Politika

Infos

On je kazao da je potrebno ne&scaron;to preduzeti u dru&scaron;tvima kako bi se spriječilo dalje veličanje ratnih zločinaca i poricanje zločina. 
 
&bdquo;Samo sprovođenjem iskrene procjene sukoba i odavanjem počasti žrtvama sa svih strana, zemlje regiona mogu preduzeti ključne korake u pravcu izgradnje funkcionalnih dru&scaron;tava&ldquo;, naveo je Bramerc u intervjuu agenciji MINA. 
 
Političari, kako je rekao, često negiraju zločine i veličaju ratne zločince kako bi progurali svoje političke agende. 
 
Prema riječima Bramerca, umjesto da osude poricanje zločina i veličanje ratnih zločinaca, oni to podržavaju javnom retorikom i podjelama. 
 
On je istakao da je nezamislivo da oni koji su odgovorni za sprovođenje kampanja etničkog či&scaron;ćenja mogu biti viđeni kao heroji. 
 
&bdquo;&Scaron;ta je herojsko u ubijanju civila, paljenju bogomolja, zatvaranju nevinih civila i prisiljavanju stotina hiljada civila da napuste svoje domove&ldquo;, upitao je Bramerc. 
 
Suočavanje s pro&scaron;lo&scaron;ću, kako je poručio, važan je zadatak za zemlje biv&scaron;e Jugoslavije, mada samo procesuiranje ratnih zločina ne može da dovede do pomirenja. 
 
&bdquo;Ipak, da bi do&scaron;lo do bilo kakvog pomirenja odgovorni za zločine koji su počinjeni moraju biti procesuirani. Procesuiranje ovih zločina, uključujući i neke od najvi&scaron;ih ratnih vođa sa svih strana, zaključeno je na međunarodnom nivou&ldquo;, naveo je Bramerc. 
 
Kako je kazao, iako je to poglavlje zatvoreno, mnoge slučajeve i dalje treba procesuirati u zemljama regiona. 
 
&quot;Da bi se međuetnički odnosi pobolj&scaron;ali i da bi se povjerenje vratilo, nacionalne grupe u biv&scaron;oj Jugoslaviji moraju prihvatiti presude Međunarodnog krivičnog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnnog mehanizma za krivične sudove&quot;, rekao je Bramerc. 
 
On je kazao da to zahtijeva da sve strane prihvate da su snage koje su se navodno borile u njihovo ime počinile zločine tokom rata. 
 
&quot;Pokazalo se da je takvu vrstu priznanja te&scaron;ko postići, ali je neophodna kako bi proces pomirenja bio uspje&scaron;an&quot;, dodao je Bramerc. 
 
Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Bramerc je rekao da je često od različitih crnogorskih zvaničnika čuo da im je drago &scaron;to u Crnoj Gori nije bilo ratnih zločina, kao &scaron;to nije bilo ni oružanog sukoba koji se dogodio na teritoriji Crne Gore. 
 
Bramerc je rekao da ih uvijek podsjeća da su mnogi građani Crne Gore učestvovali u sukobu, prvo u Hrvatskoj, a kasnije u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. 
 
On je kazao da materijal kojim raspolaže Tužila&scaron;tvo otkriva mnoge zločine koje su počinili građani Crne Gore, bilo kao pripadnici JNA u Dubrovniku 1992. godine, paravojnih formacije u istočnoj Bosni ili pripadnici Vojske Jugoslavije na Kosovu. 
 
&quot;Takođe znamo da je logor Morinj, u kojem se dogodilo mnogo zločina, bio na teritoriji Crne Gore i da su zločini počinjeni i u Bukovici, da pomenem samo neke&quot;, naveo je Bramerc. 
 
On je kazao da je Crna Gora procesuirala, iako ne vrlo uspje&scaron;no, neka od tih krivičnih djela, ali da dodatni postupci u budućnosti slijede. 
 
Bramerc je ponovio da je usvajanje rezolucije o Srebrenici u Skup&scaron;tini Crne Gore dobar i ohrabrujući znak i da je to izvrstan i uravnotežen tekst. 
 
&quot;Vjerujem da ova rezolucija pruža žrtvama upravo ono &scaron;to im treba: potvrdu da se genocid u Srebrenici dogodio i jo&scaron; važnije potvrdu da je odgovornost za to pojedinačna krivična odgovornost onih kojima je suđeno i koji su osuđeni za ovaj zločin&quot;, naveo je Bramerc. 
 
On je rekao da se iznenadio kad je pročitao neke komentare na rezoluciju. 
 
&quot;Čestitao bih Crnoj Gori na usvajanju rezolucije i nadam se da će ovo biti primjer za druge zemlje u regionu&quot;, poručio je Bramerc. 
 
On je kazao da se većina slučajeva u Crnoj Gori zavr&scaron;ila oslobađajućim presudama. 
 
&quot;Kao tužilac ne možete biti zadovoljni takvim rezultatima. Jako mi je te&scaron;ko komentarisati da li nijesu dovoljno istraženi ili su postojali neki drugi problemi. Ali, vi&scaron;e me zanimaju budući predmeti koji će se voditi u Crnoj Gori&quot;, kazao je Bramerc. 
 
On je naveo da njegova kancelarija ima vrlo dobru saradnju sa crnogorskim državnim tužila&scaron;tvom i da su pro&scaron;le godine predali dosije s vi&scaron;e od 15 osumnjičenih, državljana Crne Gore, za koje se tvrdi da su tokom rata počinili zločine u Bosni i Hercegovini. 
 
Kako je kazao Bramerc, mnoge od tih osoba osumnjičene su za stravične zločine seksualnog nasilja, uključujući seksualno ropstvo, silovanje, mučenje, prisilnu prostituciju i trgovinu ljudima radi seksualnog iskori&scaron;tavanja, dok su neki osumnjičeni za mučenja i pogubljenja civila. 
 
&quot;Vidjećemo &scaron;ta će Državno tužila&scaron;tvo uraditi sa ovim materijalom, kako će se sprovoditi istrage i kako će biti moguća krivična gonjenja&quot;, naveo je Bramerc. 
 
On je poručio da su spremni da pruže svu potrebnu podr&scaron;ku u vezi sa tim materijalima, ali, kako je dodao, podr&scaron;ku moraju pružiti i vlasti Crne Gore i tužioci iz drugih zemalja regiona.