9
min read
A- A+
Pročitano

Obavijestila poslodavca da je trudna pa dobila otkaz

28/10/2020 - 8:15
Autor:Tamara Cupać
7716 pregleda

Marija Dulović dobila je otkaz nedugo pošto je poslodavca obavijestila da je u drugom stanju. Otkazu su prethodile zloupotrebe zakona od strane poslodavca – poput prebacivanja sa ugovora o radu na ugovor o djelu, na koji je Dulović kako kaže u izjavi za FOS pristala da bi imala ikakva primanja.

aa

ilustracija, Shutterstock

Ili ugovor o djelu ili otkaz

Dulović, koja je po zanimanju diplomirani turizmolog, od 14.11.2016. radila je na poziciji recepcionera u hotelu "Four Points by Sheraton" u Kolašinu. U trenutku kada je saopštila da je trudna, Dulović je bila u petom mjesecu trudnoće i imala ugovor koji je važio do kraja decembra 2019, međutim ona navodi da ju je poslodavac usmeno uslovio prebacivanjem na ugovor o djelu ili – otkaz.

‘’Posao recepcionera je obuhvatao rad u smjenama, uključujući i noćnu smjenu. Od 01.08.2018. sam obavljala posao supervizor recepcije za nešto veću platu, ali sam radila posao recepcionera i supervizora istovremeno i dio posla šefa recepcije, pošto šefa u tom trenutku nismo imali. Kao supervizor sam radila sve do kraja radnog angažmana. S tim što su mi, kada sam im rekla da sam ostala u drugom stanju, prekunuli ugovor o radu koji je važio do 31.12.2019. Nakon toga sa poslodavcem sam sklopila ugovor o djelu, koji sam potpisivala mjesečno. Usmeno su me uslovili ili ugovor o djelu ili otkaz, treće opcije nije bilo, tako da sam bila primorana da prihvatim ugovor o djelu kako ne bih izgubila mjesečna primanja. Uoči potpisivanja ugovora slučaj sam usmeno prijavila inspekciji’’, kazala je Dulović za FOS.

Iste poslove obavljala i sa ugovorom o radu i ugovorom o djelu

Inspektor rada Nikola Tomašević po izlasku na teren po prijavi Dulović, konstatovao je da je radni odnos (31.12.2019.) prekinut u skladu sa starim Zakonom o radu, međutim da je prema važećem Zakonu o radu poslodvac izbjegao svoju obavezu produženja ugovora time što je sa Dulović zaključio ugovor o djelu. Tomašević dalje objašnjava da se ugovor o djelu zaključuje kada angažujete nekoga što nije iz okvira vaše nadležnosti (pravljenje sajta, kataloga…) te da je Dulović obavljala iste poslove kada je imala ugovor o radu a što je konstatatovao uvidom u ugovore o djelu.

f

Izvještaj inspektora, foto: Marija Dulović

Otkaz u devetom mjesecu trudnoće

Kako bi imala kakva-takva primanja, Dulović je pristala na ugovor o djelu, da bi joj poslodavac ipak preko telefona saopštio da je otpuštena, dva dana prije porođaja.

‘’Ponuda je bila sljedeća: ugovor o djelu za januar, februar i mart, puno radno vrijeme i cijeli iznos plate, a od aprila 2020. do maja 2021. ugovor o djelu kao konsultant, za manju platu, s tim što je postojala i opcija dodatnog angažmana ukoliko zaposlenima sa recepcije budu trebale određene instrukcije’’, kazala je Dulović i dodaje:

‘’Međutim, 28.04. su mi putem telefonskog razgovora saopštili da mi ugovor neće biti produžen kako je dogovoreno, bez bilo kakvog dodatnog obrazloženja. Nalazila sam se u devetom mjesecu trudnoće, porodila sam se 30.04.2020.’’.

Dulović navodi da je svoj posao uvijek obavljala odgovorno i predano.

‘’Smatram da mi poslodavac nije dao ugovor o radu kako bih dobila sve beneficije koje me kao trudnicu sljeduju, a samim tim i ugovor na neodređeno’’, tvrdi ona. 

Takođe je kazala da je na ugovor o djelu pristala jer nije bilo druge opcije.

