Hronika

Infos

Vrhovni sud Crne Gore, kako je saop&scaron;teno zvanično, u vijeću sastavljenom od sudija Milenke Seke Žižić, kao predsjednice vijeća, Ane Vuković, Zorana &Scaron;ćepanovića, dr Vesne Vučković i Seke Piletić, kao članova vijeća u predmetu ekstradicije Kvon Do Hyeonga, odlučujući o zahtjevu za za&scaron;titu zakonitosti Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, podginut protiv pravosnažnog rje&scaron;enja Vi&scaron;eg suda u Podgorici i rje&scaron;enja Apelacionog suda, nakon tajnog vijećanja i glasanja 3. aprila ove godine donio je presudu kojom se usvaja zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva. Time se ukidaju rje&scaron;enja Vi&scaron;eg suda u Podgorici i Apelacionog suda i predmet vraća Vi&scaron;em sudu u Podgorici, kao prvostepenom sudu, na ponovno odlučivanje, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Radi objektivnog informisanja javnosti, kako kažu, citiraju stav Vrhovnog suda Crne Gore, koji je naveden u obrazloženju presude:

&quot;U situaciji kada se radi o konkurenciji zahtjeva dvije države za izručenje istog lica, a ne o sukobu zahtjeva za izručenje istog lica, kako to nalaze nižestepeni sudovi, obaveza suda je da u skladu sa svojim ovla&scaron;ćenjima utvrdi da li su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje okrivljenog u odnosu na svaku zamolnicu po naosob, nakon čega nadležni ministar, a ne sud, odlučuje o dozvoli i redu prvenstva izručenja&ldquo;, kažu iz Vrhovnog suda.&nbsp;

&quot;U konkretnom slučaju prvostepeni sud nije mogao donijeti rje&scaron;enje u skraćenom postupku, a posebno nije mogao donijeti rje&scaron;enje o izručenju, kojim dozvoljava, odnosno odbija izručenje, o čemu shodno odredbi čl.22 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima odlučuje ministar pravde, kako se to osnovano zahtjevom za za&scaron;titu zakonitosti ukazuje&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Vrhovnog suda.&nbsp;

&quot;Identičan stav je imao i Apelacioni sud Crne Gore koji je iskazao u svojim odlukama: Kvž.br.484/2015 od 14. decembra 2015.godine; Kvž.br.521/16 od 10.11.2016.godine i Kvž.br.563/2020 od 7.decembra 2020.godine&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Vrhovno državno tužila&scaron;tvo predložilo je ranije Vrhovnom sudu da utvrdi da je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti osnovan i da donese presudu kojom će se preinačiti odluka Suda.

Prethodno je, Apelacioni sud je 20 marta potvrdio rje&scaron;enje Vi&scaron;eg suda o izručenju okrivljenog Do Kvona Južnoj Koreji, čiji je i državljanin. Do Kvona, međutim, traže i pravosudni organi SAD.&nbsp;

Do Kvon je uhap&scaron;en u Crnoj Gori u martu pro&scaron;le godine, a tereti se za prevare na kripto trži&scaron;tu te&scaron;ke preko 40 milijardi dolara.&nbsp;

Iz VDT-a su pojasnili ranije da se zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti, u skladu sa zakonom, podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama, ako je povrijeđen zakon.

&ldquo;Sud je u konkretnom slučaju, suprotno zakonu vodio skraćeni, umjesto redovnog postupka i prekoračenjem granica svojih ovla&scaron;ćenja donio odluku o dozvoli izručenja, koja je u isključivoj nadležnosti ministra pravde&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti je, dodaje se, podignut i zbog toga &scaron;to Apelacioni sud u žalbenom postupku nije saslu&scaron;ao državnog tužioca u VDT-u.

To je, kako su pojasnili iz VDT-a, suprotno odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o državnom tužila&scaron;tvu, kojim je propisano da jedino Vrhovno državno tužila&scaron;tvo postupa pred Apelacionim sudom.

&ldquo;Time je povrijedio odredbe krivičnog postupka, a &scaron;to je bilo od uticaja za dono&scaron;enje zakonite sudske odluke&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Iz VDT-a su saop&scaron;tili da je Vrhovnom sudu predloženo da utvrdi da je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti osnovan i da donese presudu kojom će se preinačiti odluka suda.