5
min read
A- A+
Pročitano

Zašto smo različiti u situaciji povodom korona virusa?

16/03/2020 - 16:00
Autor:Fos Media
1792 pregleda

Iako sam psiholog po struci, pa kako se i očekuje, razumijevanje ljudi i tolerancija mi treba biti na višem nivou od prosjeka, moram priznati da su različite reakcije ljudi na informacije o korona virusu i njihove odluke kako da se ponašaju u meni izazivale početno nerazumijevanje, a nekad i blagu ljutnju.

Foto

Foto: Vesela Radović Mišković

Piše: Psihološkinja Vesna Kraljević

Onda sam zastala, razmislila i zapitala se „Zašto je to tako? Zašto se različito ponašamo i različito razmišljamo o svemu ovome?“

U svom tom razmišljanju javio se onaj sjajan „Axa momenat“ i sjetih se i jedne od prvih lekcija iz psihologije – psihološki mehanizmi odbrane! Odmah osjetih olakšanje, posložih kockice i poželjeh i drugima isto.

Iz komunikacije sa ljudima shvatam da su se neki našli u istoj situaciji kao ja. Gledam društvene mreže i uviđam da se u društvu razvija nerazumijevanje i osuđivanje, sada kada nam je potrebno jedinstvo, tolerancija, ljubav i saradnja! Zato sam odlučila da malo karantisnkog vremena posvetim ovome i sa vama podijelim kratko (jer je ovo tema o kojoj bi se danima moglo pričati) svoja zapažanja, sa ciljem da nam olakšam razumijevanje i nošenje sa onima koji su različiti od nas. Isto tako, i da razumijete sebe i zašto ste različiti od drugih, a i zašto se i vi različito ponašate i osjećate u vezi sa situacijom u različitim trenucima.

Prije nego nastavim, tema o kojoj pišem je samo jedno od brojnih objašnjenja zašto smo različiti i u ovoj situaciji. Vjerujem da ću naredne karantinske dane posvetiti pisanju o nekim drugim uzrocima.

Svi mi imamo i koristimo svakodnevno različite psihološke mehanizme odbrane, naravno najčešće nesvjesno. Svrha mehanizma odbrane je da održi psihološku ravnotežu, umanji nivo stresa i pomogne nam da “preživimo” situaciju i nastavimo dalje. Neki kažu i da je to način uz pomoć kojeg se ljudi potpuno udaljavaju od neprijatnih misli, osjećanja i ponašanja. Pod jednim psihološkim mehanizmom odbrane podrazumiejva se način na koji razmišljamo o situaciji, kako se osjećamo u vezi nje i kako se ponašamo. Ove mehanizme usvajamo još tokom djetinjstva, i smatra se da svako od nas ima svoje “omiljene” tj one koje najčešće koristi. Korišćenje odbrambenih mehanizama zavisi od različitih faktora, ali prije svega od situacija u kojima se čovjek nalazi i od osobina ličnosti.

Tako su i ljudi različito reagovali na svu situaciju u vezi sa korona virusom. Možda ste u različitim periodima imali i različite reakcije na isto, što je sasvim ok i očekivano. Postoje različite podjele i desetak mehanizama odbrane, ali ću ispod analizirati samo one najčešće koje sam primijetila:

- NEGACIJA/PORICANJE - je odbijanje da se prihvati stvarnost ili činjenica, ponašajući se kao da događaj, misao ili osjećanje ne postoje. Ljudi koji imaju ovaj mehanizam odbrane najčešće su saopštavali rečenice tipa: “Ma to nije ništa.”, “To je izmišljena priča.”, “To sve naduvavaju.” i sl. Ponašali su se potpuno jednako kao i prije saznanja o korona virusu.

- REGRESIJA – je vraćanje na raniji stadijum razvoja kada smo suočeni sa neprihvatljivim mislima ili nagonima. Vjerujem da se regresija najviše ispoljila za sada kod djece. Tako se npr. djeca mogu ponašati kao kada su bili manji, i to se može ispoljiti u različitim oblastima – npr. dijete koje samostalno jede može od vas tražiti da ga hranite; dijete koje samo spava može tražiti da spava sa upaljenim svijetlom ili sa roditeljima kao kada je bilo beba ili sa omiljenim igračkama; dijete koje je razvilo tečan govor može početi da se više mazi u govoru i sl. Drastičnije se može javiti i mokrenje u krevetu, kako kod djece tako i kod odraslih.

- “ACTING OUT”- je ispoljavanje ekstremnog, neprihvatljivog ponašanja sa ciljem izražavanja misli ili osjećanja koje je osoba nesposobna da iskaže na drugačiji način. Npr umjesto da kaže “ljut/a sam ili tužan/na sam”, osoba koja koristi “acting out” bacaće knjige ili će udarati u zid. Kada osoba koristi “acting out” oslobađa se pritiska i osjeća se smirenije i mirnije. Na primjer, dječiji napad bijesa kada ne dobije šta želi od roditelja oblik je “acting out”-a. Svi oni koji su reagovali na informacije o korona virusu ponašanjem koje je inače neprihvatljivo i neprimjereno – spadaju u ovu grupu. Primjer može biti – ekstremno brza vožnja, ekstremno opijanje, ekstremno povećana agresivnost/bijes i sl.