‘’Već sam bila u petom mjesecu  trudnoće i prilično je kasno bilo za traženje drugog posla. Kao i svakome novac mi je bio potreban, a radno sam bila sposobna bez obzira na trudnoću. Bilo je daj šta daš’’, kazala je Dulović.

f

Dulović, foto: Privatna arhiva

Iz hotela bez odgovora na navode

FOS je uputio pitanja upravi hotela, međutim iz te firme nismo dobili odgovor povodom iznesenih tvrdnji i optužbi Dulović.

Nismo dobili odgovore po kom osnovu je Marija Dulović dobila otkaz u toj firmi te da li je trudnoća jedan od razloga. Takođe smo pitali iz kog razloga Dulović nije ponuđen ugovor na neodređeno, što je hotel bio dužan po zakonu. Bez odgovora ostalo je i pitanje kako  je Dulović sa ugovorom o djelu vršila poslove koji proizilaze iz osnovne djelatnosti firme, a imajući u vidu to da se takav ugovor može zaključiti radi obavljanja poslova van djelatnosti poslodavca. Upravu smo pitali i iz kog razloga su Dulović otpustili preko telefona i to dva dana unaprijed, umjesto pet kojih propisuje odredba ugovora o djelu.

Slučaj na sudu

‘’Slučaj je bio pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, ali niko iz hotela nije odgovorio, pa je sada predmet u rukama suda’’, saopštila je Dulović. 

Ugovor o djelu za usluge poput krečenja, popravki…

FOS je od advokata zatražio da objasni razliku između ugovora o radu i ugovora o djelu.

Advokatica Maja Živković govoreći o zaključivanju ugovora o djelu u konkretnom slučaju, navodi da se njime htio prikriti stvarni radni odnos.

‘’Ako je zaposlena radila iste poslove, sa istim uslovima kao kad je bila u radnom odnosu shodno ugovoru o radu, moglo bi se reći da se radi o simulovanom pravnom poslu, kojim se želi prikriti prava volja ugovornih strana – želi se prikriti radni odnos’’, kazala je Živković.

‘’Prvo bih naglasila da i kod poslodavaca i kod zaposlenih vrlo često postoji zabluda o tome šta ugovor o djelu predstavlja, pa isti povezuju, pogrešno, sa radnim odnosom.

Smisao ugovora o djelu nije da se zaključuje za obavljanje poslova za koje je zapravo adekvatan ugovor o radu, već prosto za obavljanje konkretnog zadatka (na primjer da neko održi neko predavanje; da okreči stan; da popravi neku stvar), no, u praksi je često zaključivanje ugovora o djelu kojima se zapravo prikriva radni odnos.

Kod ugovora o djelu, posljednično prednjem, Poslenik ne biva prijavljen na obavezno socijalno osiguranje i istom ne teče radni staž’’, pojašnjava Živković za FOS.

Uprava hotela je u skladu sa Ugovorom o djelu bila dužna da zaposlenu o otkazu Ugovora o djelu obavijesti pet dana  unaprijed. Tu obavezu iz hotela nisu ispoštovali već su to učinili putem telefona dva dana prije isteka ugovora.

Ugovor o radu obuhvata zaradu, odmor, plaćeno odsustvo…

‘’Ugovor o radu zaključuju poslodavac i zaposleni, radi obavljanja poslova određenog radnog mjesta, što podrazumijeva da zaposleni ima određena zaduženja, radno vrijeme, zaradu, dnevni odmor (pauzu), nedeljni odmor, te godišnji odmor. Naravno, zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo u određenim slučajevima, te druga prava u skladu sa Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu. Kod ugovora o radu, posljedično prednjem, zaposleni treba da bude prijavljen na obavezno socijalno osiguranje, istom teče radni staž, a poslodavac je dužan da uplaćuje poreze i doprinose’’, kazala je Živković.

Poslodavac bio dužan da Dulović ponudi ugovor na neodređeno

S obzirom na to da je Dulović počela da radi u novembru 2016, te da je sve do 2019. radila u Šeratonu preko ugovora o radu, advokatica Živković navodi da je poslodavac po sili zakona bio dužan da joj ponudi ugovor na neodređeno.

