6
min read
A- A+
Pročitano

Odbor za reformu izbornog zakonodavstva (ne) vraća legitimitet Skupštini?

31/07/2019 - 14:00
Autor:Danilo Ajković
937 pregleda

Sedam mjeseci nakon što je formiran skupštinski Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji do danas nije ispunio cilj zbog kojeg je formiran – unaprjeđenje okvira za održavanje daljih izbora, nazire se druga faza njegovog postojanja.

Prva sjednica Odbora

Prva sjednica Odbora

Iako je formiran 30. oktobra prošle godine, do učešća opozicije u njegovom radu nije došlo jer je ubrzo uslijedilo hapšenje poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića i neizvršenog stavljanja u zatvor poslanika Milana Kneževića, zbog odbijanja da svjedoče.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović zakazao je iznenada 30. jula nakon održanog kolegijuma za danas popodne sjednicu na kojoj će doći do izmjene Odluke o formiranju ovog ad hoc tijela.

Time bi se udovoljilo zahtjevu Demokratske Crne Gore da se odluke u ovom tijelu donose tročetvrtinskom većinom (11 od 14 članova Odbora), umjesto sa dosadašnje dvije trećine.

Prva sjednica Odbora
Prva sjednica Odbora u novembru 2018. godine

Međutim, dio opozicije koji učestvuje u radu Parlamenta je protiv izmjene Odluke o Odboru, a kojom bi se osnovao i novi Odbor koji bi pratio implementaciju izbornih zakona i reformi, smatrajući da to treba da radi tehnička vlada, kako je to predviđeno Sporazumom o budućnosti, potpisanim u toku protesta „Odupri se“.

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore koja bojkotuje rad parlamenta, Boris Bogdanović, podnio je jutros devet amandmana na Predlog Odluke o izmjenama Odluke o obrazovanju odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Usvajanjem pomenutih amandmana, kako su kazali, konačno bi bio usvojen “Briselski plan” Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji je, kako navode, dobio podršku komesara Johanesa Hana prošle godine u Briselu, čime bi se stvorili preduslovi da Demokrate zajedno sa svim drugim opozicionim kolegama krenu u rad na sveobuhvatnim izbornim reformama u okviru odbora za sveoubuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Prva sjednica Odbora
Prva sjednica Odbora u novembru 2018. godine

Ukoliko se, kako ističu, usvoje svi predloženi amandmani te partije, "bez dodatnih izmjena i obesmišljavanja", Demokrate su spremne da zajedno sa svim opozicionim kolegama koji su već članovi Odbora, uzmu učešće u radu Odbora za sveobuhvantu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U suprotnom, poručuju da neće učestvovati u "simulaciji demokratije i kozmetičkim reformama."

"Naravno, i u slučaju da se prihvate pomenutih 9 amandmana, odnosno "Briselski plan" Demokrata i URA-e, nastavljamo bojkot i ne vraćamo se u redovan rad Parlamenta, već samo iskazujemo spremnost da zajedno sa našim opozicionim kolegama radimo u Odboru za sveobuhvantu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, jer vas podsjećamo da "Briselski plan" Demokrata i URA-e predstavljen u julu prošle godine u Briselu kaže: "Ponavljamo da smo spremni da učestvujemo i glasamo u Parlamentu, samo ako ad hoc parlamentarni odbor postigne konačan dogovor o svim stavkama navedenim u tom Planu, zajedno sa potvrđivanjem datuma parlamentarnih izbora i dogovora o datumu održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu"," navode Demokrate.

Sagovornici FOS-a, sa kojima smo razgovarali prije nego je postavljeno pitanje promjene Odbora, naglasili su da on ne ostvaruje svoju funkciju bez učešća opozicije.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević objašnjava da je Odbor bio inicijalno zamišljen sa ciljem unapređenja izbornog zakonodavstva, ali je odavno izgubio tu svoju svrhu.

„Praktično je taj Odbor klinički mrtav, samo što ga vlast održava vještački u životu. Ne vidim da ima ikakvu svrhu, ako tu sjedi samo jedna struktura, odnosno ako to nije zajednički rad opozicije i vlasti“, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i dodaje:

„Jer vlast bi onda mogla kroz svoje unutarstranačke organe da radi ono što sada radi u Skupštini“.

Prva sjednica Odbora
Prva sjednica Odbora u novembru 2018. godine

O dosadašnjem radu radnih grupa Odbora za reformu izbornog zakonodavstva poslanici vladajuće Demokratske partije socijalista nisu željeli da govore za FOS, kao ni članovi ispred NVO sektora i akademske zajednice.

Uljarević pak ne vjeruje u iskrene namjere i u iskrenost poziva DPS-a kada je riječ o uspostavljanju dijaloga.

„Sa jedne strane imate jedan vrlo ugodan govor i politički korektan, a na drugoj strani te riječi potire praksa. U istom tom periodu kada DPS najagilnije poziva na neku vrstu dijaloga i na povratak u Skupštinu mi imamo ovaj izbor Savjeta RTCG-a koji znači potpuno partijsko pokoravanje RTCG-a, imamo tekuće izbore Savjeta Agencije za elektronske medije i Agencije za sprečavanje korupcije koji nisu ništa drugo nego partijsko učvršćivanje DPS-a u tim institucijama, imamo ono što je i dalje neuređenost Državne izborne komisije i imamo neustavnost izbora predsjednice Vrhovnog suda. Mislim da to snažnije govori nego bilo kakve riječi koje dobijamo od strane DPS-a“, smatra Uljarević.

