvarili odličan rezultat promovišući ideje ekonomskog liberalizma, čvrste opredijeljenosti za ulazak u Evropsku uniju i NATO. PzP su na listiću zaokružila 44.483 glasača, odnosno 13,13% izašlih na izbore. Medojević je na predsjedničkim izborima 2008. godine zauzeo treće mjesto, iza Filipa Vujanovića i Andrije Mandića, osvojivši respektabilna 54.874 glasa (16,64%).

Nakon bliske saradnje sa preostala dva opoziciona subjekta u početku novog saziva Skupštine Pokret za promjene povukao je po mnogima kontroverzan potez dajući podršku vladajućoj koaliciji u oktobru 2007. prilikom izglasavanja Ustava za šta je bila neophodna dvotrećinska većina. Opozicione Liberalna partija i Bošnjačka stranka takođe su podržale usvajanje najvećeg pravnog akta. Prije usvajanja Ustava vodila se duga politička borba oko naziva zvaničnog jezika (crnogorski, dok su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik), koncepta Crne Gore kao građanske države ili države naroda, državnih simbola, mogućnosti posjedovanja dvojnog državljanstva, načina izbora članova Sudskog savjeta itd.

Politika koju je PzP vodio dovešće do odlaska jednog broja funkcionera nezadovoljnih zbog saradnje sa SNP-om i prosrpskim strankama, a sa druge strane davanje podrške prilikom usvajanja Ustava odbiće od njih dio opozicionih glasača koji su to protumačili kao paktiranje sa Demokratskom partijom socijalista. Sve to odraziće se na dosta lošiji naredni izborni rezultat.

Cenzus su tada prešle još koalicija Liberalne partije i Bošnjačke stranke, kao i tri manjinske liste Albanaca.

Izbori 2009: Četiri albanske liste u Skupštini

U skladu sa dogovorom vlasti i dijela opozicije drugi parlamentarni izbori raspisani su prije vremena i održani su 29. marta 2009. Skupština je na predlog Vlade skratila svoj mandat usred tadašnje ekonomske krize. Pored toga postojala je stipulacija o održavanju izbora do kraja 2009. u ustavnom zakonu za sprovođenje Ustava Crne Gore.

Odziv na vanrednim izborima bio je manji nego 2006. sa 66,2% izašlih na birališta.

Svoj najbolji rezultat ostvarila je koalicija "Evropska Crna Gora" u sastavu DPS-SDP-BS-HGI sa 51,9% osvojenih glasova i 48 poslanika. SNP se ponovo profilisala kao vodeća snaga u crnogorskoj opoziciji sa 16 poslanika. Nova srpska demokratija dobila je osam i Pokret za promjene pet, čime se broj njihovih mandata više nego prepolovio. Ove dvije stranke postaće kasnije okosnica Demokratskog fronta.

alba

Bardhi i Siništaj, foto: visit-ulcinj.com

Dosta zapažen bio je rezultat manjinskih lista Albanaca jer su četiri prešle predviđeni cenzus od 0,7%. Ispred Demokratske unije Albanaca poslanik je bio Ferhat Dinoša, Forcu je predstavljao Nazif Cungu, Albansku koaliciju "Perspektiva" Vasilj Siništaj i Albansku listu Mehmed Bardhi.

Poređenja radi na poslednjim parlamentarnim izborima 2016. samo koalicija Albanci odlučno (DUA, Forca i Albanska alternativa) sa Gencijem Nimanbeguom na čelu liste je ostvarila prohodnost.

Izbori 2012: Pozitivna Crna Gora (sedam mandata)

Predsjednik Filip Vujanović raspisao je izbore za 14. oktobar. Na njima je iznenađujuće dobro prošla Pozitivna Crna Gora koja je osvojila 29.881 glas (8,24%) ili sedam poslaničkih mandata. Glasalo je 70,5% upisanih u birački spisak. Koalicija "Evropska Crna Gora" sa DPS kao stožernom snagom dobila je 39 mandata, Demokratski front nastao udruživanjem opozicije sa Miodragom Lekićem kao nosiocem liste 20, SNP od koje se odvojio dio članova koji su pristupili Frontu devet, Bošnjačka stranka tri, Forca, Albanska koalicija i HGI po jedan mandat.

PCG je osnovana nekoliko mjeseci pred izbore kao građanski orijentisana partija lijevog centra koja se zalagala za evroatlantske integracije. Za prvog predsjednika izabran je Darko Pajović. Pozitivna je u startu imala izrazito opozicionu retoriku usmjerenu na kritikovanje vlasti DPS-a, da bi na predsjedničkim izborima 2013. podržala zajedničkog kandidata opozicije Miodraga Lekića. No, uskoro su iskrsli problemi i trzavice unutar partije.