Foto: Shutterstock.cFoto: Shutterstock.comom

Foto: Shutterstock.com

‘’Ukoliko je, shodno ugovoru o radu, radila duže od dvije godine, sa zaposlenom je morao biti zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, imajući u vidu da je članom 25 stav 2 tog zakona bilo propisano da poslodavac, sa istim zaposlenim, ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 24 mjeseca. Zaposlena je mogla da traži da se utvrdi transformacija ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme’’, navela je Živković.

I novi Zakon o radu posebno šiti trudnice – zabranjeno otpuštanje

Stari Zakon o radu koji je važio do 6. januara 2020. propisivao je zabranu diskriminacije po osnovu trudnoće i generalno propisivao je odredbe pozitivne diskriminacije u odnosu na trudnice.

‘’Shodno ovim zakonima poslodavac nije mogao i ne može da odbije da zaključi ugovor o radu sa ženom zbog trudnoće, niti joj zbog trudnoće može otkazati ugovor o radu, kao i da trudna žena ne može biti raspoređena na rad u drugo mjesto rada, bez njene saglasnosti, a da je poslodavac treba rasporediti na druge odgovarajuće poslove, na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine. Prema oba zakona zaposlena žena ne može raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeno), niti noću’’, kazala je Živković.

Prema novom Zakonu o radu, poslodavac može da otkaže ugovor trudnoj zaposlenoj samo zbog teže povrede radne pbaveze.

‘’Novi Zakon o radu propisuje određene odredbe koje dodatno štite trudne zaposlene, pa tako da poslodavac ne može trudnoj zaposlenoj ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnijim uslovima, kao i da poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj zaposlenoj, osim izuzetno, i to zbog teže povrede radne obaveze ili postojanja razloga iz člana 164 stav 1 tač. 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 8 Zakona o radu, koji se ne mogu dovesti u vezu sa trudnoćom, u kom slučaju je poslodavac dužan da, u pisanoj formi, detaljno obrazloži razloge za prestanak radnog odnosa’’, navela je Živković.

Ona dodaje da za vrijeme privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće (takozvano trudničko ,,bolovanje”), poslodavac ne može zaposlenu proglasiti licem za čijim radom je prestala potreba - tzv. tehnološki višak.

‘’Zaposlenoj kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na to odsustvo - vrlo značajna novina za trudne žene’’, kazala je Živković.

Ona je pojasnila i da Fond za zdravstveno osiguranje poslodavcu refundira isplaćenu naknadu zarade zasposlenoj ‘’za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od dvije prosječene zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike’’.

Trudnice teret za poslodavca

Govoreći o odnosu poslodavca prema trudnicama, Živković navodi da žene u drugom stanju, poslodavci uglavnom vide kao teret. Ona je kazala i da je vrlo teško dokazati da je trudnoća bila razlog za otpuštanje.

‘’Nažalost, poslodavci trudne žene često vide isključivo kao teret, pa će nerijetko pokušavati da iznađu načine da im radni odnos prestane. Kao razlog za prestanak radnog odnosa formalno nikada neće navesti trudnoću, a vrlo je teško dokazati da je upravo trudnoća bila opredjeljujuća za prestanak radnog odnosa, što je zakonodavac dijelom i prepoznao, uvodeći nova rješenja kojima se žele zaštite trudne zaposlene, jer nije dovoljno osloniti se na dobru volju poslodavca’’, rekla je Živković.

Građani da budu elementarno pravno pismeni

Živković savjetuje građanima odnosno zaposlenima da bi trebalo da se upoznaju sa svojim pravima, da pročitaju ugovor, da se pismeno obraćaju poslodvacu kako bi to poslužilo kao eventualni dokaz…

‘’Trudne žene, kao i generalno zaposleni, bi trebalo da se upoznaju sa svojim pravima, da pročitaju svoj ugovor o radu i sva akta koja im se daju, da znaju da nijesu dužni da prihvataju ništa što nije u skladu sa Zakonom o radu, te da je vrlo bitno da se pisano obraćaju poslodavcu sa svojim zahtjevima, koji će im kasnije poslužiti kao dokaz. Takođe, zaposleni treba da koriste pravne i institucionalne mehanizme, prvo se obraćajući samom poslodavcu, a potom i nadležnim inspekcijama, kao i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, Centru za posredovanje, te, u konačnom, sudu. Napomenula bih i da je vrlo bitno da zaposleni postupaju u određenim rokovima, kako ne bi izgubili pravo na zaštitu zbog protoka rokova, koji su, uglavnom, vrlo kratki, a sve jer su radni sporovi po svojoj prirodi hitni’’, zaključuje Živković.

