Kultura

Magazin

Najprije su posjetioci imali priliku da čuju ne&scaron;to vi&scaron;e o novom romanu Srđana Kneževića &bdquo;Bijela soba&ldquo;, koji živi i stvara u Beču, a ova knjiga publikovana je u okviru izdavačke kuće Achse Verlag i Ambasade Austrije. U razgovoru sa Jelenom Knežević, autor je kazao da su tri velike teme odnosno motiva ono &scaron;to čini ovaj refleksivni roman, a to su izolacija, antiratna tematika, problemi sa rodom tj. mačo identitetom. Ovo je zapravo fiktivna biografija u okviru koje se autor u potpunosti identifikuje sa pripovjedačem, primjenjujući intermedijalni pristup (slike korespondiraju sa tekstom). Roman, između ostalog, ima i određenu aktivističku i političku angažovanost i cilj da ohrabri i druge mlade ljude koji se osjećaju izolovani i sami. U pripremi je i njegov drugi roman na njemačkom jeziku.

Na sajmu je publici predstavljena i knjiga kratkih priča &ldquo;Bolji mi&rdquo;, poznate sarajevske spisateljice i novinarke Lamije Begagić. U razgovoru sa Valentinom Knežević, autorka je kazala da su 14 priča u ovoj knjizi povezane idejom iz naslova, a semantički i stilski objedinjene kao cjelina prilkazuju junakinje i junake koji boreći se sa egzistencijalnim problemima žele da izađu iz stega svakodnevice. Ona je istakla da se u pričama izdavajaju dvije teme, rodna i klasna, koje su kako za nju kao pisca, tako generalno u književnosti vrlo važne. 

,,O tim temama treba glasnije govoriti u javnom prostoru, kako bismo odgajali rodno i klasno osvije&scaron;tene generacije, jer ove teme nisu razdvojene, naprotiv, naslanjaju se jedna na drugu i javnost mora pokazati vi&scaron;e senzibiliteta za ta pitanja&rsquo;&rsquo;, kaže Begagić. Govoreći o žanru kratke priče koji joj je vrlo blizak, dodala je i da je raduje &scaron;to se on sve vi&scaron;e popularizuje i ima sve bolju recepciju i kod publike, ali i izdavača.&nbsp; 

&nbsp;

Prateći program upotpunila je i promocija najnovijeg romana srpskog književnika Srđana Srdića &bdquo;Ljubavna pesma&ldquo; koji je objavljen u izdanju &bdquo;Partizanske&nbsp; knjige&ldquo;, a pored odličnih reakcija čitalačke javnosti,&nbsp; u&scaron;ao je i u nekoliko najužih izbora za prestižne nagrade. 

Pisac je kroz razgovor sa Barbarom Delać istakao da pi&scaron;ući priču o globalno uspje&scaron;nom muzičaru koji je proveo decenije u dosta čudnom odnosu sa jednom ženom, namjera bila da ,,napi&scaron;e istinski roman, najbolji koji može da napi&scaron;e u datom momentu, istražujući intimu, erotske emocije, ali i mogućnosti opstanka ljubavnog partnerstva u uslovima apsolutne posvećenosti ili bez nje&#39;&#39;.

Posjetioci sajma upoznali su se i sa novim izdanjem Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, monografijom istoričara Bobana Batrićevića &ldquo;U kandžama jevrejske aždaje: antisemitska propaganda u CG u Drugom svjetskom ratu&rdquo;. Učesnici promocije, istoričar dr Milvoj Be&scaron;lin i književnik Andrej Nikolaidis, apostrofirali su da je riječ o prvoj monografiji u Crnoj Gori koja se bavi ovom temom, te da je ona očigledan produkt vrlo sistematičnog istraživanja ili, kako u pogovoru knjige navodi pisac Filip David ,,detaljnog, objektivnog i analitičnog autorovog pristupa&rsquo;&rsquo; . 

