Ekonomija

Infos

&ndash; S druge strane, budžet za 2023. godinu predstavlja presjek stanja kada su u pitanju potrebe države bazirane na postojećim zakonskim rje&scaron;enjima. S tim u vezi, Vlada i ministarstvo su već u proceduru uputili vi&scaron;e zakona, a u planu su i novi propisi koji bi trebalo da doprinesu konsolidaciji javnih finansija, odnosno većoj naplati prihoda i racionalizaciji potro&scaron;nje. Cilj nam je da, u generalno naizvjesnim okonostima, poku&scaron;amo da doprinesemo ostvarenju boljeg rezultata od planiranog i stvorimo dodatnu fleksibilnost budžeta i sistema javnih finansija da apsorbuje eventualne neplanirane negativne uticaje. Sam po sebi rebalans nije negativna pojava, već posljedica veoma nepredvidljivih okolnosti u kojima se nalazi, i nalaziće se u EU, ali i CG kao zemlja kandidat &ndash; kazao je Damjanović.

&bull; Brojne kritike su upućene na račun budžeta, dok ste Vi tvrdili da je on mjera mogućeg i presjek stanja javnih finansija. Da li je budžet morao da bude dominantno usmjeren na potro&scaron;nju i povećanje izdataka, a da s druge strane u&scaron;teda gotovo da nije ni bilo?

Budžet je, ponoviću, refleksija primjene postojećih zakonskih rje&scaron;enja. Nažalost, okvirno 90 odsto budžetske potro&scaron;nje predstavljaju tzv. madatorni tro&scaron;kovi, koje nije moguće umanjiti bez izmjene tih zakona. Drugim riječima, preostalih 10 odsto javne potro&scaron;nje predstavlja okvir djelovanja u cilju postizanja dodate vrijednosti. S tim u vezi, poku&scaron;ali smo da najveća uvećanja opredijelimo prema resorima koji najvi&scaron;e doprinose ovom cilju, kao &scaron;to su resor ekonomije, poljoprivrede, nauke i tehnologije, naravno ne zanemarujući ključne sisteme kao sto su prosvjeta, zdravstvo, PIO, socijalna davanja.

Međutim, svakako je potrebno fokus usmjeriti na optimizaciju potro&scaron;nje i u planu nam je da tokom sljedeće godine, u saradnji sa resornim ministarstvima, ovo pitanje bude među prioritetnim. Ovdje prije svega mislim na politiku socijalnih davanja koja u određenim segmentima zahtijeva bolju usmjerenost na kategorije korisnika koji su u stvarnoj potrebi, zatim zdravstvenog sistema, koji zahtijeva ozbiljnu reformu, i na tome ćemo intenzivno raditi u saradnji sa međunarodnim partnetrima. Podsjetiću, u primjeni je Strategija reforme javne uprave, čiji je nosilac Ministarstvo javne uprave, i u segmentu svojih nadležnosti, resor na čijem sam čelu daće puni doprinos implementaciji mjera optimizacije državnog aparata. Dodatno, na predlog Ministarstva finansija, u decembru je usvojen Program upravljanja javnim finansijama za period 2022&ndash;2026, koji predviđa niz strukturnih reformi čija bi implementacija trebalo da obezbijedi dalje jačanje javnih finansija, održivost i stabilnost, primjenu dobre prakse i realizaciju potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Na ovaj način ćemo probati da sistemski uredimo aspekte potro&scaron;nje i njihovu korelaciju sa ostvarivanjem planiranih ciljeva, odnosno učinka.

Takođe, uprkos ovako visokom nivou mandatornih izdataka, smatrali smo da u domenu kapitalnog budžeta moramo obezbijediti dodatna sredstva, zbog čega će uprave zadužene za realizaciju, imati na raspolaganju 35 miliona eura vi&scaron;e za implementaciju kapitalnih projekata. Sa aspekta sistema, u nadi da će doći do stabilizacije cijena na trži&scaron;tu građevinskih materijala, &scaron;to je predstavljalo glavni razlog lo&scaron;ije performanse kapitalnog budžeta u 2022, očekujemo da će ovaj razvojni segment budžeta, imati bolji učinak u narednoj godini.

&bull; Koliko smo novca pozajmili nakon rebalansa od planiranih 350 miliona i koliko ćemo morati da pozajmimo naredne godine od planiranih 600 miliona? Govorili ste da &scaron;to vi&scaron;e depozita budemo imali, to će biti manja potreba za zaduženjem u narednoj godini...

Nakon usvajanja rebalansa Ministarstvo finansija pokrenulo je emisiju državnih zapisa, koja je sprovedena kroz tri aukcije i u okviru kojih je emitovano 39 miliona eura zapisa. Pored navedenog, zaključeni su i kreditni aranžmani sa domaćim bankama (Univerz kapital bankom i Erste bankom) u iznosu od 16 miliona eura, i aranžman sa CKB bankom na iznos od 50 miliona eura. Dakle, ukupno komercijalno zaduženje za potrebe finansiranja budžeta i stvaranje depozita u 2022. godini iznosilo je 105 miliona eura.

Predlogom Zakona o budžetu za 2023. godinu predviđena su nedostajuća sredstva u iznosu od 705 miliona eura. S obzirom na to da je planirano da se godina zavr&scaron;i sa nekih između 50 i 100 miliona eura depozita, ostatak od oko 600 miliona eura će se obezbijediti na domaćem i međunarodnom finansijskom trži&scaron;tu.

&bull; Da li Crna Gora ide ka dužničkom ropstvu ili možda ka bankrotu s obzirom na to da u naredne tri godine planira da pozajmi 2,55 milijardi eura, a da u istom periodu napravi minus od 1,2 milijarde eura? Mogu li javne finansije da izdrže toliki deficit i pozajmice po visokim kamatama?

Tačno je da je u naredne tri godine planirano zaduženje od 2,55 milijardi eura, ali isto tako treba naglasiti da se vi&scaron;e od polovine navedenog iznosa odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda koji dospijeva upravo u naredne tri godine. Imajući u vidu da je Crna Gora do sada pokazala visok stepen odgovornosti prema kreditorima u pogledu redovnosti i tačnosti otplate duga, nastojaćemo da se takva reputacija zadrži, kako bi se odnos sa investitorima i kreditorima zadržao na tradicionalno dobrom nivou. Crna Gora ne može uticati na globalna de&scaron;avanja na ekonomskom i finansijskom planu, i zbog toga su kamatne stope ne&scaron;to &scaron;to je za nas zadata kategorija kojoj se moramo prilagoditi. Kamatne stope nisu visoke samo za Crnu Goru nego i za mnogo bogatije zemlje. Zbog toga bi rje&scaron;enje trebalo tražiti u finansijskom premo&scaron;ćavanju (tzv. Bridge financing) dok se situacija ne stabilizuje, nakon čega bi se trebalo koncentrisati na dugoročnije instrumente poput euroobveznica. Naravno, ukoliko uslovi na trži&scaron;tu pokažu pozitivne signale, Ministarstvo finansija ne isključuje mogućnost realizacije euroobveznica i tokom 2023. godine. Inače, podsjetio bih du&scaron;ebrižnike da kada su emitovane obveznice 2020. godine na nivou od blizu tri odsto kamate, &scaron;to se maltene proslavilo kao sjajno, te godine je na nivou i EU i CG bila deflacija, dakle inflacija ispod nule. A evo sada kada je inflacija 15-20 odsto istima je, gle čuda, previsoka kamata od 6-7 odsto. Da ne obja&scaron;njavam dalje, pametnome dosta.

&bull; Planira li Vlada u narednoj godini da kupuje akcije preduzeća? Ako planira, koja su sve preduzeća u igri?

Vlada je odlučna da povrati u većinskom kvalifikovanom vlasni&scaron;tvu države strate&scaron;ki važna preduzeća koja su lo&scaron;im odlukama u prethodnom periodu problematično privatizovana. Tu &scaron;ansu tretiramo kao ulaganje u kapital, s kratkim rokom za povrat investicije, s ciljem uvećanja državne imovine, ali i u cilju daljeg razvoja i prosperiteta pojedinih preduzeća koja imaju značajan potencijal.

Spajanje Luke Bar i Port of Adrije povećalo bi efikasnost

&bull; Kakvi su planovi države sa Lukom Bar? Da li će država poku&scaron;ati da stekne, odnosno povrati, većinski udio u Port of Adriji?

