Društvo

Infos

Odgovarajući na pitanje - da li slučajeve u graničnim zemljama možemo da posmatramo kao dodatnu opasnost od izbijanja epidemije malih boginja - kazala je - apsolutno.

Ona ističe da smo kroz pandemiju kovida-19 mogli naučiti koliko je brz prenos virusa ne samo među zemljama koje se graniče, već i sa kontinenta na kontinent.

Alarm za Crnu Goru

&quot;Pojava epidemije malih boginja u Rumuniji bila je alarm za Institut za javno zdravlje Crne Gore, a registrovani oboljeli u Bosni i Hercegovini i Srbiji su znak da se male boginje neminovno očekuju i na na&scaron;em prostoru&quot;, poručila je ona.

Epidemiolozi, Institut za javno zdravlje i zdravstvene vlasti već par godina unazad apeluju na roditelje da vakcini&scaron;u djecu MMR vakcinom kojom se sprečava obolijevanje od malih boginja. Ipak, broj nevakcinisane djece je veliki, a zasluge za to se mogu pripisati i antivakserskom lobiju koji zagovara teoriju da ta vakcina može da uzrokuje autizam.

Bez obzira na to &scaron;to je nauka utvrdila, a za &scaron;to je priložen veliki broj radova i dokaza da nema povezanosti između te vakcine i autizma - strah roditelja je i dalje veliki.

Institut za javno zdravlje upozorava da je broj vakcinisane djece u uzrastu do dvije godine i dalje vrlo nizak, a komplikacije u tom dobu mogu da budu opasne, čak i smrtonosne.

&quot;To je uzrast u kome je infekcija virusom malih boginja u 30 odsto slučajeva povezana sa nekom od ozbiljnih komplikacija poput te&scaron;ke upale pluća, upale uha, zapaljenja mozga. Svakako, najteža komplikacija malih boginja, koja se razvija samo kod nevakcinisane djece, je zapaljenje mozga koje se zove subsklerozirajući panencefalitis, a razvija se najče&scaron;će sedam do 20 godina nakon infekcije virusom malih boginja i neminovno zavr&scaron;ava smrtnim ishodom&quot;, upozorava dr Popović-Samaradžić.

Igra malih brojeva

Prema statistikama IJZCG, obuhvat vakcinisane djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinom je tek 15,7 odsto.

&quot;Od 7.267 djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinu je primilo samo 1.141, dok je čak 6.126 djece i dalje nevakcinisano&quot;, upozorava ona.

Među djecom uzrasta do pet godina, dakle djeca rođena između 2018. i 2022. godine, MMR vakcinu je primilo 56 odsto. Dr Samardžić-Popović precizira da od 37.540 djece, prvu dozu MMR vakcine primilo je 21.127 djece, dok je 16.343 i dalje nevakcinisano.

&quot;Ako posmatramo vakcinalne obuhvate u starijim uzrastima, uočavamo da je ključni problem u Crnoj Gori odlaganje vakcinacije. Prvu dozu MMR vakcine među djecom uzrasta između &scaron;est i 18 godina, dakle djeca rođena između 2005. i 2017, primilo je 90 odsto djece, dok je drugu dozu primilo 81 odsto. Uočavamo da su nam najniži obuhvati u uzrasnoj dobi do dvije godine. Ova uzrasna dob je ujedno i najugroženija u slučaju epidemije malih boginja&quot;, ističe ona.

Opasne posljedice po djecu

Dr Popović-Samardžić upozorava da su male boginje (morbili) jedna od najkontagioznijih (najzaraznijih) respiratornih, virusnih osipnih bolesti. Ističe da samo jedna inficirana osoba virus može da prenese na 12-18 osjetljivih osoba.

&quot;Osoba se smatra osjetljivom ukoliko nije vakcinisana ili nije prebolovala male boginje&quot;, kaže ona.

Podsjeća da su, prije uvođenja vakcine, česte ciklične epidemije morbila odnosile čak 2,6 miliona života godi&scaron;nje, prema podacima SZO.

&quot;Nakon uvođenja MMR vakcine, broj smrtnih slučajeva smanjio se za 73 odsto u periodu od 2000. do 2018. godine. Procijenjeno je da je vakcinacijom protiv malih boginja u ovom periodu prevenirano 23,2 miliona smrtnih slučajeva&quot;, kaže dr Popović-Samardžić.

MMR vakcina se prima sa navr&scaron;enih 12 do 15 mjeseci.

&quot;Vakcinacija u ovoj starosnoj dobi se smatra pravovremenom. Efekti vakcinacije MMR vakcinom zavise od obuhvata. Za postizanje kolektivnog imuniteta kada su u pitanju morbili potrebno je dostići obuhvat vakcinacijom od 95 odsto. Ova epidemija bila bi najopasnija po djecu mlađu od dvije godine po&scaron;to su najozbiljnije komplikacije malih boginja vezane upravo za ovaj uzrast. Tolika pažnja iz stručnih krugova se skreće na male boginje zato &scaron;to se radi o jednoj od najkontagioznijih zaraznih bolesti&quot;, poja&scaron;njava ona.

