Globus

Svijet

U 2020. živote je izgubilo 108 humanitarca a 125 je kidnapovano, pokazuju podaci baze podataka o bezbijednosti humanitarnih radnika (AWSD).

&bdquo;Odajemo počast svim humanitarnim radnicima koji spasavaju živote i pomažu najugroženijima u krizama &scaron;irom svijeta&ldquo;, navodi se u zajedničkoj izjavi &scaron;efa evropske diplomatije Žozepa Borela i komesara za upravljanje krizama Janeza Lenarčiča.

Borel i Lenarčič su naveli da su &bdquo;nesebična posvećenost i napori humanitarnih i medicinskih radnika&ldquo; postali jo&scaron; značajniji od početka pandemije koronavirusa koja, međutim, nije i najgora pretnja sa kojom se suočavaju.

Istučući da humanitarni radnici ne mogu da budu meta, pozvali su sve strane u svim konfliktima &scaron;irom svijeta da po&scaron;tuju međunarodno humanitarno pravo i uzdrže se od napada na humanitarne radnike i civile, uključujuči civilnu infrastrukturu.

Navodi se da su izazovi na planu humanitarne pomoći samo uvećani sa pandemijom i klimatskim promjenama a problem, pored sve većih finansijskih potreba, predstavlja i sve teža i opasnija isporuka pomoći, ukazuje se u zajedničkoj izjavi Borela i Lenarčiča.

Dalje se navodi da će Evropska komisija obezbediti humanitarno finansiranje od gotovo 11,5 milijardi evra za period 2021-2027. i da će nastaviti da pruža podr&scaron;ku onima kojima je najpotrebnija, sve dok im je potrebna.

Takođe, EU će blisko sarađivati sa partnerima kako bi se ojačala otpornost ugroženih i odgovorilo na njihove potrebe.

UN procenjuju da će humanitarna pomoć u 2021. biti potrebna za gotovo 235 miliona ljudi, &scaron;to je za 40 odsto vi&scaron;e nego 2020. (pre pandemije) i gotovo tri puta vi&scaron;e u odnosu na 2014.

Svjetski dan humanitarnih radnika obilježava se na godi&scaron;njicu bombardovanja sjedi&scaron;ta UN u Bagdadu 2003, kada su živote izgubila 22 humanitarca.