,,Autor je ovom zaokruženom i cjelovitom studijom uspio da uklopi evropski, jugoslovenski i crnogorski okvir antisemitizma &scaron;to nije karakteristično za istoričare njegove generacije&rsquo;&rsquo;, istakao je Be&scaron;lin. Iz ugla čitaoca, književnik Andrej Nikolaidis je ovu monografiju okarakterisao kao ,,izvrsnu knjigu koja se čita kao najzanimljivija proza&rsquo;&rsquo;, ukazujući na to da za antisemitizam nije nužno da postoje Jevreji, jer se na njega ,,naslanjaju svi narativi ostalih mržnji&rsquo;&rsquo;. 

,,Ovakve knjige su važne kako neki drugi ljudi ne bi dozvolili fa&scaron;ističke periodične uzlete i ona mora biti osnova svake buduće antifa&scaron;ističke akcije&rsquo;&rsquo;, naglasio je Nikoladis. Uz zahvalnost recenzentima na ogromnoj podr&scaron;ci u radu na knjizi, autor Boban Batrićević kazao je da ga je obimna antisemitska produkcija u II Svjetskom ratu zaintrigirala da krene u vrlo temeljno istraživanje, budući da ni sam nije imao svijest o postojanju antisemitizma u Crnoj Gori. Istakao je da je ovom monografijom želio da ukaže i na istorijat i korijene antisemitske propagande kao propratnog dijela antikomunističke i antipartizanske propagande.

&nbsp;

Jedan od najuglednijih regionalnih i evropskih intelektualaca, pisac i politički filozof prof. dr Igor&nbsp; &Scaron;tiks predstavio se u zavr&scaron;nici pratećeg programa kroz razgovor na temu &ldquo;Književnost i politika: cijena angažmana?&rdquo;, promovi&scaron;ući ovom prilikom tri svoje publikacije, roman ,,W&rsquo;&rsquo; i dva istraživanja ,,Nova balkanska ljevica&rsquo;&rsquo; i ,,Aktivistička estetika&rsquo;&rsquo;. 

Kroz svoj životni i stvaralački nomadizam, proučavajući državljanstvo i građanstvo, konkretno u romanu ,,W&rsquo;&rsquo;, poku&scaron;ao je da&nbsp; redefini&scaron;e&nbsp; ideale ljevičarskog aktivizma, kojeg i sam propagira. On je tako pozicionirao kroz svoje likove odnose borbe, uključujući tu i sebe, i time preispitujući, na neki način i vlastitu poziciju. 

U razgovoru sa Nelom Gligorović, u pogledu &ldquo;Aktivističke estetike&rdquo; on se osvrnuo i na postjugoslovenski prostor kroz ono &scaron;to je nazvao &ldquo;estetikom otpora&rdquo;, kao svojevrsni motiv za borbu mnogim umjetnicima, kao mehanizam privikavanja na nestajanje jednog svijeta i ideala, ali i kao nužan uslov da se razumije postjugoslovenska kultura. Tu ukazuje na nedovoljno promi&scaron;ljen odnos ljevice i njenih aktera spram političkog potencijala kulturnih i umjetničkih praksi.&nbsp; 

Govoreći o umjetnicima, kazao je da oni žele participirati sa svojom vizijom kako dru&scaron;tvo treba da izgleda, jer ,,umjetnost nije ornament, već ona ima svoju korist i svrhu, između ostalog i kao spoznajno sredstvo&rsquo;&rsquo;. 

U kontekstu publikacije ,,Nova balkanska ljevica&rdquo; &Scaron;tiks ističe da je fokus na ljevici koja se formirala u toku posljednje decenije kao antisistemski i kontra-hegemonistički pokret. Cilj je, kako kaže, bio da se ilustruje raznolikost borbi povezanih sa novom ljevicom kao kulturnom, intelektulanom i političkom fenomenu, pogotovo na postjugoslovenskom prostoru.