Donirali 100 000 eura u borbi protiv koronavirusa

Krajem marta kada je koronavirus počeo da se širi po Crnoj Gori pojedinci i kolektivi donirali su novac kako bi se država brže i bolje oporavila od zaraze.

Kompanije Kolašin Resort & Spa i Hotel Four Points by Sheraton donirali su 100 hiljada eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), izvijestili su crnogorsku javnost 27. marta iz ove kompanije.

Kako je saopšteno, jedna od vodećih kompanija iz oblasti turizma na sjeveru Crne Gore, u vlasništvu Mohammed Abdul Alim Chowdhury-a donirala je novac u borbi protiv koronavirusa.
Generalni menadžer Hotela Abdullah Al Mamun, kazao je tada da je dužnost da se svi bore zajedno protiv pandemije korone.

“Da ostane svako zdrav je naša sada glavna briga sada. Svi treba da istupimo i pomognemo koliko možemo”, rekao je Abdullah Al Mamun.

Pandemija koronavirusa pojačala nezaposlenost, preko 6 000 osoba ostalo bez posla

Kada je posrijedi prekid radnog odnosa iz Unije slobodnih sindikata kazali su i da je dosad najveći broj primjera sa kojima su se susretali u praksi odnosio na prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme.

‘’Ova vrsta nesigurnih oblika ugovora o radu koja je, na žalost, najviše zastupljena u Crnoj Gori, ne uživa gotovo nikakvu zaštitu obzirom da istek vremena na koji su zaključeni ovi ugovori, podrazumijeva prestanak radnog odnosa bez posebnih obaveza poslodavca prema zaposlenima. Činjenica da epidemija u Crnoj Gori ne jenjava, postoji opravdani strah da nas tek čeka suočavanje sa masovnim otkazima, posebno u najpogođenijim djelatnostima poput turizma i ugostiteljstva’’, ističu oni.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nisu mogli da preciziraju koliko je građana ostalo bez posla usljed pandemije koronavirusa, međutim prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore  6.767 osoba se prijavilo na biro.

''Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, od 15. marta do početka oktobra 2020. godine na evidenciju nezaposlenih, prijavilo se 22.445 lica, od kojih se po osnovu prestanka radnog odnosa prijavilo 6.767 lica ili oko 30,1%. MRSS ne raspolaže sa podatkom o ukupnom broju lica koja su u navedenom periodu ostala bez posla, ali prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore se 6.767 lica kojima je u periodu mart - oktobar prestao radni odnos prijavilo na evidenciju nezaposlenih lica'', kazali su iz MRSS.

Iz MRSS, na pitanje FOS-a kako planiraju da spriječe otpuštanje odgovaraju - donošenjem novog Opšteg kolektivnog ugovora.

''Zakonom o radu, koji je stupio na snagu 7. januara 2020. godine, predviđeno je donošenje Opšteg kolektivnog ugovora u roku od jedne godine od dana njegovog donošenja. Pored mnogih pitanja o kojima Vlada i socijalni partneri usaglašavaju svoje stavove, Vlada je inicirala da sva pitanja koja se tiču vanrednih okolnosti i događaja, sa posebnim naglaskom na korona virus, budu predmet novog Opšteg kolektivnog ugovora u granicama pravno mogućeg. Međutim, zbog ograničenosti pravnog osnova datog kroz Zakon o radu, izvjesno je da sva ta pitanja, o kojima se bude raspravljalo na ovu temu, ne mogu biti regulisana kroz Opšti kolektivni ugovor. U tom slučaju Vlada Crne Gore će pažljivo razmotriti inicijativu Unije poslodavaca CG i u saradnji sa reprezentativnim predstavnicima zaposlenih, one odredbe koje ne mogu biti predmet Opšteg kolektivnog ugovora, a koje se odnose na vanredne okolnosti i događaje, regulišu izmjenama Zakona o radu ili posebnim zakonom'', kazali su iz MRSS.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari