Društvo

Infos

&ldquo;Sudski savjet utvrdio je listu kandidata koji uspunjavaju uslov za predsjednika Vrhovnog suda, a lista je zvanično sudu dostavljena juče&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Ona je na konferenciji za novinare podsjetila da je izbor predsjednika Vrhovnog suda regulisan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama i da kandidat mora da dobije dvotrećinsku većinu na op&scaron;toj sjednici. 
 
Vučković je istakla da je za utvrđivanje predloga za predsjednika potrebno 13 glasova, a da Vrhovni sud trenutno ima 17 sudija. 
 
&ldquo;Očekujem da konačno utvrdimo predlog koji bi i&scaron;ao prema Sudskom savjetu&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Upitana &scaron;ta je razlog za to &scaron;to vi&scaron;e puta nije mogao biti utvrđen predlog za predsjednika Vrhovnog suda, ona je kazala da ne može da odgovori, jer je glasanje tajno i ne zna se ko je kako glasao. 
 
&ldquo;Ako ovog puta ne utvrdimo predlog, morali bi da čekamo izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji daje mogućnost tri i vi&scaron;e kandidata koji imaju prostu većinu&rdquo;, navela je Vučković. 
 
Ona je podsjetila da je op&scaron;ta sjednica Vrhovnog suda do sada izabrala dva kandidata, ali da ti predlozi nijesu izglasani u Sudskom savjetu. 
 
Vučković je navela da je pro&scaron;le godine op&scaron;ta sjednica predložila nju, a 2021. godine sudiju Mira&scaron;a Radovića. 
 
&ldquo;Nije sve do op&scaron;te sjednice Vrhovnog suda i sudija ovog suda&rdquo;, poručila je Vučković. 
 
Upitana da prokomentari&scaron;e poruku Evropske komisije da bi izbor predsjednika Vrhovnog suda bio značajan za evropski put i da li očekuje da će konačno biti izabran, Vučković je kazala da ne može da kaže da li će predsjednik tog suda biti izabran. 
 
&ldquo;Nama bi bilo milo da mi ne budemo prepreka za pristupne pregovore i dobijanje mjerila&rdquo;, dodala je Vučković. 
 
Na pitanje koliko sudija fali Vrhovnom sudu da bi bio potupuno funkcionalan, Vučković je kazala da imaju 17 karijernih sudija i da fali jedan izuzetni sudija - koji ima 20 godina radnog staža kao notar, javni izvr&scaron;itelj, professor na fakultetu, kao i predsjednik suda. 
 
&ldquo;Bila su do sada dva oglasa za izbor izuzetnog sudije, ali se niko nije prijavio&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Na pitanje koliko sudija fali Vrhovnom sudu da bi bio potupuno funkcionalan, Vučković je kazala da imaju 17 karijernih sudija i da fali jedan izuzetni sudija koji ima 20 godina radnog staža kao notar, javni izvr&scaron;itelj, professor na fakultetu, kao i predsjednik suda. 
 
Vučković je, predstavljajući izvje&scaron;taj o radu Vrhovnog suda za pro&scaron;lu godinu, kazala da je stopa efikasnosnsti bila na niovu stope rada u 2022. godine. 
 
&ldquo;Stopa efikasnosti u odnosu na priliv predmeta je 92 odsto&rdquo;, kazala je Vučković. 
 
Kako je navela, u prethodnoj sudijskoj godini, Vrhovni sud je imao ukupno u radu 4.994 predmeta, od čega je rije&scaron;io 3.123 predmeta, dok je ostao nerije&scaron;en 1.871 predmet. 
 
Vučković je istakla da je popunjenost sudijskih mjesta 73,6 odsto &scaron;to, kako je rekla, ukazuje na nemogućnost postizanja veće stope efikasnosti rada. 
Ona je rekla da su sudije prosječno bile opterećene sa po 312,13 predmeta, od čega je 195,19 prosječno zavr&scaron;enih predmeta po sudiji. 
 
&ldquo;Kao i ranijih godina, uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz uče&scaron;će predstavnika u radnim grupama za pregovaračka poglavlja 23 i 24&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Kako je kazala, tokom pro&scaron;le godine bilo je 25 pritužbi na rad sudija i sudova, &scaron;to je nastavak trenda smanjenja broja pritužbi u odnosu na 2022. godinu. 
 
