Politika

Infos

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, rekao je da sjednicom žele da skrenu pažnju na prava koja pripadaju romskoj zajednici i na probleme sa kojima se ta zajednica svakodnevno susreće. 
 
On je kazao da su ključne oblasti na koje je usmjerena posebna pažnja države integracija Roma - obrazovanje, zdravstvena za&scaron;tita, zapo&scaron;ljavanje, pravni i socijalni status i porodična za&scaron;tita. 
 
&bdquo;U ovih &scaron;est oblasti ostvaren je značajan napredak, ali kao i uvijek svi zajedno možemo i moramo da uradimo mnogo vi&scaron;e&ldquo;, rekao je Mandić. 
 
On je istakao da fokus mora biti na razbijanju svake forme diskriminacije romske populacije. 
 
Mandić je podsjetio da je RE populacija, shodno istraživanjima javnog mnjenja, u samom vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u državi. 
 
&bdquo;Kada su u pitanju oblasti obrazovanja i zapo&scaron;ljavanja, iako su u ovim sferama napravljeni pomaci, posebno kada je u pitanju broj romske djece koja pohađaju &scaron;kolu, i dalje nemamo preciznu bazu podataka o djeci koja su izvan &scaron;kolskog sistema&ldquo;, rekao je Mandić. 
 
On je naglasio da se problem zaposlenja romske populacije nadovezuje na problem obrazovanja, jer je jedna od ključnih prepreka kada je u pitanju zaposlenje niska stopa op&scaron;teg i stručnog obrazovanja. 
 
&bdquo;Veliki problem je i činjenica da romske i egipćanske zajednice nema u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, odnosno zato &scaron;to te zajednice nemaju autentične predstavnike u Skup&scaron;tini&ldquo;, istakao je Mandić. 
 
On je dodao da vjeruje da će, nakon konačnih rezultata popisa, moći da kroz Odbor za izbornu reformu otvore dijalog i o pitanju zastupljenosti romske i egipćanske populacije u Skup&scaron;tini. 
 
Prema riječima Mandića, iako trenutno nijesu zastupljene u parlamentu, to ne znači da ta populacija nije zavrijedila veliku pažnju i vi&scaron;egodi&scaron;nji predan rad Odbora za ljudska prava i slobode. 
 
On je kazao da će predsjednik op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević u Briselu primiti nagradu gradonačelnika prijatelja Roma. 
 
&bdquo;Imamo i na lokalnom niovu predsjednike op&scaron;tina koji se trude da nađu zajednički jezik sa romskom populacijom i u njihovim op&scaron;tinama omoguće pravilno funkcionisanje i popravljanje kvaliteta života te populacije&ldquo;, kazao je Mandić. 
 
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da je namjera bila da Romski parlament postane prilika za razmatranje važnih pitanja i izazova sa kojima se suočava ta zajednica. 
 
On je kazao da je, iako posljednjih godina Crna Gora ulaže značajne napore kako bi RE populaciji olak&scaron;ala pristup obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim programima i uslugama, sve to jo&scaron; nedovoljno. 
 
&bdquo;Kratkoročni rezultati nijesu cilj, Vlada je u prethodne dvije decenije učinila mnogo u raznim inicijativama za pobolj&scaron;anje položaja romske i egipćanske zajednice&ldquo;, istakao je Đeka. 
 
On je dodao da položaj tih zajednica jeste bolji nego &scaron;to je bilo. 
 
&bdquo;Ono &scaron;to preopoznajemo kao ključni izazov u njihovo integraciji i punoj inkluziji jeste obrazovanje. Treba aktivno djelovati na svim nivoima obrazovanja, ali i staviti fokus na pred&scaron;kolsko obrazovanje&ldquo;, naglasio je Đeka. 
 
Kako je kazao, u stanovanju, zapo&scaron;ljavanju i zdravstvenoj za&scaron;titi, ima prostora prostora za vi&scaron;e rada. 
 
&bdquo;Važno je da su problemi identifikovani, da je nacionalna politika dobra, da se uvezani svi relevantni akteri i da je namjera svakog od njih da daju puni doprinos kako bi romska i egipćanska zajednica imala bolji položaj i bila integrisana uspje&scaron;no u dru&scaron;tvo&ldquo;, naveo je Đeka. 
 
On je istakao da asimilacija jedne zajednice nije put za razvoj demokratskog dru&scaron;tva. 
 
&bdquo;Pitanje socijalne inkluzije RE populacije nije pitanje jedne etničke zajednice, već pitanje empatije koji žive u te&scaron;kim prilikama&ldquo;, naglasio je Đeka. 
 
Ombudsman Sini&scaron;a Bjeković kazao je da je 8. april dan podsjećanja koliko je dru&scaron;tvo solidarno i empatično, ali i spremno da prihvati druge i drugačije. 
 
On je kazao da je trajanje romskog naroda kroz čitavu istoriju obilježeno lutanjem u potrazi za boljim i srećnijim životom, pri čemu je sloboda bila simbol te zajednice i njena karakterna crta. 
 
&bdquo;Na tom putu, često bez ikakvog smisla, a jo&scaron; manje zdrave logike, bili su predmet pogroma, protjerivanja, najče&scaron;će stavljani na margine dru&scaron;tva&ldquo;, istakao je Bjeković. 
 
Kako je kazao, strati&scaron;ta &scaron;irom Evrope prepuna su primjera stradanja Roma prilikom egzodusa iz područja na kojima su živjeli i prestali biti poželjni za dalji suživot. 
 
&bdquo;Ovi mračni primjeri iz pro&scaron;losti sežu i do dana&scaron;njih dana, s tim &scaron;to su metodi djelovanja tih retrogradnih i necivilizacijskih sila ne&scaron;to drugačiji: umjesto otvorenog genocida i zločina, primjenjuje se strategija diskriminacije i uskraćivanja osnovnih prava i sloboda&ldquo;, kazao je Bjeković. 
 
On je istakao da su karakteristike života romske zajednice nedostupnost i lo&scaron; kvalitet obrazovanja, isključenje sa trži&scaron;ta rada, socijalna nesigurnost, nedostatak adekvatne infrastrukture stanovanja, nedostupnost zdravstvene za&scaron;tite, neregulisan građansko-pravni status, kao i diskriminatorni odnos okruženja. 
 
Bjeković je naveo da je nedostatak empatije prema romskoj zajednici izražen u poku&scaron;aju da se njihov podređeni položaj poređuje sa drugim ranjivim grupama. 
 
&bdquo;Upravo to je pogre&scaron;an pristup, ako ni&scaron;ta drugo ono zbog toga &scaron;to se unutar romske populacije nalaze ranjive podkategorije, čiji status je dodatno pogor&scaron;an jer su intersekcijski i vi&scaron;estruko diskriminisani&ldquo;, istakao je Bjeković. 
 
On je objasnio da osnova takvog položaja Roma leži u činjenici da su dugo vremena na marginama svih dru&scaron;tvenih tokova. 
 
Bejković je, govoreći o novoj generaciji mladih Roma, rekao da oni idu u susret izazovima, ne čekajući da budu tretirani kao problem, već kao resurs. 
 
&bdquo;To je posebno vidljivo u oblasti obrazovanja, gdje se već profili&scaron;e avangarda ovog naroda i njegova budućnost. Zbog toga i sada posebno podsjećam da je obrazovni ciklus poželjna meta i metod implementacije svih mjera na jačanju socijalne inkluzije Roma&ldquo;, rekao je Bjeković. 
 
On je podsjetio da je Strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021 &ndash; 2025 odredila okvir implementacije kolektivnih i individualnih prava Roma, prethodno analizirajući stanje u najrizičnijim oblastima i politikama. 
 
Bjeković je naveo da svi nalazi potvrđuju život Roma i Egipćana na marginama dru&scaron;tva. 
 
Kako je rekao, tragični događaji i nedostatak informacija pogoduju klimi nesigurnosti. 
 
&bdquo;Zbog toga ćemo poku&scaron;ati da sa kolegama iz Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti za&scaron;tite na radu napravimo preliminarne nalaze stanja kada su u pitanju neposredne opasnosti kojima se Romi i Egipćani izloženi na lokacijama na kojima žive&ldquo;, naveo je Bjeković. 
 
