Ekonomija

Infos

&ldquo;Ekonomska reforma mora biti prioritet i privreda stavljena u fokus. Socijalni dijalog u Crnoj Gori ne funkcioni&scaron;e, a saradnja između Vlade, sindikata i privrede je nužna&rdquo;, kazao je predsjednik Odbora&nbsp;Jovan Lekić, reagujući na to &scaron;to se Radna grupa koja bi trebalo da nađe modalitet rada trgovina nedjeljom jo&scaron; nije sastala usljed protivljenja sindikata zahtjevima privrede.

Upućen je jo&scaron; jednom poziv Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost odredbe 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, uz apostrofiranje stava da neradna nedjelja samo za trgovine predstavlja svojevrsnu diskriminaciju ove djelatnosti.

Odbor je usvojio Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-april i razmotrio proces primjene e-fiskalizacije. Predstavljene su mjere podr&scaron;ke privredi i građanima za II kvartal, te kreditna podr&scaron;ka IRF za 2021 godinu.

U radu sjednice su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, načelnica Direkcije za regionalni razvoj iz Ministarstva ekonomskog razvoja Milena Jovetić, načelnik Direkcije za za&scaron;titu konkurencije, unutra&scaron;nju trgovinu i infrastrukturu kvaliteta u Ministarstvu ekonomskog razvoja Dragan Vukčević, predstavnik Uprave prihoda i carina Ivan Bajić, te Spasoje Vujo&scaron;ević iz Investiciono razvojnog fonda.

Predsjednik Lekić kazao je da Odbor i dalje potencira ključne stavove sa ranijih sjednica koji se odnose na akcize i ukidanje neradne nedjelje.

On je podsjetio da je u aprilu 2020. godine, zbog posljedica pandemije Covid -19 na poslovanje sektora trgovine, kao i velikog broja neradnih dana usljed propisanih mjera, zabrane rada nedeljom i tokom državnih praznika, upućena Inicijativa za ukidanje odredbe 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini.

&ldquo;Ustavni sud se do danas nije izjasnio o podnijetoj inicijativi za ustavnost odredbe člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini. Smatram da treba izaći u susret zahtjevima privrede i &scaron;to prije donijeti odluku o ustavnosti navedene odredbe, jer ovakvim postupanjem kao da Ustavni sud smatra da privrednici u Crnoj Gori ne postoje&rdquo;,&nbsp; kazao je Lekić.

Podsjetio je da su zahtjevi OU trgovine da se u potpunosti ukine odredba 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini ili da se ista izmijeni na način da rad nedeljom trgovinama bude dozvoljen tokom turističke sezone ili makar u jednoj smjeni. Naglasio je obavezu poslodavaca da radniku omoguće četiri slobodna dana tokom mjeseca, te da je kontrolisanje toga u rukama inspekcijskih organa.

Lekić navodi da se u javnosti manipuli&scaron;e podacima o broju radnika na koje se odnosi neradna nedjelja ističući da je riječ o njih oko 17.000 koji rade u maloprodaji.

Dragan Vukčević, predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja, smatra da termin neradna nedjelja nije adekvatan, iz razloga &scaron;to je zabranjeno obavljanje trgovine, ali ne i drugih djelalatnosti.

&ldquo;Smatram da je da bi se iza&scaron;lo u susret zahtjevima privrede prije svega neophodno integralno izmijeniti tri zakona, i to: Zakon o turizmu i ugostiteljstvu kojim nije precizno definisan početak i kraj turističke sezone (tokom koje trgovci traže da im se omogući rad nedjeljom), zatim Zakon o unutra&scaron;njoj trgovini, te Zakon o radu&rdquo;, kazao je on.

Vukčević je pozvao na dalje unapređivanje komunikacije svih institucija kako bi se odluke bazirale na sigurnijm podacima naročito kaad su u pitanju bilansi, povećanje cijena proizvoda i slično.

Poslovanje u sektoru

Prezentujući Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za period januar-april 2021. godine, sekretarka odbora&nbsp;Jelena Golubović&nbsp;istakla je da je ostvareni promet u trgovini na malo iznosio je 408,9 miliona eura &scaron;to je je blizu četiri miliona vi&scaron;e nego u istom periodu prethodne. U prva tri mjeseca tekuće godine vrijednost prometa u trgovini na malo je zabilježio pad u odnosu na uporedne mjesece prethodne i to 6,5% u januaru, 9,1% u februaru i 5,3% u martu, da bi u aprilu uslijedio rast od 31,1%.

&ldquo;U prva četiri mjeseca 2021. godineprosječno je bilo zaposleno 156.110 radnika, &scaron;to je za 17,3% ili oko 32.694 manje radnika u odnosu na isti uporedni period pro&scaron;le godine &ldquo;, rekla je Golubović.

Uče&scaron;će sektora trgovine u ukupnom broju zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima je najveće i u period januar-april 2021. godine iznosi 19,9%. U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 31.084 lica, &scaron;to je pad od 16,6% u odnosu na uporedni period 2020. godine.

