Društvo

Infos

Stoga je potrebno oblikovati prioritetna rje&scaron;enja za kritične izazove i pobolj&scaron;ati saradnju među svim akterima. U odgovoru na sve veće izazove koji zbog klimatskih promjena prijete Boki Kotorskoj, u Kotoru je na konferenciji &ldquo;Saradnjom do održive budućnosti&rdquo; predstavljen Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP).

Ovaj strate&scaron;ki dokument obuhvata Op&scaron;tine Kotor, Tivat i Herceg Novi i predstavlja jednu od ključnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.

Konferencija je okupila predstavnike brojnih institucija, nevladinih organizacija, stručnjaka i donatorskih tijela, koji su kroz dinamične panel diskusije analizirali ključne prioritete i mogućnosti za implementaciju ovog Plana.

Daria Povh, direktorica Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), istakla je značaj strate&scaron;kog partnerstva svih učesnika u realizaciji planova.

&bdquo;Ovim planom nudimo platformu za strate&scaron;ko partnerstvo svih učesnika: akademske zajednice, udruženja, firmi, lokalnih i nacionalnih vlasti. Vertikalna saradnja je ključna jer su tro&scaron;kovi prilagođavanja klimatskim promjenama veliki, a nijedan akter ne može samostalno finansirati i sprovesti sve &scaron;to je potrebno,&rdquo; kazala je Povh.

U prezentaciji glavnih rezultata Plana, Ivan Sekovski, voditelj programa (PAP/RAC), naglasio je potrebu za konkretnim akcijama u oblastima poput infrastrukture i prostornog razvoja, vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i održivog turizma kako bi se podstakla primjena svih mjera koje Plan predviđa u cilju za&scaron;tite resursa i održivog prostornog planiranja.

&bdquo;Ono u čemu ovaj plan može pomoći u budućnosti jeste konkretizacija svake od mjera. Cilj je da se prioritizuju određene mjere iz plana, rasprava podigne na vi&scaron;i nivo rasprave i podstakne primjena predviđenih mjera na terenu&ldquo;, kazao je Sekovski.

Gotovo polovina obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivno&scaron;ću

Prva panel diskusija osvijetlila je važnost zajedničke akcije i kreiranja prioritetnih rje&scaron;enja za kritične klimatske i izazove održivog razvoja u području Boke Kotorske.

Milica Rudić, ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazala je na nedostatak kontinuiteta i kadrova kao prepreku u saradnji između Ministarstva i lokalnih samouprava.

&bdquo;Saradnja je do sada bila sporadična, ali će za sprovođenje mjera od ključnog značaja biti potrebna svakodnevna komunikacija i kontinuirana saradnja na rje&scaron;avanju problema degradacije životne sredine&ldquo;, naglasila je Rudić pohvaliv&scaron;i dostupnost finansijskih sredstava za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama.

Skoro polovina, odnosno 48 odsto obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivno&scaron;ću - od izgradnje puteva i nasipa do infrastrukturnih objekata.

U vezi sa tim Milica Manojlović, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Op&scaron;tine Tivat, istakla je značaj usklađenog prostorno-urbanističkog planiranja u suočavanju s izazovima brzog urbanog razvoja i klimatskih promjena.

Posebnu pažnju posvetila je rastućem pritisku na infrastrukturu usljed porasta broja stanovnika i (jo&scaron; vi&scaron;e) intenzivne gradnje, upozoriv&scaron;i na probleme poput betonizacije obale i posljedica klimatskih promjena kao &scaron;to su su&scaron;e, požari i poplave.

Dodatno, bez intervencije, ekonomski gubitak samo za područje Morinja mogao bi dostići 105,3 miliona do 2100. godine. To procjenjuje &scaron;panska Metroeconomica, na osnovu mogućeg porasta nivoa mora duž crnogorske obale.

Uz poruku da Crna Gora nije sama u ovim izazovima i da postoje primjeri koje može slijediti, Đankarlo Gusmanoli, iz partnerske MedSea fondacije, održao je prezentaciju o ugovorima za upravljanje obalom u Mediteranu, sa studijom slučaja iz Oristano zaliva na Sardiniji.

Ključ uspje&scaron;ne implementacije plana: Saradnja aktera i dugoročna posvećenost

Učesnici druge panel diskusije, predstavnici nevladinih organizacija i fondova za za&scaron;titu životne sredine poručili su da za uspje&scaron;nu implementaciju mjera i očuvanje prirodnih resursa, ključna je saradnja svih aktera, od lokalnih samouprava do nevladinih organizacija.

Du&scaron;ka Ljiljanić iz EKO Fonda istakla je da je saradnja sa op&scaron;tinama na dobrom nivou, &scaron;to potvrđuju projekti poput nabavke komunalne opreme i akcija či&scaron;ćenja podmorja, koji su omogućili pokrivanje gotovo cijele teritorije adekvatnim kapacitetima.

Nastavljajući na značaj lokalnih inicijativa, Ana Katnić iz EnvPro ukazala je na potrebu za rje&scaron;enjima zasnovanim na prirodi, navodeći revitalizaciju ekosistema i kompleksne prirodne sisteme u Ulcinju kao primjere kako očuvati osjetljiva područja pod uticajem klimatskih promjena.

Uz to, Azra Vuković iz NVO Green Home naglasila je da kvalitetna saradnja između institucija i NVO sektora doprinosi efikasnijoj realizaciji planova, posebno imajući u vidu to da donatori cijene strate&scaron;ke dokumente koji uključuju različite zainteresovane strane i imaju institucionalnu potvrdu.

U kontekstu jačanja finansijskih mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena, Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za za&scaron;titu životne sredine (UNEP/GEF), predložila je inovativne načine finansiranja za primjenu Plana.

&bdquo;Ideje poput osiguravajućih proizvoda za otpornost na klimatske promjene, razmjene duga za klimatske projekte i trži&scaron;ta ugljenika mogu značajno doprinijeti finansiranju prilagođavanja klimatskim promjenama&rdquo;, naglasila je Kasam Mandži.

Ove poruke &scaron;alju snažan apel da se ne možemo samo nadati da će biti bolje. Vrijeme za djelovanje je sada, poruka je sa konferencije, kako bismo osigurali održivu budućnost za sve.

Plan upravljanja obalnim područjem je razvijen pod vođstvom Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za za&scaron;titu životne sredine (UNEP/MAP).

Finansiran od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), PUOP je rezultat međunarodne saradnje kroz projekt MEDProgramme (i njegove podprojekte Child Project 2.1 i SCCF), uz partnerstvo sa Plan Bleu iz Marseja i doprinos lokalnih i nacionalnih aktera.&nbsp;