Društvo

Infos

Cilj okupljanja jeste izražavanje po&scaron;tovanja prema hiljadama žrtava psihičke i fizičke torture na Golom otoku, Sv. Grguru i drugim logorima koji su služili za prevaspitavanje političkih zatvorenika. Takođe, želimo upozoriti na značaj suočavanja sa činjenicama o tim logorima u koje su ljudi dovođeni bez pravičnog suđenja. Cilj je i podsjetiti na važnost za&scaron;tite ljudskih prava na slobodu mi&scaron;ljenja, izražavanja, na pravično suđenje i zabranu torture, da se takve neljudske strahote u državnoj režiji vi&scaron;e ne bi ponovile - kazali su iz HRA.

Komemoraciji su prisustvovali predstavnici &scaron;est porodica logora&scaron;a iz Crne Gore, predsjednik hrvatske Udruge Goli otok &ldquo;Ante Zemljar&rdquo; Darko Bavoljak, istoričar Branimir Janković sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, direktorice Documente i Akcije za ljudska prava, kao i grupa mladih učesnika fotografske radionice u sklopu evropskog projekta &bdquo;(Ne)vidljivi tragovi&rdquo;.

Učesnici okupljanja poručili su da Goli otok treba pretvoriti u ostrvo sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma, primjerenog tom mjestu.

- Goli otok je od 1949. do 1956. godine bio logor za stvarne i navodne pristalice Staljina. Zatvorenici su slati u logor bez pravičnog suđenja, često samo na osnovu sumnji, bez ikakvih stvarnih dokaza. Uslovi u logoru bili su nehumani. Logora&scaron;i su se suočavali sa brutalnim psihofizičkim nasiljem, sa žeđi, gladi i bolestima - podsjećaju iz Akcije za ljudska prava.

Procjenjuje se da je na Golom otoku umrlo najmanje 300 osoba.

- Ovdje su ljudi prolazili kroz &scaron;palire. Ovdje su preživjeli torturu. Ovdje su žene i mu&scaron;karci doživjeli nasilje od svojih drugova i drugarica. Danas smo tu iz Hrvatske, Crne Gore, Italije, Njemačke i Grčke. Ovo je mjesto sjećanja za sve nas iz postjugoslovenskih zemalja, ali i iz Evrope. Ovo je mjesto koje je odavno postalo mjesto učenja. Želimo pamtiti njihovo stradanje ali i reći NE svakom političkom nasilju. Želimo reći NE svakom stradanju - kazala je voditeljica Documente Vesna Ter&scaron;elič.

Documenta ponovo upozorava kako kompleks u kojem su zatvarani politički protivnici tada&scaron;njeg režima već decenijama propada.

- Sramotno je da Goli otok i Sveti Grgur jo&scaron; nisu za&scaron;tićeni kao važan dio kulturne ba&scaron;tine, ne samo Republike Hrvatske već i svijeta. Odluka o preventivnoj za&scaron;titi od strane Uprave za za&scaron;titu kulturne ba&scaron;tine, Konzervatorskog odjela u Rijeci, donesena je 2016. godine. Pozivamo Upravu i Ministarstvo kulture i medija na objavu informacije &scaron;to se to, ako je i&scaron;ta, od 2016. godine preduzelo radi stalne za&scaron;tite zatvorskog kompleksa - naveli su iz Documente.

Predsjednik Udruge Goli otok&nbsp;&ldquo;Ante Zemljar&rdquo;&nbsp;Darko Bavoljak rekao je da žele poslati&nbsp;poruku svima onima koji žele ovo mjesto pretvoriti u kulturu zaborava, da je svima zadatak učiniti ovo mjesto kulturom sjećanja, kako bi poku&scaron;ali zacijeliti rane pro&scaron;losti i mogli stvarati zdraviju sada&scaron;njost i budućnost bez utega pro&scaron;losti.

- Po povratku sa Golog otoka, biv&scaron;i zatvorenici praćeni su i, najče&scaron;će, nijesu mogli da se zaposle ili napreduju u karijeri, a njihove porodice su tim iskustvom ostajale trajno obilježene, ukazuje se u saop&scaron;tenju. Među procjenjenih 13.100 zatvorenika, preko 3000 je bilo iz Crne Gore, &scaron;to je proporcijalno bio daleko najveći broj zatvorenika, u odnosu na broj stanovnika - nagla&scaron;avaju iz HRA.

Otac Miodraga Iličkovića, biv&scaron;eg sudije Ustavnog suda i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore, uhap&scaron;en je kao pomoćnik ministra Vlade Crne Gore i proveo je tri godine u &ldquo;Petrovoj rupi&rdquo;. Njegov stric je dvije godine bio u &ldquo;Velikoj žici&rdquo;.

- Porodica na Cetinju bila je proganjana, kažnjavana i zatvarana. Po povratku sa Golog otoka, otac dvije godine nije imao pravo na platu. Tek kasnije dobio je pravo na posao i normalan život. Ono &scaron;to mislim da je važno jeste činjenica da su oni iza&scaron;li s Otoka kao uspravni ljudi. Ovdje, svojim drugovima, kažnjenicima, nijesu činili ni&scaron;ta ružno. Velika je stvar &scaron;to na nas nijesu prenijeli mržnju, imajući u vidu sve &scaron;to su preživjeli, &scaron;to od nas nijesu napravili mrzitelje - rekao je Iličković.

Iz HRA napiominju da je, za razliku od drugih država, biv&scaron;ih jugoslovenskih republika, Crna Gora uradila daleko najmanje za žrtve golootočkog terora.

- Srbija, Hrvatska i Slovenija donijele su zakone kojima je biv&scaron;im političkim zatvorenicima omogućena rehabilitacija i naknada &scaron;tete njima i porodicama. Tako je Slovenija 2003. godine golootočanima ponudila 6.300 eura za svaku godinu provedenu na otoku, a Hrvatska i Srbija oko sedam eura po danu provedenom na Golom otoku - istakli su u saop&scaron;tenju.

Izvr&scaron;na direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević kazala je da niko nije zaslužio mučenja koja su golootočani trpjeli i tretman na takozvanoj slobodi kada su se vratili kućama.

- Mi smo danas tu da podsjetimo kakve su zločine u stanju ljudi činiti jedni drugima. Danas smo ovdje zbog njih 13.000 koji su pro&scaron;li stra&scaron;na kr&scaron;enja zabrane torture, kr&scaron;enje prava na pravično suđenje, kr&scaron;enja prava na slobodu. Sjećamo se posebno i 3.300 logora&scaron;a iz Crne Gore koji su ovdje bili. Istovremeno, Crna Gora jedina nema Zakon o rehabilitaciji i obe&scaron;tećenju žrtava golootočkog terora i za to se jo&scaron; uvijek borimo - rekla je Gorjanc Prelević.

HRA podsjeća da prethodne vlasti nijesu prihvatile inicijativu za dono&scaron;enje Zakona o rehabilitaciji i obe&scaron;tećenju žrtava političkog progona &ndash; zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, čime golootočke žrtve i njihove porodice i dalje ostaju obespravljene.

Apeluju na Vladu Crne Gore i poslanice i poslanike da ponovo razmotre hitnu potrebu za dono&scaron;enjem zakona o rehabilitaciji i obe&scaron;tećenju golootočkih žrtava, da bi jo&scaron; malobrojne žive žrtve Golog otoka i potomci preminulih dobili satisfakciju koju zaslužuju.