U toku trajanja četvorogodišnjeg boravka u parlamentu zbog brojnih razloga, najčešće neslaganja sa politikom partije, Pozitivnu su napustila ili su iz nje isključena četiri poslanika: Mladen Bojanić, Dritan Abazović, Zoran Miljanić i Srđan Perić koji je vratio mandat rezigniran odlukom rukovodstva da pruži podršku Vladi Mila Đukanovića 27. januara 2016. nakon što je SDP odlučila da napusti vladajuću koaliciju. Prethodno je dio članova Glavnog odbora tražio Pajovićevu ostavku.

pcg

Foto: RTCG

Povjerenje Đukanovićevoj Vladi prilikom glasanja u Skupštini ukazali su Pajović, Azra Jasavić i Goran Tuponja. Sumnje na političku korupciju i optužbe većeg dijela opozicije o prodaji izborne volje glasača Pozitivne dobile su pokriće kada je Darko Pajović početkom juna 2016. izabran za predsjednika Skupštine nakon što je smijenjen Ranko Krivokapić. Pajović je potom naimenovan na mjesto ambasadora Crne Gore u Kini sa prebivalištem u Pekingu, dok Indoneziju i Južnu Koreju pokriva na nerezidentnoj osnovi. Azra Jasavić postala je potpredsjednica Vlade.

Inače, prvo pružanje pojasa za spašavanje Demokratskoj partiji socijalista desilo se 2012. na lokalnom nivou u Nikšiću kada je odbornik Pozitivne Drago Đurović glasao za kandidata DPS za predsjednika Skupštine opštine, iako je prethodno bio postignut dogovor DF i Pozitivne o izboru Janka Vučinića. Partija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv njega zbog sumnje na političku korupciju i primanje mita, ali je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću utvrdilo da u Đurovićevom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Iz redova opozicije čule su se optužbe da su im iz Pozitivne tokom pregovora poručili da ne žele "jednog Srbina na čelu Nikšića", što se odnosilo na Milutina Đukanovića.

Nakon otvorene saradnje sa DPS, Pozitivna je u oktobru 2016. doživjela fijasko dobivši oko 5.000 glasova (1,3%) čime je izgubila parlamentarni status.

Izbori 2016: Demokratska Crna Gora (osam mandata)

Izborni dan 16. oktobra odvijao se u atmosferi tzv. državnog udara kada je navodno grupa crnogorskih i srpskih državljana potpomognuta agentima ruskih tajnih službi Eduardom Šišmakovim (Širokovim) i Vladimirom Popovim, kao i liderima DF-a Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem pokušala da izvrši nasilnu smjenu vlasti upadom u Skupštinu i zauzimanjem ključnih institucija. Uslijedilo je "suđenje vijeka" i izricanje prvostepene presude u maju prošle godine.

Izbore je karakterisala visoka izlaznost (73,3%) koja je opala pri kraju dana nakon što je objavljeno da je Uprava policije u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost uhapsila 20 osoba iz Republike Srbije. DPS je osvojila 36 mandata, DF 18, velika koalicija "Ključ" koju su činili Demos, SNP i URA devet, Demokratska Crna Gora osam, SDP 4, Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka po dva, HGI i Albanci odlučno po jedan mandat.

demokrate

Foto: FOS Media

Demokrate su nastale 2015. godine još jednom diobom Socijalističke narodne partije. Nakon što je na 7. kongresu u novembru 2014. u Beranama Srđan Milić uspio da pobijedi Aleksu Bečića u glasanju za predsjednika partije, Bečić je odlučio da se odvoji zajedno sa ondašnjim poslanicima Nevenom Gošovićem i Velizarom Kaluđerovićem ali i brojnim mlađim članovima. Poručio je da su Milićevoj pobjedi doprinijeli "centri moći izvan partije", mada treba konstatovati da je Milić već u prvom krugu osvojio 273 glasa delegata, Aleksa Bečić je imao 141 i Aleksandar Damjanović 80. SNP je sa Bečićem kao nosiocem liste na izborima 2014. u Podgorici dobila 14,9% podrške, tj. osam odbornika u lokalnoj skupštini.

Samostalno su nastupili 2016. i uspjeli da zadobiju povjerenje 38.327 glasača ili 10% izašlih. Demokrate su zatim zabilježile veoma dobre rezultate na lokalnom nivou i doprinijele pobjedama opozicionih snaga u Budvi, Kotoru, Herceg Novom i Beranama. U jednom trenutku njihovi funkcioneri bili su predsjednici opština Budva (Dragan Krapović), Kotor (Vladimir Jokić) i Herceg Novi (Stevan Katić). U koaliciji sa Građanskim pokretom URA osvojili su 17 mandata u Podgorici prije dvije godine po čemu su bili drugi iza DPS-a. Podržali su Mladena Bojanića na izborima za predsjednika države 2018.

Nakon što su nedavno propali dvodnevni pregovori o formiranju zajedničke opozicione liste Demokratska Crna Gora sredinom jula sklopila je predizbornu koaliciju sa Demosom, Novom ljevicom, Partijom penzionera, invalida i restitucije i Društvom za istraživanje politike i političke teorije uoči izlaska na birališta 30. avgusta.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari