Kultura

Magazin

&ldquo;Evo poslije dugo vremena konačno smo opet na sceni, jer nas je kao dru&scaron;tvo sva ova situacija omela na umjetničkom polju. Puno toga je stalo posljednjih godinu i nekoliko mjeseci, ali polako se sve vraća u normalu&rdquo;, istakao je nakon koncerta Drljan i otkrio da je ovo prvi nastup dua Classico nakon dužeg perioda.

&ldquo;Ovo je bilo pravo osvježenje. Bili smo željni koncerata i scene&rdquo;, ne krije on.

Program koji su pripremili za Barski ljetopis drugačiji je od onoga na &scaron;ta je publika od njih navikla.

&ldquo;Imali smo želju da se upustimo u jedan novi izazov. Smatrajući filmsku muziku bliskom, jednostavno smo htjeli da osjetimo čari toga žanra. Mnoge teme iz filmske industrije su mnogima poznate, zato smo napravili drugačiji koncept i barskoj publici dočarali neke kompozicije koje su ostavile veoma snažan pečat i podsjetili ih na nezaboravne glumce koji su postali legende zahvaljujući tim filmovima&rdquo;, ispričao je Drljan o koncepciji barskog koncerta.

Ne krije da je projekat koji je podržala Op&scaron;tina u saradnji sa Kulturnim centrom u Baru i Barskim ljetopisom bio veoma zahtjevan- počev od aranžmana preko transkripcija.

&ldquo;Sve se mora detaljno analizirati i veoma voditi računa, ne naru&scaron;iti stilski karakter da bi se sve uklopilo za dva instrumenta. Na kraju sa velikim radom dobije se ono &scaron;to Duo Classico uvijek želi- povratnu reakciju, kritiku i zadovoljstvo publike&rdquo; naglasio je on.

Svjetska premijera kratkometražnog igranog filma &ldquo;Diva&rdquo; francuskog reditelja i scenariste Kristofa Žaro&scaron;a zakazana je za večeras u Baru. Ovo ostvarenje će biti prikazano u sklopu večeri filmskog programa&nbsp; Barskog ljetopisa na Trgu Vladimira i Kosare od 21.30 časova. 

U pitanju je crnogorsko-francuska koprodukcija, a glavna uloga povjerena je crnogorskoj glumici Sanji Popović. Pored nje, u filmu igraju: Pavle Ilić, Ivona Čović Jaćimović, Slavko Kalezić, Vjera Bulatović i Stevan Radusinović. Sniman je na lokacijama u Podgorici, Petrovcu i Kotoru, a zavr&scaron;na scena snimljena je u francuskom gradu Miluzu.

Producent filma je Marko Jaćimović.

Film govori o muzičkoj super zvijezdi koja, preživjev&scaron;i saobraćajnu nesreću, postaje svjesna krhkosti ljudskog bića. Iste večeri na koncertu poku&scaron;ava fizički da komunicira sa obožavaocima, ali oni ne uzvraćaju već je posmatraju samo kao sliku. Tada shvata da je zatočenica sopstvenog imidža kojoj je sistem konfiskovao život, &scaron;to je navodi da bježi dok se &scaron;ou nastavlja bez nje...

Na premijeri će, pored reditelja i glumačke ekipe prisustvovati i Du&scaron;an Vuleković, direktor fotografije, zatim Tijana Todorović, kostimografkinja i Gojko Berkuljan, montažer.

Filmski program u sklopu Barskog ljetopisa večeras je posvećen Filmskom centru Crne Gore, a pored Žaro&scaron;evog filma, tokom večeri, publika će na Trgu Vladimira i Kosare moći da pogleda i ostvarenja &bdquo;Peloid&ldquo;, &bdquo;Paket See&ldquo;, &bdquo;Posjeta&ldquo; i &bdquo;Obrad&ldquo;.

Nakon projekcija, prisutnima će se obratiti director FCCG Sehad Čekić. 

&ldquo;Film &lsquo;Diva&rsquo; Kristofa Jaro&scaron;a je podržan na prvom konkursu Filmskog centra za kratkometražne filmove, a kasnije su projekat podržali i fondovi iz Francuske, kao i Francuski institut iz Podgorice. Vidjećete i u filmu, dvije se kulture prožimaju, a bolji poznavaoci francuskog filma prepoznaće uticaje vrlo prisutne u toj kinematografiji, ali vje&scaron;to ugravirane i u na&scaron; kontekst i sa na&scaron;im glumcima&rdquo;, kazao je o filmu Diva Sehad Čekić.

Prema njegovim riječima ovo je jedan od projekata koji nas povezuje sa najvećom evropskom kinematografijom. 

&ldquo;Koprodukcije su esencijalne za crnogorsku kinematografiju, kako kroz na&scaron;u filmsku tradiciju, tako i danas. Kroz koprodukcije diversifikujemo finansijske izvore, podižemo vizibilitet projekata i svih uključenih, a kroz razmjenu se unapređuju znanje i vje&scaron;tine filmskih stvaralaca i ekipe. Konačno, kroz koprodukcije kreiramo i učestvujemo u univerzalnim narativima koji su bitna brana od samodopadljivosti i, za&scaron;to ne reći, provincijalizacije. Crnogorski projekti skreću pažnju na sebe i fondova izvan regiona, a poseban pečat tome daje i podr&scaron;ka koju dobijamo od Eurimaža &ndash; najuticajnijeg evropskog fonda&rdquo;, zaključuje Čekić.&nbsp;