Kao &scaron;to znate, Država je otkupila sve akcije u vlasni&scaron;tvu manjinskih akcionara Luka Bar AD, označenih simbolom LUBA, a koje su bile ponuđene na Montenegroberzi, i time povećala vlasnički udio u ovom dru&scaron;tvu na vise od 3/4. Riječ je o profitabilnoj i strate&scaron;ki veoma značajnoj kompaniji, koja, sudeći po trenutnim parametrima, može da isplaćuje dividendu i u kratkom roku isplati investiciju.

S druge strane, ovim potezom Vlada je obezbijedila kvalifikovanu većinu za dono&scaron;enje odluke o restrukturiranju Luke Bar i njenom eventualnom spajanju sa Port of Adrijom, &scaron;to bi rezultiralo većom efikasno&scaron;ću kroz djelovanje u jedinstvenom lučkom području, i dalo zamajac ubrzanom ekonomskom rastu kroz adekvatnu valorizaciju geografskih potencijala na&scaron;e zemlje. Očekujem da će realizacijom infrastrukturnih projekata do punog izražaja doći ove dvije luke, koje imaju potencijal da postanu su&scaron;tinski važno čvori&scaron;te logističkog sistema jugoistočne Evrope. Uvećano vlasni&scaron;tvo države u Luci Bar upravo garantuje većinsko vlasni&scaron;tvo države u jedinstvenoj kompaniji, nakon, nadam se uspje&scaron;nog objedinjavanja Luke Bar i Port of Adrije.

Moramo da kreiramo odgovarajući program ekonomskog državljanstva

&bull; &Scaron;ta će biti sa programom ekonomskog državljanstva?

Važenje postojećeg modela za sticanje ekonomskog državljanstva neće biti produženo, jer je to eksplicitan zahtjev na&scaron;ih EU partnera. Mi moramo da radimo na kreiranju modifikovanog modela koji će omogućiti da zadržimo neke od brojnih pozitivnih efekata koje je on imao na na&scaron;u ekonomiju i finansije i istovremeno biti upodobljen sa programima investicionih migracija kakvi postoje u evropskim zemljama, i u skladu su sa briselskim smjernicama, budući da integracija u klub ostaje prioritetna vladina politika.

Namjera je i da se uz najstrože mjere u bezbjednosnoj provjeri svakog aplikanta, uz potpunu transparentnost sprovođenja i omogući da se zadrže i uvećaju prihodi po tom osnovu, koji će biti uloženi u manje razvijena područja Crne Gore, prevashodno u op&scaron;tine na sjeveru, kao i projekte od javnog značaja.

Komisija traži rje&scaron;enje za avion &bdquo;Čarli&rdquo;

&bull; &Scaron;ta će biti sa avionom &quot;Čarli&quot;? Kada će država platiti dug i otkupiti avion i da li je plan da se avion osposobi za letove ili Vlada ima druge planove s njim?

Vlada je formirala operativni tim koji okuplja članove Ministarstva kapitalnih investicija, Ministarstva finansija i drugih nadležnih institucija, sa ciljem pravljenja sveobuhvatne ali i brze analize kako sa pravnog tako i finansijskog aspekta, i davanja predloga rje&scaron;enja za dalje pregovore sa Ministarstvom ekonomije Brazila i BNDES-om po pitanju embraera ERJ 190-200 LR, popularno nazvanog &quot;Čarli&quot;.

Podsjetiću Vas da su krajem januara 2021. godine vođeni posljednji razgovori sa BNDES-om za mirno rje&scaron;avanje spora na iznos od 4,99 miliona dolara za sticanje vlasni&scaron;tva nad avionom, i da je Vlada, shodno zaključcima vođenih pregovora, na sjednici u junu pro&scaron;le godine, odobrila kupovinu pod uslovima i na način utvrđen usvojenom informacijom, za ukupan iznos od 5,36 miliona dolara. Međutim, do kupovine nije do&scaron;lo već je pomenuti zaključak stavljen van snage. Zasto, to niko ne zna i pitanje je za tada&scaron;nje odgovorne.

Ukoliko dođe do realizacije kupovine u narednoj godini, sredstva za ove najmene biće obezbijeđena u budžetu za 2023. godinu, dok će dalja sudbina aviona biti određena shodno njegovoj najracionalnijoj upotrebi imajući u vidu da bi on postao državna imovina, a ne imovina avio-kompanije.

Izvor: Dan