2
min read
A- A+
Pročitano

Sonda NASE sjutra stiže do tijela na kraju solarnog sistema

31/12/2018 - 15:20
Autor:Fos Media
63 pregleda

Kosmička sonda Nju Horajzons koju je NASA 2006. godine lansirala u svemir, 1. januara 2019. godine trebalo bi da stigne do najudaljenije tačke Solarnog sistema kojoj je ikada pristupio uređaj sa Zemlje.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

U ranim jutarnjim časovima 1. januara, Nju horajzons će stići do te tačke, i proletjeti pored svemirskog otkrića poznatog kao „(KBO) 2014 MU69" ili Ultima tule, koji je nazvan po uzoru na to kako su obilježavana na srednjovjekovne mapama i literaturi mjesta izvan poznatog svijeta, a pravo ime dobiće nakon što letjelica NASA-e prođe pored njega i upozna se sa njegovim svojstvima, navodi britanski sajt Space.com, prenosi Tanjug.

Riječ je, kako se navodi, o svemirskom tijelu veličine jednog grada koje se nalazi na 1,6 milijardi kilometara od Plutona u Kujperovom pojasu, oblasti malih tijela Sunčevog sistema u obliku diska, iza planete Neptun i smatra se relikvijom nastanka Solarnog sistema

Nju horajzons leti brzinom od skoro million milja na dan (67.056 kilometara na sat) i najbrža je letjelica koju je NASA ikada lansirala.

Glavni istraživač ove misije Dejvid Stern tvrdi da je otkrićima koje je sonda pronašla 2015. na Plutonu "samo zagrebana površina" svega što bi tek moglo da bude otkriveno, a da bi "Ultima tule moglo da bude nešto što nismo nikada ranije vidjeli".

KBO 2014 MU69 je, kako se navodi, više od deset puta veći i 1000 puta masivniji od prosječne komete, a njegova širina iznosi oko 30 milja (48 kilometara).

Prema najnovijim teleskopskim snimcima napravljenim iz Argentine, vjeruje se da je "Ultima tule" dio binarnog para, odnosno dva objekta koji orbitiraju jedan oko drugog, navodi se u video snimku Jutjub kanala "Jeste li spremni" (R U Ready).

Stern navodi da će dan nakon što Nju Horajzons proleti pored MU69, na Zemlju početi da pristižu podaci i fotografije u visokoj rezoluciji.

"Istraživanje će utvrdivati da li tamo postoji atmosfera ili ne. Takođe ćemo istraživati da li KBO (objekat kajperovog pojasa) ima mjesece i prstenove, mapiraćemo njega i kompoziciju njegove površine, izmjerićemo njegovu temperaturu i mnogo više", navodi Stern.

Nijedna misija, kako kaže, nikada nije istraživala ovakav tip objekta, a podaci o njemu će stizati na Zemlju sve do kraja ljeta 2020. godine.

"Ova misija proučava nešto toliko divlje... Nešto što se nalazi tamo negdje, toliko daleko od Sunca da se nije razvilo jer su temperature toliko niske da ne možemo da ih uporedimo ni sa čim", navodi Stern.

Kada je riječ o Nju Horajzonsu, Stern tvrdi da je sonda trenutno u odličnom stanju i dodaje da ona, prema procjenama, može da radi još narednih 15-20 godina, dok nivo napajanja termoelektričnog radioizotopskog generatora ne padne do nivoa na kom više nije moguće da se sonda kreće.

Nju Horajzons je 2015. godine poslao prve slike Plutona i njegovog satelita Harona na Zemlju.

U međuvremenu su pristigle dodatne fotografije na kojima se vide, kako izgleda, niski, izolovani oblaci, što, prema riječima Dejvida Sterna, može da znači da je vrijeme na Plutonu još složenije nego što se prvobitno mislilo.

Takođe, kako je navedeno, fotografijama je utvrđeno da je najsvjetlija površina Plutona jedna od najreflektivnijih površina svih tijela u Sunčevom sistemu.

To je objašnjeno naslagama koje Plutonova tanka atmosfera ostavlja na njegovoj površini, što ga čini svjetlijim od očekivanog, navodi se.

Osim toga, na Plutonovom mjesecu Haronu orkrivena su klizišta i to su prva klizišta koja su viđena na nekom objektu Kujperovog pojasa.

Poslednji podaci o Plutonu koji su prikupljeni u julu 2015. godine, do Zemlje su stigli tek krajem oktobra 2016. godine.

Ta otkrića su, kako se navodi, tek početak.

Do kraja 2021. godine, Nju Horajzons bi trebalo da prikupi podatke iz prostora većeg za 50 puta od udaljenosti Zemlje od Sunca.

 

Pročitajte i ovo:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari