3
min read
A- A+
Pročitano

Gorjanc Prelević za FOS: Izbor Medenice po treći put bio bi neustavan

29/05/2019 - 11:50
Autor:Danilo Ajković
1280 pregleda

Izbor Vesne Medenice na čelo Vrhovnog suda po treći put, kao i izbori nekih kandidata za predsjednike osnovnih sudova u Podgorici, Baru, Plavu, Rožajama i Kotoru po treći, peti ili sedmi put bili bi neustavni i nezakoniti, ocijenila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević u razgovoru za FOS.

Gorjanc Prelević, foto: EU info centar

Gorjanc Prelević, foto: EU info centar

Sudski savjet će uskoro da izabere predsjednika Vrhovnog suda, a prijavu je podnijela jedino aktuelna predsjednica Vesna Medenica, kojoj ističe drugi mandat.

Ukoliko ste propustili: Samo jedna prijava: Medenica želi da po treći put bude na čelu Vrhovnog suda

Ustav propisuje da ista osoba može biti birana za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta, a Zakon o Sudskom savjetu i sudijama isto ograničenje propisuje za predsjednike ostalih sudova.

Uprkos ovom ograničenju, Medenica i još neki kandidati za predsjednike osnovnih sudova su se prijavili i na aktuelni oglas Sudskog savjeta. U Akciji za ljudska prava njihov eventualni izbor vide kao neustavan, odnosno nezakonit.

„Treći mandat predsjednice Vrhovnog suda bi bio protivan Ustavu Crne Gore, a ponovni izbori istih ljudi na funkcije predsjednika sudova u Podgorici, Plavu, Rožajama, Baru i Kotoru bili bi nezakoniti“, kaže Gorjanc Prelević.

Ona ovu svoju tvrdnju objašnjava time da Ustav Crne Gore u članu 124 (odnosno amandman VIII na Ustav od 2013. godine) i Zakon o Sudskom savjetu i sudovima u članu 42 jasno propisuju da jedna ista osoba ne može da bude predsjednik suda više od dva puta.

„Ovo pravilo se primenjuje na izbor za predsednika/cu Vrhovnog suda od 31.7.2013. godine, odnosno na izbore za predsjednike/ce ostalih sudova od 1.1.2016. godine. Da je ustavotvorac-zakonodavac htio da to pravilo ne važi za osobe koje su tada već bili na predsjedničkim funkcijama, to bi izričito bilo navedeno u Ustavnom zakonu o sprovođenju amandmana na Ustav Crne Gore iz 2013. godine ili u prelaznim odredbama pomenutog zakona, ali tih napomena u pomenutim aktima nema“, navodi Gorjanc Prelević i dodaje:

„Prema tome, izbor iste osobe po treći put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda bi bio neustavan, kao i treći, peti ili sedmi izbor predsjednika sudova u Podgorici, Rožajama, Plavu, Baru i Kotoru“.

Kako Gorjanc Prelević objašnjava, odredbe o zabrani više uzastopnih mandata na državnim funkcijama su važna brana od neprimjerenih koncentracija lične moći, prema shvatanjima Venecijanske komisije.

„S druge strane, ova Komisija je već istakla i da pravo na višestruko obavljanje funkcije predsednika nije ljudsko pravo. U ovom slučaju dosadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda i predsjednicima sudova nije ugroženo pravo na rad, tj. na obavljanje sudijske funkcije, jer po zakonu, svi predsjednici kada im prestane mandat nastavljaju da rade kao sudije u sudovima kojima su predsjedavali“.

Ona smatra da je sada pred Sudskim savjetom veoma odgovorna dužnost - da zaštiti ustavnost i zakonitost.

„Predsjednik države Filip Vujanović je u sličnoj pravnoj situaciji u januaru 2014. godine spriječio uzastopni treći izbor članova Tužilačkog savjeta koji je zakon zabranjivao. On je u toj situaciji stao na stranu zakona“, zaključuje Gorjanc Prelević.

Medenica
Vesna Medenica

I dok Gorjanc Prelević smatra da se ustavno i zakonsko ograničenje od dva mandata odnosi na sve dosadašnje mandate predsjednika sudova, pojedini kandidati ne misle tako.

Tako je predsjednik Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović, koji je na čelu tog suda već dva mandata, u ranijoj izjavi za FOS kazao da se pomenuta zabrana odnosi na mandate od trenutka donošenja Zakona o sudovima 2015. godine, pa se dotadašnji ne računaju u pogledu ovog ograničenja.

„Prijavio sam se na oglas za izbor predsednika Osnovnog suda u Baru jer smatram da mi zakon to pravo dozvoljava. Tačno je da najnoviji Zakon o sudovima ograničava pravo sudije da može biti predsjednik u samo dva mandata, ali je taj zakon donijet u vrijeme kada sam se ja nalazio na polovini drugog mandata. U vrijeme kada sam konkurisao drugi put za izbor predsjednika Osnovnog suda u Baru u zakonu nije postojalo nikakvo ograničenje u pogledu broja mandata na čelu suda. Ukoliko bi meni ili drugim kandidatima koji su u istoj situaciji bilo onemogućeno da konkurišemo, to bi jedino moglo biti na osnovu tumačenja koje bi podrazumijevalo retroaktivnu primjenu zakona, što po mom mišljenju nije dozvoljeno. Ukoliko Sudski savjet zauzme drugačiji pravni stav,  ja ću isti poštovati“, kazao je FOS-u predsjednik barskog Osnovnog suda Goran Šćepanović.

Ukoliko ste propustiliFOS priča: Medenica ima pravo i na treći mandat? Ali i još neki predsjednici sudova...

Osim Medenice, još neki aktuelni predsjednici koji su na tim funkcijama u dva ili više mandata, prijavili su za ponovno obavljanje te funkcije.

Aktuelni predsjednik podgoričkog Osnovnog suda Zoran Radović okončao je svoj drugi mandat, kao i njegove kolege u Baru Goran Šćepanović i u Plavu Hilmija Sujković. Predsjednik kotorskog Osnovnog suda Branko Vučković na čelu tog suda je od 1989. godine, a rožajskog Osnovnog suda Zahit Camić okončao je svoj peti mandat.

Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, a ostale predsjednike sudova većinom glasova svih članova, kojih ukupno ima deset. U slučaju jednakog broja glasova, v.d. predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević ima odlučujući glas.

Ukoliko Medenica bude izabrana po treći put, na čelu Vrhovnog suda će biti 17 godina, odnosno od 2007. do 2024. godine.

Pročitajte i ovo:

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari