3
min read
A- A+
Pročitano

Šest stvari koje bi trebalo da znate o Berlinskom zidu

09/11/2019 - 19:36
Autor:Fos Media
373 pregleda

Prije 30 godina je probijen Berlinski zid koji je bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok. On je na današnji dan prije tri decenije izgubio svoju važnost i funkciju.

Foto

Foto: Tanjug/AP

Neki istoričari dan pada zida smatraju najznačajnijim datumom 20 vijeka.

Ovo su šest stvari koje bi trebalo da znate o Berlinskom zidu.

Zid između zapada i istoka

Berlinski zid je sagrađen 1961. godine. Razdvajao je Berlin podijeljen između dvije države – Savezne Republike Njemačke (Zapadna Njemačka) i Njemačke Demokratske Republike (Istočna Njemačka). Svrha mu je bila da zaustavi odlazak radnika i spriječi bjekstvo političkih neistomišljenika. Ideja o zidu potekla je od istočnonjemačke vlade Valtera Ulbrihta a plan je odobrio i sovjetski lider Nikita Hruščov.

"Staza smrti" između dvije barijere

Zid je bio dugačak više od 155 kilometara. Juna 1962. godine su počeli radovi na drugoj paralelnoj ogradi a kuće između ograda su srušene. Između dvije barijere je stvorena ničija zemlja koja je bila poznata kao "staza smrti". Ona je bila posuta pijeskom, čineći time lakšim uočavanje otisaka stopala koji su ostavili bjegunci. Nije pružala zaklon a najvažnije je da je pružala prostor za otvaranje vatre sa osmatračkih tornjeva.

Pročitajte i ovo: Trampovo priznanje Njemačkoj povodom godišnjice rušenja Berlinskog zida

Četiri faze zida

Tokom godina, zid je prošao kroz četiri odvojene faze: prvobitna žičana ograda (1961), poboljšana žičana ograda (1962-1965), betonski zid (1965-1975), Pogranični zid 75 (Grenzmauer 75(1975-1989). Četvrta generacija zida je bila posljednja i najnaprednija verzija. Započeta je 1975. i završena oko 1980. godine. Bila je izgrađena od 45.000 ojačanih betonskih djelova, gdje je svaki bio 3,6 metara visok i 1,2 metra širok, a ukupno je koštala 16.155.000 istočnonjemačkih maraka. Vrh zida je bio išpartan glatkim cijevima, sa namjerom da se oteža bjeguncima da ga preskoče. Ova verzija zida se najčešće viđa na fotografijama.

Kako se prelazilo iz istočnog u zapadni dio

Između Istočnog i Zapadnog Berlina je funkcionisalo osam graničnih prelaza i kroz njih su dozvoljavane posjete istočnom dijelu iz zapadnog, kao i obrnuto uz posebne dozvole. Prelazi su bili ograničeni prema tome kojoj je nacionalnosti bilo dozvoljeno da ga koristi (Istočni Njemci, Zapadni Nejmci, Zapadni Berlinci, druge nacionalnosti). Najpoznatiji je bio Tačka "Čarli", koji je bio zabranjen za savezničko osoblje i ne-njemačke stanovnike. Postojalo je još nekoliko graničnih prelaza između Zapadnog Berlina i ostalog dijela Istočne Njemačke.

Rušenje zida

Masovne demonstracije protiv vlade u Istočnoj Njemačkoj su počele u jesen 1989. godine. Dugogodišnji vođa Istočne Njemačke, Erih Honeker, je podnio ostavku 18. oktobra 1989. i zamijenio ga je Egon Krenc nekoliko dana kasnije.

Nova Krencova vlada je odlučila da dozvoli građanima Istočnog Berlina da traže vize da bi putovali u Zapadnu Njemačku. Ginter Šabovski, ministar propagande Demokratske Republike Njemačke, je imao zadatak da objavi to, ali je bio na odmoru prije donošenja odluke i nije u potpunosti bio obaviješten o njoj. Pravila su trebala da važe dan nakon konferencije na kojoj su objavljena, međutim Šabovski je, kada je na kraju konferencije upitan o momentu stupanja na snagu, odgovorio: "Koliko ja znam, trenutno stupaju, upravo sada".

Desetina hiljada stanovnika Istočnog Berlina je čulo izjavu Šabovskog i pohrlilo ka zidu tražeći ulaz u Zapadni Berlin. Stražari i vlada Istočne Njemačke nisu željeli da koriste silu, pa je u susret masi straža na kraju popustila, otvorivši prolaze i dozvolila ljudima kroz njih idu sa malo ili bez provjere identiteta. Ushićene Istočne Berlince su uskoro pozdravili Zapadni Berlinci sa druge strane u slavljeničkoj atmosferi. Zato se 9. novembar smatra danom pada zida. U danima i nedjeljama koje su slijedile, ljudi su dolazili do zida sa maljevima da pokupe suvenire, uništivši dugačke djelove zida u tom procesu.

Djelovi zida po cijelom svijetu 

Ostaci i djelovi zida danas se čuvaju u Berlinu ali i u nekim gradovima širom svijeta. Na primjer, postoji dio Berlinskog zida u Rimu, diskretno skriven u Vatikanskim vrtovima, u blizini papinog radnog mjesta. Tri velika dijela zida čuvaju se na malom trgu u centralnom Seulu. Zamagljeni grafiti pružaju se preko glatkog zida, ispred njih je medved (grb Berlina), obojen plavo. Djelove zida je državni senat u Berlinu 2015. godine predao kao spomenik, ali i kao znak nade za ponovno ujedinjenje dvije Koreje. Svakog dana novinari, političari, birokrati i turisti prolaze pored malog dijela zida ispred glavne zgrade Evropske komisije. U glavnom gradu Rusije, dio Berlinskog zida izložen je na tlu njemačke škole i čini važan dio nastave istorije. Dio originalnog zida od 2,4 tone nekako je stigao i do Australije.

Izvor: RTS

Pročitajte i ovo:

 

Tagovi

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari