3
min read
A- A+
Pročitano

Prikrivanje zlostavljanja pacijenta u Dobroti nedopustivo i mora se kazniti

27/06/2019 - 9:08
Autor:Danilo Ajković
1382 pregleda

Prvostepena presuda kotorskog Osnovnog suda kojom je bivši službenik obezbjeđenja u Specjalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti osuđen na četiri mjeseca kućnog zatvora za zlostavljanje psihijatrijskog pacijenta je ukazala samo na dio posljedica do kojih je dovelo nepoštovanje preporuka CPT-ja, Ombudsmana i domaćih nevladinih organizacija koje su u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti sprovodile monitoring, kazala je za FOS direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

Gorjanc Prelević

Gorjanc Prelević

Gorjanc Prelević kao osnovni problem vidi nepostojanje optimalnih uslova za liječenje forenzičkih pacijenata u Dobroti zbog nedostatka prostora i nedovoljnog medicinskog osoblja.

„Iako je izgradnju Specijalne bolnice u okviru ZIKS-a Vlada označila kao prioritet  2013. godine, njena izgradnja do danas nije započeta“, upozorava Gorjanc Prelević.

Ukoliko ste propustili: Dobrota: Za zlostavljanje psihijatrijskog pacijenta četiri mjeseca kućnog zatvora

Ona smatra da je u konkretnom slučaju došlo do brojnih propusta u proceduri i lančanog kršenja propisa koje sama krivična presuda protiv okrivljenog službenika obezbjeđenja neće riješiti.

„Kola su se slomila na pripadnika obezbjeđenja, koji jeste neposredno lično odgovoran za zlostavljanje, ali nije i jedini odgovoran zbog toga što je do toga došlo. CPT je još 2008. upozorio da obezbjeđenje ne smije da bude u kontaktu sa pacijentima, da pripadnici obezbjeđenja ne mogu da zamijene medicinsko osoblje, ili da, ako je to baš neophodno, moraju biti obučeni za postupanje sa pacijentima u uznemirenom stanju, a okrivljeni nije prošao nikakvu obuku“, navodi Gorjanc Prelević i dodaje:

„Štaviše, on koji je prethodno četiri puta bio osuđivan za krivična djela, jednom i zbog napada na službeno lice, po Zakonu o zaštiti imovine i lica nije ni smio da bude angažovan kao pripadnik obezbjeđenja od strane firme DOO "Securitas Montenegro", odnosno posredno Bolnice. Takođe, prema davno zaboravljenom i nikad primijenjenom sporazumu između Ministarstva pravde i Ministarstva zdravlja, ZIKS je trebalo da obezbijedi jedinicu da obezbjeđuje forenzičke pacijente u Bolnici u Dobroti, a ne da sama bolnica angažuje i finansira privatno obezbjeđenje“.

Ni u ophođenju prema oštećenom pacijentu u Bolnici u Dobroti, navodi Gorjanc Prelević, nije poštovana procedura, što je utvrdio i Ombudsman u svom mišljenju prije sudske presude.

„Fiksacija nije urađena u skladu sa preporukama CPT-ja, oštećeni pacijent nije pregledan posle primjene prinude, nije poštovan Protokol Bolnice o postupanju u slučajevima prijave navoda o mučenju i drugim oblicima zlostavljanja pacijenta, Zaštitnica prava pacijenata nije postupala u skladu sa svojom dužnosti. Ni porodica oštećenog pacijenta nije bila obaviještena o primjeni prinude nad njim, uprkos zakonu koji tu obavezu propisuje, nego su sami na njemu primijetili povrede“.

Direktorica HRA smatra da bi sada Ministarstvo zdravlja hitno moralo da sprovede nadzor nad radom Specijalne bolnice za psihijatriju i sačini javno dostupan izvještaj sa zaključcima i mjerama koje će biti preduzete protiv svih onih koji u odnosu na ovaj incident nisu poštovali propisana pravila službe.

„U protivnom će se isti propusti ponavljati kao i do sada“, kaže ona.

Gorjanc Prelević napominje da podizanjem optužnice protiv Maslovara nije završen posao za Državno tužilaštvo.

„Državno tužilaštvo bi takođe trebalo da se dodatno angažuje u ovom slučaju. Prvo, Ombudsman je utvrdio da je oštećeni pacijent dva puta zlostavljan, prvi put 27.02, a drugi put 4.03, a suđeno je samo za drugo zlostavljanje. Nepoznato je da li je utvrđen identitet pripadnika obezbjeđenja koji je istog pacijenta šamarao i 27.02, jer taj slučaj nije obuhvaćen optužnicom i presudom koja se odnosi samo na događaj od 4. marta. Drugo, Ombudsman je u Mišljenju jasno zahtijevao da se utvrdi odgovornost i drugih prisutnih medicinskih tehničara i pripadnika obezbjeđenja koji nisu spriječili ni prijavili zlostavljanje. Pored toga, sudija je u prvostepenoj presudi utvrdila da su oni još i neistinito svjedočili da bi pomogli okrivljenom, što ukazuje na izvršenje krivičnih djela kojima je i to zabranjeno. Svi ti ljudi postupali su kao službena lica, pa je takvo ponašanje posebno nedopustivo i moralo bi se sistematski kažnjavati da bi se praksa zlostavljanja u državnim ustanovama iskorjenila“, navodi u razgovoru za FOS.

Problem s presudom, kako kaže Gorjanc Prelević, je odluka o kazni od četiri mjeseca kućnog zatvora, koja je za HRA problematična po više osnova.

„Prvo, ta vrsta kazne se može izreći samo ako se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo učinio, može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja. U ovom slučaju se radi o učiniocu koji je prethodno četiri puta osuđivan za izvršenje krivičnih djela, za koga je sud utvrdio da je namjerno izvršio zlostavljanje, koji nije pokazao kajanje, nego je jedina olakšavajuća okolnost nađena u tome što je oženjen i otac četvoro djece. Za zlostavljanje u vršenju službe je kažnjen upućivanjem na odmor kod kuće, umjesto na izdržavanje ozbiljnije kazne koja bi, za njega i druge, jedino mogla da znači ozbiljno upozorenje da je to apsolutno zabranjeno ponašanje koje ova država neće tolerisati“, zaključila je Gorjanc Prelević u razgovoru za FOS.

 

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari