Ekonomija

Infos

&bdquo;Ciljevi plana kao &scaron;to su povećanje minimalne i prosječne zarade, povećanje penzija, uvođenje neoporezivog dijela zarade, smanjenje fiskalnog opterećenja rada i prelazak na progresivni sistem oporezivanja, su ne&scaron;to &scaron;to je zapisano u na&scaron;im programskim dokumentima i &scaron;to mi naravno podržavamo&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a agenciji Mina-business. 
 
Prema njegovim rječima, iznos navedenih povećanja, kao i procenat navedenog smanjenja mora biti definisan nakon ozbiljnih i sveobuhvatnih analiza, kako bi se osigurala održivost takvih rje&scaron;enja. 
 
&bdquo;Zato smo mi, jo&scaron; ranije ove godine, vodeći računa o realnoj snazi i (ne)likvidnosti crnogorske privrede, u Skup&scaron;tini predložili da se minimalna zarada poveća na minimum 300 EUR od 1. januara naredne godine, kako bi se sagledali efekti te mjere i onda tokom godine nastavilo sa daljim povećanjem&quot;, podsjetio je Mugo&scaron;a. 
 
Oni su predložili i da se smanje fiskalna opterećenja na rad i uvede neoporezivi dio zarada, ali je sva ta rje&scaron;enja, kako je rekao, vlast odbila. 
 
&bdquo;Zaista je neophodno kreirati mjere i dinamiku njihove realizacije na način koji je održiv i koji će istinski popraviti nezavidan standard značajnoj broja građana. Posljedice ishitrenih odluka mogu biti povećanje nezaposlenosti i sive ekonomije, inflacija i nova zaduženja, a sve to bi opet palo na teret građana&ldquo;, upozorio je Mugo&scaron;a. 
 
On je na pitanje da li će podržati Mar&scaron;alov plan ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, odgovorio da treba biti realan i po&scaron;ten prema građanima. 
 
&bdquo;Trudim se da imam takav pristup u politici. Nema ili ne bi trebalo da ima mjesta populizmu kad je u pitanju opravdano nezadovoljstvo građana koji imaju niska primanja, odnosno kada su u pitanju njihova realna očekivanja. Upravo zbog toga sam, svjestan potencijalnih reakcija građanki i građana, vi&scaron;e puta govorio i govorim da je potrebna fazna realizacija određenih dobrih rje&scaron;enja u projektu Evropa sad&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a. 
 
On je podsjetio i da je Međunarodni monetarni fond (MMF) ukazao na potrebu fazne realizacije navedenog projekta, zbog svih rizika koje nosi. 
 
Mugo&scaron;a je saop&scaron;tio da se često, u u cijeloj ovoj priči punoj pitkih obećanja, zaboravlja na realnost, a to je da je na kraju oktobra 10,6 hiljada vi&scaron;e nezaposlenih u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je stopa nezaposlenosti skoro 24 odsto. 
 
Prema njegovim rječima, zaboravlja se i da je broj blokiranih firmi i preduzetnika veći za 400, a iznos blokiranog duga za oko 150 miliona EUR. 
 
&bdquo;Zaboravlja se i da je cijena goriva porasla preko 30 centi po litru, odnosno 30 odsto u poslednjih godinu, dok su cijene namirnica 30 do 40 odsto veće, a u nekim slucajevima i do 75 odsto&ldquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.