Društvo

Infos

Poslanici Dragović i Čarapić su u Prijedlogu Zakona o PIO tražili da se nakon člana 197n doda član 197nj koji glasi:

&#39;&#39;Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navr&scaron;enih 67 godina i 15 godina staža osiguranja&#39;&#39;, pi&scaron;e u prijedlogu.

Formulacija &ldquo;obavlja poslove sudije Ustavnog suda&rdquo; nema, prema riječima sagovornika Pobjede, utemeljenja u pravu.

U obrazloženju Dragović i Čarapić navode da je Ustavni sud organ sui generis, izvan sistema ustavne trodiobe vlasti, i da stoga zaslužuje posebna zakonska rje&scaron;enja i u dijelu regulisanja radnopravnog statusa sudija, potrebno je zakonom precizirati uslove pod kojima sudija Ustavnog suda stiče uslov za starosnu penziju, kao jedan od razloga prestanka funkcije sudije Ustavnog suda.

<h3>NIJE POZNATO EU PRAKSI</h3>

U dijelu koji se odnosi na usklađenost sa pravnom tekovinom EU, dvojica poslanika navode:

&#39;&#39;Ne postoji odredba primarnih i sekundarnih izvora prava EU sa kojom bi se prijedlog propisa mogao uporediti radi dobijanja stepena njegove usklađenosti,&#39;&#39;&nbsp;pi&scaron;e u obrazloženju.

Dragović je prekjuče na Zakonodavnom odboru na kome se raspravljalo o dopunama Zakona o Ustavnom sudu, kazao da je neustavan prijedlog da sudije Ustavnog suda idu u penziju sa 67 godina, bez intervencije na Zakonu o PIO.

On je zato najavio da će djelovati kroz Zakon o PIO, kojim bi se definisali posebni propisi. Ipak, on je podnio i amandman na Prijedlog zakona o dopuni zakona o Uslavnom sudu prema kojem se u članu 1 tačka 1 mijenja i glasi: Sudija Ustavnog suda stiče uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navr&scaron;i 67 godina života i najmanje 15 godina staza osiguranja.

U Zakonu o PIO su već u članu 197 navedene specifične profesije i uslovi rada kojima su dati izuzeci i posebno određeni uslovi odlaska u penziju.

Zakonodavni odbor je prekjuče ocijenio da su neustvane predložene dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojima se traži da se poveća granica za odlazak u penziju sudijama Ustavnog suda na 67 godina i 40 godina staža osiguranja. Zatražena su i mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i Evropske komisije.

Predlagači izmjena ovog propisa bili su Slaven Radunović, Vladislav Bojović, Nikola Camaj, Bogdan Božović i Vasilije Čarapić.

Prema Zakonu o radu, na koji se u obavje&scaron;tenju Skup&scaron;tini iz decembra pro&scaron;le godine o prestanku mandata Miloradu Gogiću Ustavni sud i poziva, on bi po sili zakona morao da ide u penziju krajem maja, dok bi dvoje sudija - Budimir &Scaron;ćepanović i Dragana Đuranović, na osnovu zakona o PIO tokom ove godine, takođe, ispunili uslove za odlazak u penziju.

Sve crnogorske sudije su dosad penzionisane isključivo prema Zakonu o radu, odnosno po sili zakona sa 66 godina, osim u slučaju sutkinja koje su nezakonito diskriminisane Zakonom o PIO 2021. godine, pa su penzionisane sa 64. godine. Sudovi su kasnije donijeli presude koje su ukazale na nezakonitost odluke Sudskog savjeta.

Vladajuća većina, očigledno zbog toga &scaron;to je za izbor sudija Ustavnog suda jedva postignut politički dogovor tokom prethodne godine, odlučila je da upitnim izmjenama zakona produži mandate sudijama Ustavnog suda do navr&scaron;ene 67. godine života. Na ovaj način bi sudija Milorad Gogić, koji bi prema Zakonu o radu morao da ide u penziju sa 66 godina koje navr&scaron;ava u maju, ostao jo&scaron; 12 mjeseci na funkciji jer bi mu to omogućile predložene izmjene Zakona o PIO.

<h3>ZANEMARILI UPOZORENJA</h3>

Konkurs za sudije Ustavnog suda je zavr&scaron;en, a na njega se prijavilo &scaron;est kandidata, a od 5. marta, kada je na Ustavnom odboru utvrđena lista kandidata nijedna radnja nije preduzeta u pravcu intervjuisanja kandidata za sudiju koji bi zamijenio Gogića u maju.

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je nedavno izjavio da &rdquo; da su Ustavom propisani uslovi za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, i da zato nema mjesta uređivanju tih uslova zakonom.

On je kazao i da bi, ako se zakonom bude drugačije uređivalo ono &scaron;to je propisano Ustavom, do&scaron;lo do &ldquo;dekonstitucionalizacije ustavne norme&rdquo; i da to nije &ldquo;ispravan put&rdquo;.

Ministar pravde Andrej Milović je takođe isticao da ne treba donositi zakone koji nisu pro&scaron;li kroz Venecijansku i Evropsku komisju, &scaron;to su upozoravali i pojedini poslanici na Zakonodavnom odboru.

Iz Udruženja pravnika Crne Gore saop&scaron;tili su da se serijom neustavnih &ldquo;ad hoc&rdquo; amandmanskih intervencija na sistemske zakone, bez javne rasprave i mi&scaron;ljenja EK i Venecijanske komisije u crnogorski pravni sistem uvodi &ldquo;sistem antisistema&rdquo; koji, kako tvrde, razara vladavinu prava i uvodi institucionalnu anarhiju u pravnom poretku Crne Gore.

Posebno, navode, brine činjenica da se u državnom parlamentu već duže i pored upozorenja stručne javnosti, predlažu amandmani koji ozbiljno naru&scaron;avaju pravni poredak. Nagla&scaron;avaju da se ovakvom &ldquo;brzo-poteznom zakonodavnom aktivno&scaron;ću&rdquo; umanjuje mogućnost da se za pregovaračka poglavlja 23. i 24. dobije pozitivan izvje&scaron;taj (IBAR).

&#39;&#39;Stoga, Udruženje pravnika Crne Gore poziva predlagače zakona da koriste institut javne rasprave, obezbijede pozitivno mi&scaron;ljenje EK i umjesto na predlaganje &ldquo;instat rje&scaron;enja&rdquo; spornog i partikularnog interesa, svoju pažnju usmjere na sistemske zakone koji su od su&scaron;tinskog značaja za zakonito i uspje&scaron;no funkcionisanje javnog i realnog sektora&#39;&#39;, poručili su iz tog Udruženja.

izvor: Pobjeda