Društvo

Infos

Od toga iznosa, kako je naveo Ni&scaron;avić, 400.000 eura se odnosi na rezervacije za ostvarene procese prinudne naplate, dok se preostalih 400.000 eura odnose na tro&scaron;kove zarada koji su porasli usled usvajanja Granskog kolektivnog ugovora za komunalno stambenu oblast, tro&scaron;kove električne energije &hellip;

On navodi da je situacija u preduzeću te&scaron;ka ali smatra da Vodovodu ne prijeti stečaj ukoliko se svi budu odgovorno odnosili.

&ldquo;Preduzeće je 2023. godinu zavr&scaron;ilo sa minusom od 3,8 miliona eura. Godinu ranije, dakle, 2022. godine je zavr&scaron;ilo sa minusom od približno 900.000 eura. Iznos u pro&scaron;loj godini je veći jer su se desile tužbe zaposlenih po osnovu manje isplaćenog prevoza u periodu 2008. do 2021. godine, i to je iziskivalo neka rezervisanja od preko miliona eura&rdquo;, kazao je on.

Dodatno, ističe Ni&scaron;avić, tu je i kontinuirani pad cijene vode od 2021. godine pa do 2023. godine, koji je najizraženiji u pro&scaron;loj godini i najvi&scaron;e je uticao na pad prihoda.

&ldquo;Mislim da preduzeću ne prijeti stečaj ukoliko se svi odgovorno odnesemo kako mi u dru&scaron;tvu, tako i ostali akteri i učesnici u poslovanju i životu ovog dru&scaron;tva. Preduzeće je zavisno od jednog manjeg broja dobavljača prema kojima su izražene akumulirane obaveze iz prethodnog perioda. Zbog toga je neophodna kontinuirana saradnja sa njima kako ne bi ugrozili likvidnost preduzeća. Takođe, nerealno niska cijena vode utiče na rezultat preduzeća. Koliko god da se trudimo da redukujemo tro&scaron;kove poslovanja, &scaron;to kontinuirano radimo, ukoliko iz godine u godinu dobijemo nižu i nižu cijenu vode, ne možemo toliko smanjiti tro&scaron;kove koliko može smanjenje cijene vode uticati na pad prihoda&rdquo;,&nbsp; rekao je Ni&scaron;avić.

U Vodovodu je, kako navodi Ni&scaron;avić, trenutno zaposleno 549 radnika. On dodaje da su tro&scaron;kovi zarada nakon usvajanja Granskog kolektivnog ugovora na mjesečnom nivou porasli za 120.000 eura, pa umjesto 530.000 koliko je izdvajano u ranijem periodu, za plate se sada mjesečno daje 650.000 eura, &scaron;to je za godinu dana preko sedam miliona eura.

Prosječna plata u preduzeću, kako dodaje direktor, je 800 eura i odnosi se na zaposlene koji rade na terenu. Na pitanje da li će i oni tražiti mi&scaron;ljenje za smanjenje zarada zaposlenima, kako je to uradila i Čistoća, Ni&scaron;avić kaže da je to pitanje pokrenula Privredna komora.

&ldquo;Obaveze prema zaposlenima predstavljaju najveći teret i imaju najveće uče&scaron;će u poslovnim rashodima. Tu smo, da kažem, dodatno bili u problemu usvajanjem Granskog kolektivnog ugovora jer su tro&scaron;kovi zarada zaposlenih povećani za oko 25 odsto&rdquo;, smatra on.

Prema njegovim riječima Privredna komora se u ime udruženja komunalnih preduzeća obratila Ministarstvu finansija za mi&scaron;ljenje oko tumačenja Zakona o zarada zaposlenih u javnom sektoru.

&ldquo;Mi čekamo odgovor na njihovu inicijativu, da vidimo da li smo dužni da se pridržavamo toga zakona. Ukoliko smo dužni, ne postoji, da kažem, prostora da ga ne primijenimo. Taj zakon u jednom dijelu možda nije popularan, ali sa druge strane preduzećima u ovakvom stanju je zaista neophodno redukovanje upravo tih tro&scaron;kova uz ostale tro&scaron;kove poslovanja&rdquo;, naveo je Ni&scaron;avić.

On dodaje da je preduzeće u pro&scaron;loj godini imalo 572 zaposlena, taj broj sada je 549.

&ldquo;Trudimo se da tim prirodnim odlivom, &scaron;to je u ovom trenutku moguće i izvoljivo, taj broj radnika smanjimo. Za normalno funkcionisanje preduzeća u ovom trenutku, optimalan broj je 20 odsto niži broj radnik&rdquo;, zaključio je Ni&scaron;avić.

Izvor: Dan