Hronika

Infos

&quot;Da li se radi o pritisku nije na nama da cijenimo. Formiran je krivični predmet u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici, a u nadležnosti Tužilačkog savjeta je da obezbijedi samostalnost u postupanju državnih tužilaca i tužila&scaron;tava&quot;, kazao je on u intervjuu za emisiju &quot;Načisto&quot; na TV Vijesti.

&quot;Za sada su sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, &scaron;to znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete. Isto tako, prethodno je sud, a ne državni tužilac, donio naredbu o pretresanju njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, &scaron;to znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela za koja se terete&quot;, rekao je Radonjić.

Pojasnio je &scaron;ta se Lazoviću i Katniću stavlja na teret.

&quot;Okrivljenima se stavlja na teret da su, na nivou osnovane sumnje, počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i po dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Ta dva krivična djela zloupotreba službenog položaja za svakog okrivljenog ponaosob odnose se ne samo na dozvoljavanje ulaska u Crnu Goru dvojici člana kriminalne organizacije kojima je prethodno ulazak bio zabranjen, već i ne nepokretanje postupka prema određenom članu kriminalne organizacije, za kojeg su iz prikupljenih dokaza i obavje&scaron;tenja proizilazili osnovi sumnje da je počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da je postupak protiv njega morao biti pokrenut. Svakako, jo&scaron; jedan dio istrage je i nepokretanje postupka protiv sad već biv&scaron;ih službenika Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost, u krivičnom predmetu u kojem su određeni dokazi prikupljeni u postupku međunarodne krivično-pravne pomoći, koji je arhiviran, a ponovnom ocjenom tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, je doveo do toga da je protiv tih i drugih lica podignuto vi&scaron;e optužnica od strane SDT-a, za vi&scaron;e od 30 krivičnih djela, čini mi se da je optuženo vi&scaron;e od 20 lica&quot;.

Na pitanje da li poku&scaron;ava reći da je dio dokumentacije Europola &quot;čamio u fioci&quot;, Radonjić je rekao da želi reći da ta dokumentacija nije cijenjena na pravilan način.

Radonjić je, upitan kakav je stav tužila&scaron;tva u vezi odbrane Katnića i Lazovića da je Petar Lazović tajni agent i da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je koordinirana sa srpskom policijom i bezbjednosnom službama, rekao da je SDT provjeravao i tu činjenicu, i to u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.

&quot;U tom postupku, koji je rezultirao podizanjem optužnice... U toj optužnici je jedan cijeli dio obrazloženja posvećen samo toj činjenici. Odnosno, utvrđeno je da u Sektoru za borbu protiv kriminala Uprave policije postoje dva odsjeka - za specijalne istražne metode i za kriminalstičko-obavje&scaron;tajne poslove. Utvrđeno je isto da ni jedan ni drugi okrivljeni nisu obavljali bilo kakve poslove u ta dva odsjeka. U nadležnosti upravo tih odsjeka je sprovođenje mjera tajnog nadzora, u okviru toga i angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova kriminalne organizacije. Pri čemu moram da ukažem da u periodu koji se okrivljenima stavlja na teret nije bilo ni zakonskog osnova, zato &scaron;to je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje su omogućavale da se angažuje prikriveni isljednik ili saradnik. Tako da, nije bilo ni zakonskog osnova u tom momentu okrivljeni budu prikriveni isljednici ili saradnici, kako se želi javno predstaviti, a &scaron;to se svakako obradilo i u okrivu istražnog postupka koji je prethodio podizanju optužnice&quot;, kazao je specijalni tužilac.

Radonjić je, na pitanje da li će odluka Katnića da &scaron;trajkuje glađu uticati na buduće postupanje tužila&scaron;tva, rekao da postupanje pritvorenih lica u bilo kojem predmetu ne može uticati na rad SDT-a.

Ukazuje i da postupanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.

&quot;Postupanje sa pritvorenim licima je u nadležnosti i kao ovla&scaron;ćenje kontrole predsjednika nadležnog suda i sudije za istragu nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti&quot;, naveo je on.

<h2>Odbačene obje krivične prijave protiv Olivere Injac</h2>

Radonjić je saop&scaron;tio da su pro&scaron;le godine odbačene obje krivične prijave protiv biv&scaron;e ministarke odbrane i aktuelne gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, u februaru i decembru.

&quot;O obje odluke obavije&scaron;ten je njihov podnosilac, advokat koji je podnio krivičnu prijavu, a i Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik o&scaron;tećene Crne Gore&quot;, rekao je on.

<h2>Uskoro odluka o Raoniću</h2>

Tri sudske instance, među kojima je i Vrhovni sud, odlučile su da je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a nedavno je i Osnovni sud odlučio da je i reizbor Raonića bio nezakonit.

Radonjić kaže da je pisanim putem tražio od Osnovnog suda da mu se dostavi ovjereni prepis odluke i da će nakon njenog dostavljanja razmotriti samu izreku i obrazloženje odluke.

&quot;Svakako će ta odluka suda biti od koristi za odlučivanje o krivičnim prijavama i umnogome ubrzava odlučivanje o krivičnoj prijavi&quot;, rekao je Radonjić, odgovoriv&scaron;i potvrdno na pitanje da li se to ubrzo može očekivati.

<h2>Odluka suda u slučaju Mijajlovića &quot;ukazuje na nejednako postupanje&quot;</h2>

Biv&scaron;i neformalni suvlasnik &quot;Bemaksa&quot; Aleksandar Mijajlović, kojeg SDT sumnjiči da je na čelu organizovane kriminalne grupe koja se bavi &scaron;vercom cigareta, braniće se sa slobode.

Radonjić kaže da ta odluka dovodi do pravne nesigurnosti, jer &quot;ukazuje na nejednako postupanje sudova u istim ili istovjetnim slučajevima kao &scaron;to je taj&quot;.

&quot;Nije na isti način postupano u svim predmetima u kojima su, recimo, članovi kriminalne organizacije nudili veoma velike iznose na ime jemstva, novčane iznose i iznose u nekretninama, pa nisu takva jemstva prihvaćena, dok je u predmetu koji pominjete, u kojem se okrivljenim stavlja na teret da je organizator kriminalne organizacije, prihvaćeno jemstvo na mnogo manji iznos&quot;, rekao je on.

Upitan da li vuče paralelu sa slučajem Petra Lazovića ili nekim drugim slučajem, dodaje:

&quot;Ima i tih slučajeva, ne pričam samo o Petru Lazoviću, to je javnosti najpoznatiji možda najpoznatiji slučaj. Imamo druge slučajeve gdje članovi kriminalne nude mnogo veći iznose nego &scaron;to je u ovom predmetu ponudio organizator, pa su ti iznosi odbijeni, a za organizatora u ovom predmetu je prihvaćeno.&quot;

Rekao je da ne želi govoriti o imenima. &quot;Javnosti je to dobro poznato. Ne zato &scaron;to se ustručavam od imena, nego nisu ni moji predmeti, nisam siguran ni koji su iznosi, ali sam siguran da je ovaj odnos takav&quot;.

Na pitanje &scaron;ta je razlog takve neujednačene prakse, kaže da to treba pitati sud.

&quot;Nama ostaje da se prvo pravnim putem borimo protiv takvih odluka. Da eventualno razmotrimo inicijativu za zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti protiv takve odluke suda, nakon &scaron;to eventualno ta opcija bude moguća i dovede do određene odluke, onda ćemo odlučiti o daljim koracima&quot;, zaključio je Radonjić.

Izvor: Vijesti