&ldquo;Od pritužbi, nijedna nije ocijenjena osnovano. U 25 predmeta je urgirano postupanje u predmetima, od kojih je jedna bila osnovana&rdquo;, navela je Vučković. 
 
Ona je podsjetila da su, u decembru pro&scaron;le godine, u saradnji sa Vrhovnim državnim tužila&scaron;tvom, izradio smjernice za sporazumno priznanje krivice, &scaron;to je bila preporuka i EK. 
 
Vučković je kazala da je na zgradi u kojoj su sjedi&scaron;ta Vrhovnog, Apelacionog i Vi&scaron;eg suda, sredinom jula pro&scaron;le godine započeta rekonstrukcija krova i fasade, a radovi su vrijedni oko 3,5 miliona EUR. 
 
Ona je istakla da su nastavljene redovne aktivnosti koje su usmjerene na rje&scaron;avanje starih predmeta. 
 
&ldquo;Vrhovni sud u prethodnoj godini nastavio je da sporovodi reforme transparentnosti sudstva, pa je održana trodnevna radionica na kojoj je urađen Nacrt komunikacione strategije&rdquo;, navela je Vučković i dodala da je internet stranica suda uredno ažurirana i da su redovno objavljivane sve informacije. 
 
U izvje&scaron;taju se navodi da je u pro&scaron;loj godini prosječno trajanje postupka bilo 104,56 dana, &scaron;to je manje nego 2022. godine. 
 
Vučković je kazala da je pro&scaron;le godine je bilo 860 nerije&scaron;enih predmeta starijih od tri godine, &scaron;to je za 41 manje nego 2022. 
 
&ldquo;Kontinuirano će se pratiti predmeti stariji od tri godine, u okviru sjednica Građansog odjeljenja&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Ona je navela da će Odjeljenje za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava EU izraditi publikaciju o odlukama tog suda u odnosu na Crnu Goru. 
 
U izvje&scaron;taju se, prema riječima Vučkovića, preporučuje da Vrhovni sud ponovo inicira dijalog sa Ustavnim sudom. 
 
Ona je poručila da će Vrhovni sud, u domenu svojih mogućnosti, pratiti po&scaron;tovanje usvojenih Smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice. 
 
&ldquo;U cilju za&scaron;tite ljudskih prava o&scaron;tećenih i žrtava u krivičnim postupcima zbog krivičnih djela trgovina ljudima, usvojiće se Smjernice za sudije i državne tužioce u postupcima povodom ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva za žrtve krivičnog djela trgovina ljudima&rdquo;, navela je Vučković. 
 
Kako je kazala, Vrhovni sud nastaviće sa redovnim ispunjavanjem obaveza u radnim grupama za pregovaračka poglavlja 23 i 24, kao i u komisijama za izvje&scaron;tavanje o primjeni konvencija Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija. 
 
&ldquo;Nastaviće se popunjavanje radnih mjesta u Vrhovnom sudu&rdquo;, dodala je Vučković. 
 
Ona je istakla da je pro&scaron;le godine nastavljena praksa uče&scaron;ća predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim konferencijama, a inicirali su i brojne sastanke sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila bezbjednost u sudovima. 
 
Vučković je rekla da je u martu pro&scaron;le godine Vrhovni sud delegirao predstavnike za uče&scaron;će u radnoj grupi za primjenu zakonskih rje&scaron;enja u oblasti bezbjednosti u sudovima, koja je formirana nakon aktiviranja ekslpozivne naprave u Osnovnom sudu u Podgorici. 
 
&ldquo;Vrhovni sud godinama ukazuje na potrebu formiranja službe za obezbjeđivanje sudova&rdquo;, istakla je Vučković. 
 
Ona je kazala da je potrebno nastaviti dijalog koji treba da doprinese pobolj&scaron;anju bezbjednosti u sudovima. 
 
&ldquo;Cilj dijaloga je da se konačno uspostavi djelotvorna služba, koja bi se bavila bezbjedno&scaron;ću svih sudova. I zakoni o Sudskom savjetu i sudijama, sudovima i VDT-u sadrži odredbu da se može formirati služba od strane Vrhovnog suda ili VDT-a koja bi se bavila bezbjedno&scaron;ću zgrada&rdquo;, rekla je Vučković. 
 
Ona je dodala da je u prethodnih mjesec dogovoreno da se formira takozvana sudska policija, koja bi bila pod okriljem Ministarstva pravde.

Izvor: Mina