Kako je kazao, očigledno je da će se to pitanje morati rje&scaron;avati na dugoročan i održiv način. 
 
&bdquo;Da bi se to desilo moraju postojati elementarne ekonomske pretpostavke za osnaživanje ove populacije, kako se rje&scaron;avanje infrastrukturnih pitanja ne bi pretvorilo u novi problem&ldquo;, rekao je Bjeković. 
 
On je naglasio da posebnu pažnju i adekvatan odgovor zahtijevaju pitanja prevremenih brakova i pojava siroma&scaron;tva. 
 
&bdquo;Odgovori na ova pitanja moraju biti sistemski, intersektorski, multidisciplinarni i praćeni aktivnim kampanjama u kojima bi morali sudjelovati jednako Romi, kao i oni koji to nijesu, a svakodnevno svjedoče ovim pojavama&ldquo;, dodao je Bjeković. 
 
On je kazao da bi, bez civilnog sektora, prava Roma bila daleko od dana&scaron;njeg stanja. 
 
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025, Sokolj Beganaj, rekao je da danas posjećaju na dug put koji Crna Gora ima pred sobom u ostvarivanju ravnopravnosti za Rome i Egipćane. 
 
Kako je rekao, iako su postinguti određeni uspjesi, mnoge prepreke su i dalje prisutne. 
 
&bdquo;Diskriminacija, anticiganizam i ekstremno siroma&scaron;tvo i dalje su stvarnost sa kojom se ova populacija suočava svakodnevno. Dok god ovi fenomeni ostaju prisutni ne možemo govoriti o istinskoj jednakosti&ldquo;, rekao je Beganaj. 
 
Kako je kazao, potencijalni romske i egipćanske populacije jo&scaron; nijesu u dovoljnoj mjeri iskori&scaron;teni, zbog siroma&scaron;tva, isključenosti i diskriminacije. 
 
&bdquo;Cilj svih nas je da stvorimo bolji, pravedniji i solidarniji ambijent za život svih Roma i Egipćana u Crnoj Gori&ldquo;, istakao je Beganaj. 
 
On je istakao da bi Romi i Egipćani, adekvatnim uključivanjem u dru&scaron;tvene tokove crnogorskog dru&scaron;tva, mogli značajno da doprinesu ekonomskom razvoju države. 
 
Beganaj je istakao da političari u Crnoj Gori treba da rade na izgradnji povjerenja između romskih i neromskih zajednica, kao i da obezbijede toj manjinskoj zajednici ista prava i mogućnosti kao svim građanima. 
 
Kako je kazao, rezultati u protekloj godini pružaju nadu i inspiraciju da nastave sa borbom. 
 
Beganaj je naveo ga raduje povećanje prisustva djece romske i egipćanske zajednice u obrazovnom sistemu. 
 
&bdquo;Povećan je upis u pred&scaron;kolske ustanove za 45 odsto, a broj učenika koji zavr&scaron;avaju osnovnu &scaron;kolu za 32, a srednju &scaron;kolu za 11 odsto. Povećan je i broj studenata sa četiri na osam studenata godi&scaron;nje&ldquo;, rekao je Beganaj. 
 
Kako je kazao, ti podaci su jasan pokazatelj predanosti obrazovanju i izgradnji bolje budućnosti za na&scaron;e generacije. 
 
Beganaj je istakao da, prema istraživanjima, vi&scaron;e od 95 odsto pripadnika RE populacije ima regulisano zdravstveno osiguranje. 
 
&bdquo;Povećan je prosječan životni vijek pripadnika RE zajednice sa 55,9 na 61 godinu&ldquo;, rekao je Beganaj. 
 
On je podsjetio da su Romi u Podgorici pro&scaron;le godini dobili predstavnika u lokalnom parlamentu, navodeći da je to ohrabrujuća poruka za pripadnike te zajednice. 
 
&bdquo;Očekujem da se taj trend pro&scaron;iri i u državnom parlamentu i da uskoro imamo na&scaron;eg predstavnika u Skup&scaron;tini Crne Gore&ldquo;, zaključio je Beganaj.

Izvor: Mina