Ekonomija

Infos

Ministar ekonomskog razvoja i turizma&nbsp;Goran Đurović&nbsp;u intervjuu portalu CdM je kazao da je Crnoj Gori potrebna nacionalna avio komlanija, te poručio da treba raditi na povećanju broja aviona kako bi tokom čitave godine bili povezani sa &scaron;to vi&scaron;e destinacija &scaron;irom svijeta. On poručuje da Vlada ne može zaustaviti inflaciju, to ne može niko, ali ono &scaron;to može je da umanji posljedice.

Đurović nema dilemu da treba vratiti trajektnu liniju Bar &ndash; Bari.

Između ostalog, Đurović je rekao da će Vlada nastaviti da koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi ublažili efekte inflacije, ali u isto vrijeme rade i na novim politikama koje će pomoći građanima i privredi.

CdM: Rekli ste da ćete pokrenuti sve zakonske mehanizme i u saradnji sa institucijama sistema dati puni doprinos da Stari grad Bar u &scaron;to skorije vrijeme valorizuje svoje univerzalne vrijednosti i nađe se na UNESCO listi svjetske kulturne ba&scaron;tine, jer to i zaslužuje. Da li ste ne&scaron;to već uradili na tom planu?

Đurović:&nbsp;Meni kao Baraninu, a sada i ministru zaduženom za turizam ova tema je posebno važna. Valorizacija Starog grada Bara je ne&scaron;to &scaron;to zahtijeva ozbiljna finansijska sredstva i stručnu pomoć i zato smo sa ministarstvom kulture pokrenuli priču da se tom istorijskom lokalitetu da puni značaj. U toku su aktivnosti da se kroz saradnju svih nadležnih institucija pronađu sredstva za obnovu djelova Starog grada kao i da se intenziviraju aktivnosti da se u &scaron;to skorije vrijeme on nađe na UNESCO listi svjetske kulturne ba&scaron;tine, jer to i zaslužuje. Takođe, promi&scaron;ljamo i o svim propratnim aktivnostima kojima bi se ovaj lokalitet i njegova ponuda jo&scaron; bolje uvezali u ukupni turistički sadržaj države.

CdM: Da li Vlada ima plan kako da rije&scaron;i situaciju sa ToMontenegro? Hoće li nacionalni avio- prevoznik opstati?

Đurović:&nbsp;Vi&scaron;e puta sam iskazao ono &scaron;to je moj lični stav, a to je da Crnoj Gori treba nacionalna avio- kompanija i da treba raditi na povećanju broja aviona kako bismo tokom čitave godine bili povezani sa &scaron;to vi&scaron;e destinacija &scaron;irom svijeta. Ne možemo govoriti o na&scaron;oj zemlji kao avio- destinaciji ako nemamo adekvatnu dostupnost. Sa tog aspekta, Air Montenegro, po mom mi&scaron;ljenju, treba pojačati letovima ka zapadnoj Evropi, Skandinaviji i zemljama Bliskog istoka. No, kao &scaron;to znate, Vlada je kolektivni organ i vjerujem da će po pitanju nacionalnog avio &ndash; prevoznika sagledati sve aspekte i donijeti najbolju odluku u korist svih nas.

<figure><img alt="Foto: Miraš Dušević/CdM" height="1536" src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2023/01/TO.jpg" width="2048" />
<figcaption>Foto: Mira&scaron; Du&scaron;ević/CdM</figcaption>
</figure>

CdM: Hoće li i kada Crna Gora vratiti trajektnu liniju Bar &ndash; Bari? Koliko novca bi za to bilo potrebno, u prvom redu da li država ima novca za kupovinu broda?

Đurović:&nbsp;Vraćanje trajektne linije Bar &ndash; Bari, po meni je od najvećeg značaja kako za grad Bar tako i za cijelu Crnu Goru. Uz nedavnu kupovinu akcija Luke Bar od strane države sa ciljem njenog ponovnog objedinjavanja u jedno preduzeće, obnavljanje ove saobraćajne linije bilo bi pun pogodak. Kao &scaron;to znate, ta linija je godinama povezivala Crnu Goru i Italiju i omogućavala kako op&scaron;tini tako i ostatku države intenzivnu ekonomsku saradnju i dolazak turista iz Italije tokom cijele godine. Premijer Abazović je jo&scaron; ljetos započeo razgovore na tu temu sa upravom kompanije Morfimare a Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma učiniće sve da se intenzivno uključi u pregovore.

932 miliona eura

CdM: Kazali ste da Crna Gora bilježi konstantan rast stranih direktnih investicija. Koliko iznose strane direktne investicije i ko su najznačajniji investitori?

Đurović:&nbsp;Prema posljednjim podacima Monstata, u prvih 10 mjeseci ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, &scaron;to je rast od 37,5 odsto u odnosu na 2021. ili 66,5 odsto ako govorimo o neto prilivu (663,5 miliona eura). Kada su u pitanju investitori, oni dolaze iz Srbije, Rusije, &Scaron;vajcarske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Njemačke, Italije i Turske.

CdM: Da li kriza u Crnoj Gori odvlači investitore i u kojoj mjeri?

Đurović:&nbsp;Svaka nestabilnost u zemlji, pa i ona političkog karaktera ima uticaja na strana ulaganja. Ipak, vjerujem da podaci za pro&scaron;lu godinu pokazuju da smo ostali itekako zanimljiva destinacija za strane ulagače i da interesovanje nije smanjeno već, naprotiv uvećano.

