Ekonomija

Infos

Spajić je rekao da 2021. godine niko maltene nije vjerovao da će prosječna plata biti 1.000 eura. Danas, kako je rekao, jasno je da je ostvaren veliki uspjeh.&nbsp;

Kako je kazao, treba obratiti pažnju na tekući deficit. Premijer ističe da imamo tekući suficit i je to najvažnije za državu.&nbsp;

&quot;To je kada od svih prihoda oduzeme tekuće tro&scaron;kove Ne uključujući kapitalne projekte. Mi smo do 2020. godine imali tekući suficit, to jest, imali smo rezultat iznad nule. To se de&scaron;avalo kada je podignuta, u dva slučaja, op&scaron;ta stopa PDV-a. Tada i nikada vi&scaron;e. A zamislite razliku kada za posljednje četiri godine imamo tekući suficit&quot;, rekao je Spajić.&nbsp;

Tok suficita je bilo, kazao je, iako je 43. Vlada povećala neproduktivne tro&scaron;kove. Rezultat za 2023. godinu rezultat je ranijeg perioda, kada je napravljen rez i radikalna reforma javnih finansija.

Kako je istakao, tekući deficit je potpuno pod kontrolom. Ako imate tekući suficit, državi ni&scaron;ta ne fali.&nbsp;

&quot;Ako nas neko prozove, lično ću da se javim i kažem da državi ni&scaron;ta ne fali. Tekući suficit je zlatno pravilo. U teoriji, mi možemo da budemo dio Eurozone odmah po članstvu u EU. Zbog nove filozofije. Mi već ispunjavamo Mastri&scaron;ke kriterijume&quot;, rekao je Spajić.

On je naglasio da pamti sve detalje, pa je jasno da smo zbog nedostatka hedžinga kada je počelo povlačenje kredita za izgradnju auto-puta država izgubila 200 miliona. Da su poslu&scaron;ani njegovi savjeti u vremenu kada je o tome odlučivala ranija vlada, dodao je, ishod po državu bio bi znatno povoljniji.&nbsp;

&quot;Zbog svega &scaron;to sprovodimo, cijela Vlada, mi držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore. Tu liniju ne damo, ta linija se zove tekući suficit. To je vrlo praktičan koncept. To nije mitsko biće, nego realnost a posebno za državu koja nema monetarnu politiku. Kada nemate svoju politiku, fiskalna politika vam postaje sve&quot;, rekao je premijer.&nbsp;

On je kazao da jer BDP od januara 2021. godine skoro pa duplirati iduće godine.&nbsp;

&quot;Iduće godine možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a. Broj stanovnika nije porastao, kako se duplirao? Realnim rastom. A smanjili smo potro&scaron;nju&quot;, istakao je Spajić.

Kako je rekao, znanje i petlja se pokazuju kada se ne smanjuju plate i penzije a smanjuju se neproduktivni tro&scaron;kovi.&nbsp;

&quot;Neće moći stvari da se mijenjaju preko noći, nažalost. Mora da se mijenja i svijest svih nas&quot;, navodi Spajić.&nbsp;

Čak 250 miliona starih dugova vraćeno je iz prihoda.

&quot;Nema vi&scaron;e saldo je nula. Ne dozvoljavamo nulu. Nama treba agresivan rast, smanjenje duga, porast plata i penzija&quot;, kazao je Spajić.&nbsp;&nbsp;

Kako je rekao, možda niko smanjio dug kao mi u Crnoj Gori, 45 procentnih poena bruto.&nbsp;

&quot;Na tekući suficit Crna Gora treba da se navikne. I da se navikne da saldo nije nula&quot;, kazao je premijer.&nbsp;

Predviđeni novi investicioni ciklusi

Ministar finansija Novica Vuković je rekao da su predviđeni novi investicioni ciklusi.&nbsp;

&quot;Ograničavanje infaltornog pristika je prioritet. Glavni pokretači ekonomskog rasta su lična potro&scaron;nja domaćinstava, veči investicioni ciklusi, kapitalni projekti, intenziviranje evropskih integracija&quot;, kazao je Vuković.&nbsp;

Kako je rekao, kroz kapitalna izdvajanja planirano je preko milijardu eura, a važan izvor biće Plan rasta EU za zapadni Balkan. U srednjem roku, stopa ekonomskog rasta se procjenjuje od 2024. do 2028. godine 3,8 odsto, obja&scaron;njava.&nbsp;

Sektor javnih finansija takođe bilježi rast. Za potrebe PIO, dodaje, planirano je 707 miliona i obuhvataju redovna tri usklađivanja u idućoj godini.&nbsp;&nbsp;

Za potrebe sektora obrazovanja i nauke, istakao je, predviđene su znajačajne novine i izdvajanja. Kapitalni budžet u 2025. godini je 280 miliona eura, to jest, 15 odsto vi&scaron;e nego ove godine.&nbsp;

Kako je rekao, novo zaduživanje planira se radi servisiranja dugova države, i kapitalne projekte.&nbsp;

Pominjalo se 2,3 milijarde kao novo zaduživanje, rekao je, ali bez detaljne analize.&nbsp;

&quot;Da jasno komuniciramo ove stavke, da ne bude zabune. Nedostajuća sredstva za 2025. godinu kada govorimo o dugovima iz ranijih perioda, bez kamate, su 820 miliona. Imamo i kapitalne projekte&quot;, rekao je ministar.&nbsp;

Vuković je rekao da se ove godine dio dugovao vraćao iz tekućih prihoda. Sve to, omogućilo je zaduženje do 900 miliona, ali ne mora toliko, kaže on.&nbsp;

&quot;Govorimo ne o potrebama za milijardu i 140 miliona, koliko je potrebno da se sve finansira, nego 900. Dvije milijarde i sto miliona je za period 20204. do 2027. godine. Vođeni naprijed i strate&scaron;ki posmatrajući sve obaveze&quot;, rekao je Vuković.

On je objasnio da angažovanja za poslanike i tro&scaron;kova po tom osnovu ostavlja parlamentu.&nbsp;

Ministar je rekao da je budžetska inspekcija nezavisna o svom radu, kao i da je to struktura čije kapacitete treba znatno jačati.&nbsp;

&Scaron;ef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac rekao je da posljednjih mjeseci imamo manje stope inflacije, nego &scaron;to je to slučaj u nekim zemljama EU i Eurozone.&nbsp;

Država se, kako je rekao, neće zadužiti 2,3 milijarde naredne godine.&nbsp;

Izvor: RTCG