Ekonomija

Infos

Fabris je kazao da su u CBCG za ovu godinu razvili dva scenarija u zavisnosti od kretanja pandemije, koja treba prihvatiti uslovno, jer se projekcije obično rade na bazi iskustava iz pro&scaron;losti, a pandemija je jedinstven događaj za koji ne postoje slična iskustva.

&ldquo;U ovom trenutku je nepoznanica koliko će trajati pandemija, da li će biti masovnije primjene vakcine ove godine, koliko će ona biti efikasna, kao i kakve će mjere preduzimati zemlje koje su najvažniji partneri Crne Gore. Stoga će ove projekcije, u skladu sa razvojem događaja, biti revidirane tokom godine&rdquo;, kazao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.

Kako je objasnio, prvi optimistički scenario CBCG polazi od pretpostavke da će pandemija koronavirusa značajno oslabiti od juna ove godine, kao rezultat razvoja vakcine, stečenog imuniteta i unaprijeđenih saznanja o životu i radu u uslovima pandemije.

&ldquo;Pod ovim pretpostavkama, projekcija ukazuje da bi crnogorska ekonomija mogla ostvariti relativno visok rast u ovoj godini od oko 7,5 odsto, koji je u velikoj mjeri rezultat niske osnovice iz pro&scaron;le godine. Treba imati u vidu da je ovo značajno niži nivo bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na 2019. godinu&rdquo;, rekao je Fabris.

Drugi scenario pretpostavlja da će pandemija koronavirusa trajati i ove godine, odnosno da će biti sličnog intenziteta kao i pro&scaron;le.

&ldquo;Pretpostavke i u ovom scenariju su da neće biti zaključavanja ekonomije, kao &scaron;to je bilo u drugom pro&scaron;logodi&scaron;njem kvartalu, i da će postojati mnogo liberalniji uslovi ulaska u Crnu Goru u odnosu na prethodnu turističku sezonu. U ovom scenariju stopa rasta BDP-a bi iznosila oko četiri odsto, najvi&scaron;e kao rezultat niske osnovice iz pro&scaron;le godine&rdquo;, saop&scaron;tio je Fabris.

Zbog pandemije veliki pad BDP-a

On je poručio da je pandemija koronavirusa događaj koji je obilježio pro&scaron;lu godinu i koji će biti ključna ekonomska tema i u ovoj.

&ldquo;Pod uticajem pandemije, nažalost, do&scaron;lo je do velikog pada BDP-a, rasta nezaposlenosti, pogor&scaron;anja socijalnog položaja velikog broja građana, kao i ozbiljnog pogor&scaron;anja fiskalne neravnoteže&rdquo;, poručio je Fabris.

Kada je u pitanju pro&scaron;la godina, Fabris je kazao da projekcija CBCG ukazuje da će pad BDP-a najvjerovatnije biti oko 17 odsto.

&ldquo;Treba imati u vidu da prilikom izrade ove projekcije nije bio dostupan veliki broj podataka za četvrti kvartal, tako da je treba prihvatiti uslovno&rdquo;, naveo je Fabris.

On je dodao da je CBCG, kroz pet paketa mjera, dala značajan doprinos ublažavanju posljedica pandemije.

&quot;Implementacija obavezujućeg moratorijuma na otplatu obaveza po odobrenim kreditima, samo tokom marta, aprila i maja, uticala je na povećanje likvidnosti građana i preduzeća za preko 150 miliona eura. Pored toga, smanjenje stope obavezne rezerve za dva procentna poena povećalo je likvidnost bankarskog sektora za 70 miliona eura, &scaron;to je za rezultat imalo povećanje njihovog kreditnog potencijala&quot;, ocijenio je Fabris.

Prema njegovim riječima, banke su tokom devet mjeseci pro&scaron;le godine bile adekvatna podr&scaron;ka sistemu i odobrile su 33,15 hiljada novih kredita za 29,78 hiljada klijenata, u ukupnom iznosu od 620,2 miliona eura.

&quot;Takođe, sa ciljem ublažavanja negativnih efekata krize, klijenti su nastavili da koriste mogućnosti moratorijuma i na kraju septembra se u ovoj kategoriji nalazi jo&scaron; 131 milion eura&quot;, kazao je Fabris i dodao da su mjere testirali i sa međunarodnim finansijskim institucijama, prije svega Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Evropskom centralnom bankom (ECB) i dobili potvrdu da su u pitanju dobro dizajnirane mjere.

CBCG će i u narednom periodu, kako je najavio, pažljivo pratiti situaciju i slučaju potrebe, neće se ustručavati da donese nove mjere.

Govoreći o kreditiranju građana i privrede, Fabris je rekao da su krediti nefinansijskom sektoru, odnosno privredi, na kraju novembra pro&scaron;le godine iznosili 1,12 milijardi eura i bilježe rast od 46,8 miliona ili 4,4 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, dok na godi&scaron;njem nivou bilježe rast od 63,9 miliona eura ili &scaron;est odsto.

Krediti stanovni&scaron;tvu su na kraju novembra pro&scaron;le godine iznosili 1,4 milijarde eura i bilježe rast od 44,4 miliona ili 3,3 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, dok na godi&scaron;njem nivou bilježe rast od 60,1 milion ili takođe &scaron;est odsto.

&ldquo;Imajući u vidu tekuću pandemiju i sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo, smatram ovo rezultatom iznad svih na&scaron;ih očekivanja i potvrdom da su banke dale značajan doprinos ublažavanju posljedica pandemije. Lično bih bio vrlo zadovoljan kada bi se ova tendencija nastavila i u ovoj godini&ldquo;, rekao je Fabris.

Da se duže čekalo sa emisijom obveznica uslovi bi bili nepovoljniji

Komentari&scaron;ući dvije važne Vladine ekonomske odluke - emisiju državnih obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu i nedono&scaron;enje budžeta za ovu godinu već prelazak na privremeno finansiranje do marta, Fabris je saop&scaron;tio da je, imajući u vidu da u martu ove godine dospijeva na otplatu emisija euroobveznica iz 2016, bilo neophodno &scaron;to prije obezbijediti sredstva za njenu otplatu.

&ldquo;Da smo duže čekali, uslovi bi sigurno bili nepovoljniji i u&scaron;li bismo u zonu visokog rizika. To je bila i jedna od ključnih preporuka koju smo dali u sklopu Preporuka Vladi za vođenje ekonomske politike u ovoj godini i, kao &scaron;to smo već istakli, CBCG je podržala odluku o emisiji euroobveznica&rdquo;, naveo je Fabris.

S druge strane, kako je kazao, razumljivo je da Vlada koja ima odgovornost za ekonomsku politiku želi da donese samostalno budžet.

&ldquo;Imajući u vidu datum formiranja Vlade nije bilo dovoljno vremena da se budžet pripremi i usvoji do kraja godine. Isto tako smatram da privremeno finansiranje treba da traje &scaron;to kraće i da je potrebno &scaron;to prije usvojiti novi budžet&rdquo;, dodao je Fabris.

Prema njegovim riječima, iako u uslovima pandemije i visoke neizvijesnosti nije lako planirati javne prihode i rashode, korisno bi bilo &scaron;to prije usvojiti novi budžet da bi ekonomska politika mogla normalno da se sprovodi, a onda, po potrebi, tokom godine uraditi rebalans.

On je saop&scaron;tio da se Crna Gora, pod uticajem pandemije, suočila sa značajnim rastom javnog duga, prije svega uče&scaron;ća javnog duga u BDP-u.

&ldquo;U pitanju je visoko uče&scaron;će i smanjivanje nivoa javnog duga će biti jedan od najvećih izazova za vođenje ekonomske politike u narednom period&rdquo;, smatra Fabris.

Oslonac u narednom periodu na vi&scaron;e sektora

On je saop&scaron;tio da je CBCG, tradicionalno, pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike i proslijedila ih Vladi.

Fabris je, među ključnim, naveo preporuku koju su navodili vi&scaron;e godina, a to je da je neophodno sprovesti diverzifikaciju privredne strukture i da oslonac u narednom periodu mora biti na vi&scaron;e sektora.

&ldquo;Preporučili smo pripremu programa funkcionisanja ekonomije u uslovima neizvjesnosti poslovanja pod uticajem pandemije, sa &scaron;to manje ograničenja za poslovanje do mjere kojom se neće ugroziti javno i individualno zdravlje. Akcenat ne treba da bude na zatvaranju djelatnosti već na promociji protokola bezbjednog poslovanja, uz provjeru i sankcionisanje nepo&scaron;tovanja istog&rdquo;, objasnio je Fabris.

CBCG je, kako je dodao, preporučila i da se razmotri mogućnost vraćanja radne nedjelje, jer bi se time mogla povećati zaposlenost i poreska osnovica, uz istovremenu pojačanu kontrolu po&scaron;tovanja zakonskih prava radnika.

&ldquo;Imajući u vidu da će pandemija i dalje trajati, preporučili smo podsticanje privredne aktivnosti, naročito za ugrožene sektore poput turizma, odnosno pripremu novog paketa podr&scaron;ke, uz prateći socijalni program za najugroženije građane. Za oblast poljoprivrede smo sugerisali obezbjeđivanje adekvatnog nivoa subvencija, kako bi na&scaron;i poljoprivrednici bili konkurentni&rdquo;, kazao je Fabris.

Omogućiti &scaron;iru primjenu IT tehnologija

CBCG je sugerisala povećanje stepena digitalizacije i &scaron;iru primjenu IT tehnologija, koje su sa jedne strane, izvozna &scaron;ansa Crne Gore, a sa druge, dobijaju dodatno na značaju u uslovima pandemije.

Najveći segment preporuka se odnosi na fiskalnu politiku.

&ldquo;Sugerisali smo da se &scaron;to prije uradi nova Fiskalna strategija, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period. Takođe, sugerisali smo kreiranje i implementiranje srednjoročnog budžetskog okvira, sa vi&scaron;e obavezujućih srednjoročnih ograničenja rashoda, uključujući i op&scaron;te ograničenje izdataka, kao i obavezu da se usklade i opravdaju sve eventualne promjene rashoda&ldquo;, kazao je Fabris.

CBCG je, kako je podsjetio, sugerisala i osnivanje Fiskalnog savjeta, kao i reviziju fiskalnih pravila.

&bdquo;Preporučili smo i da se pokrene inicijativa kod povjerilaca za restrukturiranje djelova javnog duga, a naročito onog segmenta koji se odnosi na izgradnju auto-puta. Važna preporuka je i da se zbog povećanog stepena neizvjesnosti, formira značajan iznos fiskalne rezerve&ldquo;, zaključio je Fabris.

Vrhovna monetarna institucija je sugerisala i restriktivnu politiku izdavanja novih garancija, a u slučaju odobravanja da je neophodno obezbijediti adekvatan kolateral.

&bdquo;U cilju očuvanja fiskalne održivosti, potrebno je izbjegavati nove velike kapitalne rashode, sve dok rizik po održivost javnog duga ne bude smanjen, a stanje javnih finansija značajno unaprijeđeno. Smatramo neophodnim i reformu javne uprave, u cilju njene optimizacije&ldquo;, zaključio je Fabris.