Ona je zaključila da poslovanje u sektoru trgovine karakteri&scaron;e otežana naplata potraživanja i blokade računa &scaron;to je jo&scaron; izražajnije zbog pandemije. Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija, i to u dijeluneregistrovanja djelatnosti, rada &ldquo;na crno&rdquo;prodaja putem novinskih oglasa, interneta, dru&scaron;tvenih mreža, nelegalna prodaja akciznih proizvoda, a naročito je zastupljeno nelegalno poslovanje u dijelu prodaje duvanskih proizvoda.

Ivan Antonijević&nbsp;iz Mercatora-CG smatra da bi omogućavanje rada nedjeljom doprinijelo pobolj&scaron;anju rezultata u sektoru na koje je uticala pandemija.Takođe, zbog pandemije predlaže da se uporedne analize poslovanja u ovoj godini rade u odnosu na iste periode u 2019. godini s obzirom na specifičnost poslovanja u 2020. godini zbog pandemije.

Slavoljub &Scaron;aljperić&nbsp;iz firme Tina Time Bar istakao je odličnu komunikaciju sekretara Komore sa privrednicima i njihovu zainteresovanost za rje&scaron;avanje problema na terenu, ocjenjujući da je slično neophodno i sa predstavnicima nadležnih ministarstava.

Mjere podr&scaron;ke

Načelnica Direkcije za regionalni razvoj iz Ministarstva finansija Milena Jovetić predstavila je mjere podr&scaron;ke za čiju je realizaciju predviđeno oko 166 miliona eura bespovratnih sredstava, olak&scaron;ica i kreditne podr&scaron;ke privredi, kao i podr&scaron;ka ranjivim kategorijama stanovni&scaron;tva

Ona je objasnila da su osnovne karakteristike paketa realizacija kreditne podr&scaron;ke privredi i programa subvencija po inoviranom modelu, koji tretira sva preduzeća pojedinačno, početak aktivnosti na osnivanju Kreditno-garantnog fonda, produžetak ili nastavak realizacije dijela mjera iz prvog kvartala, povećanje limita iznosa državne pomoći po preduzeću, te to &scaron;to su u njemu sadržane samo mjere za suzbijanje koronakrize.

Vlada je sa partnerima obezbijedila dodatnu finansijsku podr&scaron;ku za likvidnost, koja se ogleda u kreiranju kreditnog paketa namijenjenog mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP). Kreditni paket se sastoji iz četiri faza u okviru kojih će se do kraja godine obezbijediti najmanje 110 miliona eura kredita privredi, odnosno segmentu MMSP i stvoriti pretpostavke za dodatnu podr&scaron;ku u narednoj godini.

Mjere, kako je obja&scaron;njeno, karakteri&scaron;e i novi pristup u selekciji preduzeća koja imaju pravo na podr&scaron;ku u okviru Programa subvencionisanja zarada, a njima je odložena i naplata carinskog duga koji dospijeva za naplatu u aprilu, maju i junu, na 60 dana od prihvatanja carinske deklaracije.

Predviđena je i jednokratna finansijska pomoć za uvođenje sistema elektronske fiskalizacije i evidentiranje prometa od 50 eura&nbsp;po elektronskom naplatnom uređaju, malim poreskim obveznicima i poreskim obveznicima koji obavljaju promet putem samonaplatnih uređaja

Predstavnik IRF Spasoje Vujo&scaron;ević, predstavio je kreditnu podr&scaron;ku od 36 kreditinih linija namijenjenih podsticanju otvaranja novih radnih mjesta, razvoju preduzetni&scaron;tva, rastu i unapređenju postojećih preduzeća i podr&scaron;ci prioritetnim sektorima.

Među kreditnim linijama Vujo&scaron;ević je izdvojio one koje se odnose na likvidnost, a u okviru kojih je linija za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom. Osnovni cilj je da se obezbijedi podr&scaron;ka ugroženim djelatnostima, odnosno svim preduzećima kojima je prihod pao 30 odsto i vi&scaron;e u odnosu na 2019. godinu.

Su&scaron;tina je da se sačuvaju radna mjesta kroz finansiranje zarada, obrtnih sredstava, plaćanja režijskih tro&scaron;kova i obaveza prema dobavljačima, po izuzetno povoljnim uslovima finansiranja. Ova kreditna linija je isključivo za rje&scaron;avanje problema nelikvidnosti vezano za ublažavanje posljedica pandemije i ne može se koristiti za one koji su nastali u ranijem periodu.

Privrednici su pozdravili namjeru Vlade da uspostavi kreditno garantni fond koji će omogućiti dostupnost finansijama i onima koji nijesu bili u mogućnosti obezbijediti kolateral kao i početnicima u biznisu nadajući se da će se ova vi&scaron;egodi&scaron;nja ideja formiranja fonda i realizovati.

Fiskalizacija

Predstavnik Uprave prihoda i carina Ivan Bajić informisao je privrednike da je objavljena nova funkcionalna specifikacija kojom su uvaženi zahtjevi privrednika za unapređenje procesa fiskalizacije. Prethodna verzija specifikacije je i dalje aktivna i po njoj se bez ograničenja može raditi, dok nova verzija V predstavlja njeno unapređenje. Predviđen je prelazni period do 1. oktobra za prilagođavanje ovoj verziji.