Sci-tech

Magazin

Kompanija Kolosas Bajosajens sa sjedi&scaron;tem u Dalasu, koja stoji iza ovog projekta, ranije je najavila planove da iskoristi najnovija dostignuća u uređivanju gena i reproduktivnoj biologiji kako bi se vunasti mamuti, pa čak i dodoi &quot;vratili iz mrtvih&quot;.

Uzorak star 108 godina sačuvan u alkoholu u muzeju u Melburnu omogućio je timu da izvuče sekvencu tilacina DNK za koju tvrde da je 99,9 odsto ista kao original, prenosi Tanjug.

&quot;Uzorci tasmanijskog tigra koji se koriste za na&scaron; novi referentni genom su među najbolje očuvanim drevnim primjercima sa kojima je moj tim radio&quot;, izjavila je glavni naučnik Kolosasa Bet &Scaron;apiro, prenio je Skaj njuz.

Kako je istakla, rijetko je imati uzorak koji omogućava da se u tolikoj mjeri pomjeri okvir u drevnim DNK metodama.

Ali posjedovanje gena tasmanijskog tigra je samo jedan korak ka njegovom &quot;ponovnom oživljavanju&quot; jer se pristup Kolosasa odnosi na kori&scaron;ćenje tehnika za uređivanje gena za promjenu genoma njegovog najbližeg živog srodnika,&nbsp;debelorepog dunarta veličine hrčka, kako bi se stvorilo stvorenje &scaron;to bliže tasmanijskom tigru.

Takođe poznat kao tilacin, tasmanijski tigar, zvijer veličine labradora bila je posljednji australijski torbar grabljivac.

Posljednji je uginuo u zoolo&scaron;kom vrtu u Hobartu 1936. godine, a ostali su&nbsp;progonjeni do izumiranja u poku&scaron;aju da se za&scaron;titi rastući broj goveda u Tasmaniji.

Pojedini za&scaron;titnici prirode tvrde da bi milione dolara koje ulažu kompanije poput Kolosasa bilo bolje potro&scaron;iti na očuvanje stani&scaron;ta životinja koje su trenutno u opasnosti od izumiranja, &scaron;to uključuje petinu domaćih sisara u Australiji.

Drugi tvrde da bi bilo neetično vraćati davno izumrle životinje u stani&scaron;ta koja su toliko degradirana ljudskom aktivno&scaron;ću.