Ono &scaron;to ćemo, kao odgovorna Vlada, nastaviti da radimo je stvaranje konkurentnih i povoljnih uslova kako bismo privukli nove investicije koje su, uz turizam jedan od glavnih pokretača na&scaron;e ekonomije.

Devet hotela

CdM: Hoće li Crna Gora i kada dobiti neki novi hotel/hotelski kompleks ili rizort najvi&scaron;e kategorije? Ako hoće, gdje je to planirano, ko su investitori?

Đurović: Vjerujem da ste upoznati da je, u okviru programa ekonomskog državljanstva, u ovom momentu u toku izgradnja devet hotela na sjeveru zemlje.

Na Žabljaku se gradi hotel &bdquo;Durmitor Hotel and Villas&ldquo;, po mje&scaron;ovitom modelu poslovanja, zatim u Kola&scaron;inu hotel &bdquo;Breza&ldquo;, po kondo modelu poslovanja, hotel &bdquo;Bjelasica 1450&ldquo; po kondo modelu poslovanja, hotel &bdquo;K16&ldquo; po kondo modelu poslovanja, hotel &bdquo;D&ldquo; sa depadansom &bdquo;E&ldquo; po kondo modelu poslovanja, hotelski kompleks &bdquo;Montis hotel &amp; resort&ldquo; po kondo modelu poslovanja, hotel &bdquo;Magnum&ldquo; po kondo modelu poslovanja, hotel &bdquo;B&ldquo; po kondo modelu poslovanja i hotel &bdquo;Kola&scaron;in Resort and Spa&ldquo;, po kondo modelu poslovanja.

Planirano je da se otvaranjem ovih hotela stavi u funkciju 1,129 smje&scaron;tajnih jedinica na sjeveru i otvori preko 800 novih radnih mjesta. Vrijednost tih investicija projektovana je na 113,8 miliona eura i mislim da ne moram govoriti &scaron;ta to znači u kontekstu razvoja turizma i ekonomije u ovim op&scaron;tinama, samim tim i državi.

Strate&scaron;ki cilj Crne Gore je da postane visokokvalitetna, cjelogodi&scaron;nja turistička destinacija, te su na&scaron;a djelovanja a i rezultati usmjereni ka ostvarivanju tog cilja.

CdM: Građani se stalno žale na rapidan rast cijena prehrambenih proizvoda. Da li i koliko Vlada na to može uticati?

Đurović:&nbsp;Vlada ne može zaustaviti inflaciju, to ne može niko, ali ono &scaron;to možemo je da umanjimo posljedice koje ostavlja na standard građana. I vjerujem da smo to dosta uspje&scaron;no radili pro&scaron;le godine. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, na čijem sam čelu, pratilo je u kontinuitetu cijene osnovnih životnih namirnica i energenata.

Sporazumom sa trgovcima obezbijedili smo redovnost snabdijevanja, ograničili marže na bra&scaron;no, &scaron;ećer, ulje i so. Ograničili smo i cijenu peleta dok je Ministarstvo finansija smanjilo akcize na gorivo. Uspjeli smo i da, uprkos kretanjima na trži&scaron;tu, cijena struje ostane na istom nivou. Dakle, Vlada itekako prati &scaron;ta se de&scaron;ava i reaguje kako bi građani &scaron;to manje osjetili posljedice globalnih ekonomskih &scaron;okova. Nastavićemo da koristimo mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bi ublažili efekte inflacije, ali u isto vrijeme radimo i na novim politikama koje će pomoći građanima i privredi.

Optimistične prognoze

CdM: Kakve su prognoze za 2023.godinu, koliko će biti izazovna? Ulazimo li u stabilnije ekonomske tokove ili ne?

Đurović:&nbsp;Prognoze za ovu godinu su optimistične ali uz dozu opreza. Dobri rezultati u 2022. dobra su osnova da očekujemo dalji oporavak i ekonomski rast. Podsjetiću da je u pro&scaron;loj godini crnogorska ekonomija, prema brojnim pokazateljima, zabilježila odlične rezultate. U drugom kvartalu imali smo najveći rast bruto dru&scaron;tvenog proizvoda u Evropi od 12,7 odsto. Ukupan izvoz robe za 11 mjeseci iznosio je 623,5 miliona eura, gotovo 65 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2021.

Do novembra, ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, &scaron;to je rast od 37,5 odsto u odnosu na godinu ranije. Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu iznosila je 13 odsto i najniža je od kada se vr&scaron;e mjerenja. U turizmu, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, bilježimo ostvarenje od 90 odsto kada su u pitanju dolasci turista i broj noćenja. Sve to, prema podacima Centralne banke, zaključno sa trećim kvartalom generisalo je 916 miliona eura prihoda od turizma, a očekujem da će ukupan prihod za pro&scaron;lu godinu preći milijardu eura.

Vjerujem da je i usvajanje budžeta za 2023. vrijednog 2,8 milijardi realan i održiv oslonac za sve ono &scaron;to nas očekuje a &scaron;to, nažalost, ne zavisi samo od nas.

Globalna kretanja su takva da će se neki negativni trendovi nastaviti i tokom ove godine. Ipak, ne sumnjam da će Vlada, kao i do sada uspjeti da se izbori sa svim izazovima.