- POTISKIVANJE- je nesvjesno blokiranje neprihvatljivih misli, osećanja i nagona. Najvažnije za potiskivanje je da je nesvjesno, i zbog toga ljudi imaju jako malo kontrole nad njim. U tu grupu spadaju neki od onih koji se “dobro drže”, ne govore da osjećaju strah i zabrinutost već da su ok, i ukoliko se pojave neprijatna osjećanja ili razmišljanja odmah ih isključuju.

- POMJERANJE- je preusmjeravanje misli, osjećanja i nagona sa jednog predmeta ili osobe na drugu osobu ili predmet. Klasičan primjer iz života je čovjek koji je ljut na šefa, ali ne može da ispolji bijes na šefu jer se plaši da ne bude otpušten. Umjesto toga, on dolazi kući i posvađa se sa suprugom ili djecom bez razloga. Taj čovjek preusmjerava svoj bijes sa suprugu ili djecu. Naravno, ovo je veoma neefikasan mehanizam odbrane, zato što, iako se bijes ispolji, to njegovo ispoljavanje na druge ljude ili stvari izazvaće dodatne probleme. U situciji u vezi korona virusa, svi oni koji su tugu, ljutnju, strah i sl. pokazali i ispoljili bez razloga na druge osobe ili situacije, koristili su ovaj mehanizam odbrane.

- INTELEKTUALIZACIJA- je pretjerano razmišljanje kada smo suočeni sa nekim neprihvatljivom situacijom ili ponašanjem, ali bez uključivanja emocija koje bi pomogle kao posrednici smještanjem misli u emocionalni, ljudski kontekst. Umjesto da se suoči sa emocijama, osoba može koristiti intelekualizaciju da udalji sebe od tog nagona, događaja ili ponašanja. Oni koji su pretjerano razmišljali, tražili informacije o korona virusu, koristili racionalna objašnjenja zašto nam se sve ovo događa, spadaju u ovu grupu.

- SUBLIMACIJA- je preusmjeravanje neprihvatljivih nagona, misli i emocija u prihvatljive. Na primjer, kada osoba ima agresivni nagon koji ne bi voljela da ispolji, ona se usmjeri na fizičke vježbe. Preusmjeravanje takvih neprihvatljivih ili bolnih nagona, emocija u produktivnije pomaže osobi da kanališe svoju energiju koja bi drugačije bila izgubljena ili iskorišćena na način koji bi osobi stvorio još više anksioznosti i problema. U ovu grupu mogu biti svi oni koji su umjesto da razmišljaju i brinu u vezi korona virusa počeli intenzivno nečim drugim da se bave – pa ne čudi snažna želja i potreba da se više sprema i kuva, odjednom pokosi svo dvorište, odjednom završi izvještaj koji bi inače radili pet dana, preslušaju sve pjesme omiljenog pjevača, odgleda nekoliko filmova na dan ili za jednu noć pročita cijela knjiga. Možda bi i velike kupovine sa ciljem stvaranja zaliha kod nekih mogle biti smještene u ovu kategoriju. Sublimacija spada u grupu zrelih mehanizama odbrane i poželjan je.

Sublimacija se takođe vrši i humorom. Humor smanjuje napetost situacije. Humor pomaže osobi da sagleda situaciju na drugi način ili da se fokusira na nove aspekte situacije. Svjedoci smo svi koliko je ovo bio veoma zastupljen mehanizam odbrane kod Crnogoraca, prepričavale su se fore i vicevi, slale fotografije sa šalama itd.

- ASERTIVNOST- je stavljanje naglaska na svoje potrebe i misli na način koji je direktan, siguran i pun poštovanja. Stilovi komunikacije kreću se od pasivnog do agresivnog, dok se asertivni nalazi tačno između. Ljudi koji su pasivni i komuniciraju na pasivan način, dobri su slušaoci ali rijetko govore u svoje ime ili o svojim potrebama. Osobe koje su agresivne i koje komuniciraju na taj način, dobre su vođe ali često na štetu tuđih ideja i potreba. Asertivni nalaze balans kada govore za sebe, iznose svoje mišljenje ili potrebe na direktan, ali način pun poštovanja i slušaju kada im drugi govore. Veća asertivnost je jedan od najpoželjnijih stilova komunikacije i najkorisniji odbrambeni mehanizam koji većina ljudi želi da nauči i koristi. Kampanje #śedidoma , #ostacudoma i #OstaniDoma, kao i svi oni koji su na ovaj način komunicirali i reagovali, ocjenjujem da spadaju u ovu grupu.

Za kraj, ne želim da drugog osudite jer koristi manje poželjan mehanizam odbrane. Možda ne umije ili ne zna drugačije. Budite asertivni u komunikaciji! Da ne bih dužila šta je asertivnost - evo zadatka: iskoristite karantin da saznate putem interneta više o tome, a oni koji se ne snađu neka se individualno obrate, kolegnice Branka Nikocevic i Ljiljana Filipovic Radisevic su sertifikovane trenerice asertivnosti i organizuju posebne edukacije na ovu temu.

Nek nam je srećno!

Napomena: Stavovi izraženi u ovoj kolumni ne odražavaju nužno uređivačku politiku portala FOS Media.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari