Politika

Infos

&quot;Preliminarni makroekonomski i fiskalni podaci izmijenjeni su u konačnoj verziji, a te promjene u zadnji čas i nedostatak statističkih tablica u dodatku onemogućio je EK procjenu, posebno makroekonomskih i fiskalnih programa. To se u ne&scaron;to manjoj mjeri odnosi na ključne strukturne izazove i dio reformskih prioriteta, o kojem je EK dobila sveobuhvatnije detalje&quot;, navodi se u ocjeni EK od 22. aprila ove godine, u koju je Pobjeda imala uvid.

EK je ocijenila da je scenario oporavka pretjerano optimističan, s obzirom da je lani BDP pao 15,2 odsto, kao direktna posljedica uticaja pandemije na ekonomiju koja se oslanja na turizam.

Osnovni scenario ekonomskih reformi predviđa oporavak ekonomije ove godine, a povratak na pretkrizu naredne.

Baziran je na zavr&scaron;etku prve dionice auto-puta i oporavku turizma, &scaron;to bi trebalo da smanji deficit tekućeg računa, čineći neto izvoz ključnim pokretačem rasta.

EK ocjenjuje da je rizik ka&scaron;njenje u vakcinaciji, a očekuje se i da će kreditna aktivnost ostati niska, jer se povlače mjere u vezi s krizom.

Fiskalna strategija Vlade se bazira na očekivanom srednjoročnom pobolj&scaron;anju fiskalne pozicije u cijeloj Evropi. Pandemija je povećala budžetski deficit na 11 odsto, dok je javni dug prema&scaron;io 100 posto BDP-a.

Od 2021. nadalje Vladin program predviđa znatno pobolj&scaron;anje i dostizanje suficita 2023, &scaron;to se bazira na očekivanom rastu BDP-a, kori&scaron;tenju akumuliranih državnih rezervi i kontroli izdataka. Srednjoročno se fiskalna konsolidacija oslanja na oporavak ekonomije, pobolj&scaron;anje poreske discipline i smanjenje potro&scaron;nje zavr&scaron;etkom prve dionice auto-puta. Trenutno, potro&scaron;nja bi se ograničila optimiziranjem državne administracije.

EK upozorava da su glavni izazovi stabilizacija javnih finansija, fiskalno upravljanje, siva ekonomija i visoka stopa nezaposlenosti.

Podsjećaju da Crna Gora ima najveći javni dug u regionu i visoku nediskrecijsku potro&scaron;nju, &scaron;to zahtijeva rebalans tekuće potro&scaron;nje, posebno zarada u javnom sektoru, kako bi se oslobodio fiskalni prostor za poticanje rasta. Preporučuju &scaron;irenje poreske osnovice mjerama za smanjenje sive ekonomije, utaje poreza i racionalizaciju poreskih izuzeća. Neophodno je, ukazuju, rasterećenje privatnog sektora.

Jačanje fiskalne uprave zahtijevalo bi jačanje fiskalnog nadzora u skladu s planovima za uspostavljanje nezavisne poreske

institucije. Fiskalna politika mogla bi pomoći oporavku smanjenjem javnog sektora i ubrzavanjem povrata PDV-a. Potrebni su mehanizmi za kontinuirani dijalog s preduzećima i socijalnim partnerima. Uvođenje e-nabave i pojednostavljenju oporezivanja treba dati prioritet.

Preporučuju sveobuhvatniju akciju u smanjenju neformalne ekonomije, za &scaron;ta je neophodna bolja saradnja centralne i lokalnih vlasti.

Ukazuju da treba nastaviti pobolj&scaron;anja na trži&scaron;tu rada, koja su bila prije pandemije. Konstatuju da sistem socijalne za&scaron;tite nije učinkovit u za&scaron;titi najugroženijih segmenata stanovni&scaron;tva niti u njihovom aktiviranju.

Konstatuju da su obje vlade imale dosljedne mjere za ublažavanje posljedica pandemije i podržale oporavak. Zabilježen je dobar napredak u upravljanju sa centralizovanim sistemom zarada u javnom sektoru i prelazak na elektronsku fiskalizaciju.

Javna uprava

Ocijenili su da je Centralna banka preduzela mjere podr&scaron;ke za ublažavanje posljedica krize, nastavljajući sprovoditi adekvatne mjere u kontroli bankarskog sistema.

Istakli su da, međutim, plan optimizacije javne uprave ne predviđa značajno trajno smanjenje osoblja.

Podsjetili su da je Vlada usvojila četiri paketa mjera za podr&scaron;ku privredi i stanovni&scaron;tvu tokom pandemije, ali su bili sprovedeni djelimično. Tim se mjerama, navode, nastojala očuvati zaposlenost, ali nije uvedena nijedna aktivna politika na trži&scaron;tu rada, niti su ojačane postojeće.

&quot;Program ekonomskih reformi je uglavnom usklađen s prioritetima koje je utvrdila EK, ali je proces reforme izgubio zamah. Analiza glavnih izazova uglavnom odgovara stanovi&scaron;tu. EK, ali neki djelovi pate od nedostatka detalja. To je posljedica činjenice da nije donesen budžet do službenog roka za predaju Programa&quot;, navode iz EK i konstatuju da su strukturne reforme uglavnom prepisane iz prethodnog programa, uz određene prepravke i malo novih reformi.