Ekonomija

Infos

&bdquo;Do sada je Ministarstvo finansija izdalo vi&scaron;e serija obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu, a sve su bile u eura kao domicilnoj valuti. S tim u vezi, sjutra&scaron;nja emisija dobija jo&scaron; vi&scaron;e na značaju, jer ćemo brzo dobiti i cijenu trži&scaron;nog javnog duga Crne Gore u dolarima&ldquo;, naveo je Maksimović u autorskom tekstu na svom Linkedin profilu. 
 
On je podsjetio da to neće biti prvo zaključenje duga u dolarima, imajući u vidu kreditnu liniju sa kineskom Exim bankom. 
 
&ldquo;Planirano je da obveznica ima rok dospijeća od sedam godina, odnosno da joj dospijeće bude 2031. godine, a emisija se može očekivati u iznosu od 500 do 700 miliona dolara, koliko bi iznosilo i maksimalno definisano zaduženje za ovu godinu, usvojeno kroz budžet Crne Gore&rdquo;, rekao je Maksimović. 
 
On je objasnio da emisija obaveznica u različitoj valuti od domicilne nije neuobičajena transakcija na međunarodnim trži&scaron;tima. Neki od razloga za to su cijena zaduženja, odnosno postizanje boljih uslova na zaduženje u stranoj valuti u odnosu na domicilnu, generisanje budućih prihoda u stranoj valuti, kao i privlačenje nove grupe investitora u postupak finansiranja. 
 
&ldquo;U na&scaron;em slučaju se prilikom dono&scaron;enja odluke o emisiji u dolarima mogu izvući dva glavna razloga, koji i daju prednost i pozitivnu ocjenu navedene odluke. Prije svega, kroz emisiju u dolarima na&scaron;a država kao emitent, dobija nove investitore koji ulažu u na&scaron; javni dug&rdquo;, naveo je Maksimović. 
 
Prema njegovim riječima, imajući u vidu da je do sada Crna Gora koristila samo izdanja u eurima, prvi put njen javni dug može biti dostupan za investiranje i investitorima koji imaju sredstva u dolarima, a koji žele da ih iskoriste u plasiranje u instrumente koji nose veći rizik, kao &scaron;to su crnogorske obveznice. 
 
&ldquo;Na taj način se &bdquo;otvara&ldquo; novo trži&scaron;te, te sa novim investitorima se jača baza kupaca crnogorskog duga&rdquo;, dodao je Maksimović. 
 
On je saop&scaron;tio da drugi razlog leži u cijeni. Naime, uzimajući komparativne podatke sa trži&scaron;ta, može se očekivati da se Crna Gora može sjutra zadužiti po efektivnom prinosu od oko 7,5 odsto na godi&scaron;njem nivou. 
 
&ldquo;Ovo svakako predstavlja &bdquo;skuplju&ldquo; kamatu u odnosu na potencijalnu koja bi se mogla ostvariti na emisiju u eurima&rdquo;, rekao je Maksimović. 
 
On je naveo da je, prema nezvaničnim informacijama, namjera Ministarstva finansija da odmah nakon zaključenja sjutra&scaron;nje emisije, zaključi i sa stranim bankama valutni SWAP aranžman u ukupnom iznosu izdanja emisije, po kojem bi odmah odradili hedžovanje valutnog rizika. 
 
&ldquo;Navedeni instrument bi, sa jedne strane, omogućio državi da plaća dug u eurima, a sa druge da dobija priliv u dolarima. Iznos aranžmana bi se &bdquo;poklapao&ldquo; sa iznosom zaduženja, a rokovi plaćanja bi odgovarali rokovima iz obveznice&rdquo;, ibjasnio je Maksimović. 
 
U konačnom bi Crna Gora, kako je rekao, dobijala dolare po istoj stopi po kojoj se zadužila kroz emisiju obveznica, te bi realizovala transferisanje dobijenih dolara za pokriće kamata po obveznici. Sa druge strane bi plaćala eure stranim bankama po osnovu zaključenog valutnog SWAP, pa bi u krajnjem neto efekat bio samo plaćanje u eurima, čime bi se izbjegao valutni rizik. 
 
&ldquo;Trenutna cijena navedenog instrumenta za period dospijeća od sedam godina za dobijanje dolara po stopi od 7,5 odsto, oko 5,9 odsto u eurima&rdquo;, dodao je Maksimović. 
 
Konkretno to bi značilo da bi država od stranih banaka dobijala prilive u dolarima po stopi od 7,5 odsto i njih koristila za plaćanje obaveza po obveznici, dok bi imala obavezu plaćanja u eurima po stopi od oko 5,9 odsto. 
 
&ldquo;Na toj osnovi, neto efekat je dug u eurima po stopi od oko 5,9 odsto, čime se u krajnjem postižu značajno bolji uslovi u odnosu na potencijalno primarno zaduženje u eurima, koje bi moglo biti u rasponu od 6,5 odsto do sedam odsto, &scaron;to će svakako dati reprekusije u manjoj rashodnoj strani budžeta&rdquo;, objasnio je Maksimović. 
 
On je naveo da glavni nedostatak i potencijalni problem predstavlja trajanje samog SWAP aranžmana. 
 
&ldquo;Prema informacijama sa trži&scaron;ta, najduži rok za koji se može fiksirati aranžman može biti do četiri godine, &scaron;to bi značilo da je u periodu od četiri godine državna kasa za&scaron;tićenja od valutnog rizika, a da se nakon navedenog perioda mora uraditi nova cijena ovog instrumenta u skladu sa tada važećim uslovima na trži&scaron;tu. Ovo naravno predstavlja problem nakon isteka roka od četiri godine, ali treba svakako vidjeti nakon izdanja &scaron;ta je Ministarstvo finansija u konačnom postiglo i koji je rok trajanja uslova iz SWAP aranžmana&rdquo;, rekao je Maksimović. 
 
Prema njegovim riječima, drugi nedostatak koji se javlja je potencijalna slaba likvidnost navedenog instrumenta na sekundarnom trži&scaron;tu. Naime, prema podacima sa trži&scaron;ta glavni kupci crnogorskih obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu su bili crnogorski rezidenti. 
 
&ldquo;Prevashodno kao kupci su se javljale finansijske institucije iz Crne Gore odnosno banke i osiguravajuće kuće, koje su plasirale sredstva u kupovinu navedenog instrumenta mahom iz razloga &scaron;to on predstavlja bezrizičnu /risk free/ aktivu, po uspostavljenoj regulativi Centraln banke Crne Gore i Agencije za osiguranje. Imajući u vidu da ulog u crnogorske hartije u dolarima sa stanovi&scaron;ta regulative ne predstavlja bezrizičnu aktivu, očekujem da će navedeno ostaviti za posljedicu smanjenu aktivnost na trži&scaron;tu koja će dolaziti iz Crne Gore&rdquo;, saop&scaron;tio je Maksimović. 
 
On je zaključio da, imajući u vidu da se gotovo vi&scaron;e od polovine svih izdanja crnogorskih obveznica izdatih na međunarodnom trži&scaron;tu nalazi u vlasni&scaron;tvu crnogorskih rezidenata, sa budućim dospijećima mogla se očekivati veća tražnja za eurima u izdanjima crnogorskih obveznica. S obzirom na to da se novi instrument izdaje u dolarima može se očekivati rast cijene trenutnih izdanja na međunarodnom trži&scaron;tu, zbog osnovnih zakona ponude i tražnje.

Izvor: Mina biznis