Lako se prenosi

Na pitanje kako se virus prenosi, odgovara - kijanjem, ka&scaron;ljanjem ili govorom.

&quot;No&scaron;en strujanjem vazduha, virus može lebdjeti u zatvorenom prostoru puna dva sata. Prolaskom kroz zatvoreni prostor u kom je boravila osoba, koja je inficirana, može doći do udisanja i posljedičnog zaražavanja. Male boginje vrlo često su praćene te&scaron;kim komplikacijama, kod čak 30 odsto zaraženih, počev od upale uha (kod jedne zaražene osobe od 10), pneumonije (kod jedne zaražene osobe od 20) i encefalitisa (kod jedne zaražene osobe od 1.000)&quot;, ističe dr Popović-Samardžić i dodaje da su najče&scaron;ći razlozi umiranja pneumonija i encefalitis koji obično za posljedicu imaju sljepilo i trajna o&scaron;tećenja u vidu intelektualnog deficita.

&quot;Osoba je zarazna četiri dana prije pojave i četiri dana nakon pojave karakteristične ospe&quot;, nagla&scaron;ava ona.

Ističe i da su male boginje opasne i po osobe starije od 20 godina.

&quot;Te&scaron;ka klinička forma i pomenute komplikacije pneumonije i encefalitisa česte su i u ovom uzrastu&quot;, upozorila je dr Popović-Samardžić.

Pad broja vakcinisanih

Ona podsjeća da se pad broja vakcinisanih bilježi od 2016. godine.

&quot;Upravo zbog pada u obuhvatu vakcinacijom dogodila se epidemija malih boginja u Evropi koja je u 2018. godini odnijela preko 200.000 života i to mahom djece. Te 2018. godine, zahvaljujući jo&scaron; uvijek visokom obuhvatu vakcinisane djece, uprkos tome &scaron;to je vi&scaron;e od 200 osoba bilo zaraženo virusom malih boginja, nije bilo smrtnih slučajeva u Crnoj Gori. Danas, sa tako velikim brojem prevashodno neza&scaron;tićene djece, rizici su značajno veći&quot;, upozorava dr Milena Popović-Samardžić.

Zakon u sivoj zoni

Vakcine protiv zaraznih bolesti obavezne su u Crnoj Gori. Ipak, potvrda o vakcinaciji nije uslov za upis u vrtiće i &scaron;kole, jer se djeca i bez potvrde upisuju.

Prema Zakonu o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, ljekar je obavezan da obavijesti nadležne o postojanju zarazne bolesti, te da prijavi roditelja ili staratelja koji odbija da vakcini&scaron;e dijete, prema kalendaru vakcinacije.

Zdravstvene ustanove i druga pravna lica, koja pružaju usluge zdravstvene za&scaron;tite, dužni su da vode propisane evidencije, registre i baze podataka o zaraznim bolestima koje se povezuju u jedinstveni informacioni sistem, u skladu sa posebnim zakonom.

Prema ovom zakonu, novčanom kaznom od 100 do 2.000 eura kazniće se roditelj, staratelj maloljetnika ako odbije vakcinu protiv određene zarazne bolesti, te djetetu pred&scaron;kolskog i &scaron;kolskog uzrasta ne omogući imunizaciju, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili stručni tim za kontraindikacije.

Domovi zdravlja imaju obavezu da prate kalendar vakcinacije i pozovu roditelje da dovedu dijete. Ukoliko roditelj ne dovede dijete, nakon poziva ljekara, Dom zdravlja bi trebalo da obavijesti sanitarnu isnpekciju, ali je takvih primjera malo.

Ipak, iz UIP-a su ranije istakli, sumirajući statistiku za pro&scaron;lu godinu da domovi zdravlja redovno ne dostavljaju prijave inspekciji, te da sanitarna inspekcija nema precizne podatke koliko je roditelja odbilo da vakcini&scaron;e djecu u 2023. godini, ali da su svi slučajevi, koji su dostavljeni, obrađeni.

Prema podacima UIP-a, zbog odbijanja vakcinacije djece u 2023. godini kažnjena su 152 roditelja sa ukupno 11.000 eura

Sanitarni inspektori podnijeli su 245 zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka nadležnom Sudu za prekr&scaron;aje i izdali 77 prekr&scaron;ajnih naloga protiv roditelja zbog odbijanja obavezne imunoprofilakse djece protiv određenih zaraznih bolesti.

Prema podacima inspekcije, od ukupnog broja podnijetih zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, 196 su rije&scaron;ili sudovi za prekr&scaron;aje &scaron;to je rezultiralo sa 152 kazne.

izvor: Pobjeda