A sam DPS je uz koalicione partnere u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva radio u prethodnom periodu na izmjenama izbornih zakona, i priveo kraju nacrte zakona.

Prva sjednica Odbora
Prva sjednica Odbora u novembru 2018. godine

Uljarević smatra da do sada nismo imali set konkretnih predloga, već samo dosta načelnih stvari u vazduhu.

„Mislim da je politička volja suštinska i ako neko iz opozicije dođe sa vrlo konkretnim predlozima pa čak i prema tom Odboru koji je klinički mrtav, a koji su sadržajni i detaljni, i ako postoji politička volja, i to dobije podršku vlasti, neće biti nikakav problem da se opozicija vrati u Skupštinu i izglasa to. Ono što imamo i što je prosto jedan iscrpljujući i ljudima odbijajući pristup je jedna površna rasprava bez suštinskih predloga i bez ulaženje u to kako da se to prevaziđe“.

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da je Odbor, odnosno Skupština jedino mjesto gdje se može doći do onoga što opozicija želi.

„Opozicija želi da po prvi put imamo izbore koji će oslikavati stvarnu volju građana. Ukoliko su identifikovali probleme i ukoliko žele da ih riješe, ja ne vidim na koji način je to moguće osim kroz rad u parlamentu, odnosno kroz rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Do neke nove vrste vlade može doći jedino dogovorom u parlamentu. Ne može se doći do rješenja kroz medije, niti da se kroz saopštenja formira nova vlada ili usvoji novo zakonodavstvo i prosto ne vjerujem da građani to ne prepoznaju, odnosno da mediji mnogo više ne problematizuju to pitanje, čak i od onih koji traže izbore na lokalnim izborima a na nacionalnom nivou su veoma tvrdi, čak i najradikalniji“, kaže Raonić.

Za Raonića je manje bitno na koji način će doći do dogovora među politčkim akterima, da li putem Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, formiranja tehničke vlade...

„Bitno je da se kroz dijalog dođe do opšte prihvatljivog rješenja, na nivou države, na nivou obije strane“, ističe Raonić.

U Odboru rade i pridruženi članovi iz NVO sektora i akademske zajednice
U Odboru rade i pridruženi članovi iz NVO sektora i akademske zajednice

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak pak navodi da će opozicija naći način da ne dozvole da se izbori održe po starom-postojećem zakonodavstvu.

„Što se tiče samog teksta izmjena izbornih zakona, vjerujte da je nama deset dana dovoljno, mi to iz Demokratskog fronta imamo sve pripremljeno, sva rješenja imamo formulisana, pojedina stavljena na papir, samo čekamo momenat kad da to podijelimo sa kolegama iz opozicije“, objašnjava Bošnjak.

Iz Građanskog pokreta URA navode da ovakav Odbor, kako je sada definisan, ne može da iznese promjene.

„Mi smo predstavili naš plan za sveobuhvatnu izbornu reformu, taj plan je dobio i komesara Hana i Evropske komisije. Na kraju ono što se desilo jeste da su Branimir Gvozdenović i DPS izašli sa nekim svojim planom, a taj plan nije suštinski. Taj plan obuhvata samo neke kozmetičke reforme, odnosno obuhvata samo onaj dio reformi gdje će neko da kaže da se krenulo u proces reformi izbornog zakonodavstva... U suštini valjanih reformi neće biti. Ukoliko se bude radilo po našem planu URA je raspoložena i URA će biti dio takvog izbornog zakonodavstva, ali nikada nećemo biti partneri onome što predstavlja simulaciju demokratskih procesa u Crnoj Gori“, kazao je Mileta Radovanić iz URA.

Radovanić navodi da su ponudili plan koji je takav da sve mora biti urađeno na sveobuhvatan način, jer reforme moraju biti suštinske a ne partikularne.

„...Jer jedino na taj način možemo doći do cilja a to je minimum uslova za iole fer i slobodne izbore u Crnoj Gori“, zaključio je Radovanić.

Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe u oktobru 2020, a izborni zakoni moraju biti usvojeni do kraja tekuće godine.

Kažnjavanjem do reda ili novih razmirica?

Uoči novog dogovora opozicije Zakonodavni odbor je podržao predlog poslanika vladajuće koalicije Andrije Popovića za izmjenu Poslovnika Skupštine, kojim bi se poslanicima koji ne dolaze na sjednice smanjivala zarada.

Uljarević smatra da su to sve neki od postefekata urušenosti Skupštine kao političke institucije.

„Ona svakim danom gubi ono nešto malo od legitimiteta koje joj je ostalo. Ne možete vi poslanike na taj način disciplinovati, niti na taj način povratiti kulturu dijaloga u crnogorski parlament“, smatra Uljarević i dodaje:

Ukoliko prođe taj predlog, da se poslanicima koji ne dolaze na sjednice Skupštine smanji plata, zatvaraju se vrata za povratak onog dijela opozicije koji je još uvijek van Parlamenta. Šalje se poruka da se oni vraćaju samo zbog tog novca. To nije dobro, to je jedna od tih nedomišljenih stvari na jednu stranu, ili pak dobro smišljenih stvari od strane DPS-a da taj dijalog nikad ne profunkcioniše“.

 

Pročitajte i ovo: Većina građana podržava smanjenje plata poslanicima za nedolazak na sjednice

Većina čitalaca FOS-a smatra da bi trebalo propisati umanjenje zarade poslanicima za nedolazak na sjednice.

is_sponsored
0
FOTO PRICHA
Off
slika_video_zamjena
Off

Komentari