Politika

Infos

Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a Biljana Papović kazala je da odluke koje donosi većina u Komisiji jasno pokazuju da ona ima za cilj da određuje krajnji rezultat izbora. 
 
&bdquo;Umjesto da konzistentno i nepristrasno sprovodi zakonske procedure politička većina u DIK je odabrala da u ad hoc procedurama, smi&scaron;ljenim za jednokratnu političku upotrebu, pribavlja podatke od stranih država o potencijalnih kandidatima&ldquo;, rekla je Papović. 
 
Ona je dodala da je većina u DIK-u odabrala da to sprovodi na način da traži samo one podatke koji idu na &scaron;tetu jednom kandidatu i da dokumenta objavljena na dru&scaron;tvenim mrežama i/ili u medijima prihvati kao pravnu činjenicu, a da ona nije prethodno utvrđena u postupku pred nadležnim državnim organima. 
 
&bdquo;Ovim je iza&scaron;la iz svojih zakonskih okvira i nedvosmisleno demonstrirala pristrasnost i selektivnost&ldquo;, istakla je Papović u saop&scaron;tenju. 
 
Kako je rekla, CDT je u vi&scaron;e navrata pozvao Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) da pokrene postupke protiv svih kandidata za koje postoji i najmanja sumnja da nelegalno posjeduju državljanstvo Srbije ili bilo koje druge države. 
 
&bdquo;Takođe smo, veoma o&scaron;tro, osudili obmanjivanje javnosti od strane potencijalnih predsjedničkih kandidata i poku&scaron;aj da se lažima i obmanama izbjegne moguća odgovornost i striktna primjena zakona&ldquo;, navela je ona. 
 
Papović je kazala da međutim, striktna primjena zakona znači da se u odgovarajućim procedurama moraju, na pravno valjan način, utvrditi sve relevantne činjenice i na osnovu toga o svakom kandidatu pojedinačno donijeti odluka. 
 
&bdquo;Medijski navodi mogu biti dobra inicijalna informacija za uzbunjivanje javnosti i nadležnih institucija u slučaju bilo kakvih zloupotreba ali nipo&scaron;to ne smiju niti uzeti kao krajnja činjenica, tj. osnova za postupanje bez adekvatnog postupka i provjere&ldquo;, kazala je Papović. 
 
Ona je naglasila da je jedina institucija koja može voditi postupke i donijeti odluke o eventualnom oduzimanju prebivali&scaron;ta i državljanstva, a time i aktivnog i pasivnog biračkog prava, MUP, koji to mora uraditi u urgentnom roku. 
 
&bdquo;DIK mora, samo i jedino, svoje odluke donositi na osnovu dokumenata pribavljenih od crnogorskih državnih organa&ldquo;, istakla je Papović. 
 
Kako je kazala, Kodeksom dobrih praksi u izbornim stvarima Venecijanske komisije jasno je propisano da pojedinac može biti li&scaron;en prava da bira i da bude biran samo pod određenim kumulativnim uslovima. 
 
&bdquo;To mora biti predviđeno zakonom; mora se po&scaron;tovati princip proporcionalnosti; li&scaron;avanje mora biti zasnovano na mentalnoj nesposobnosti ili krivičnoj osudi za te&scaron;ko krivično djelo&ldquo;, navela je ona. 
 
Papović je kazala da uslovi za li&scaron;avanje prava kandidovanja na izborima mogu biti manje strogi nego za li&scaron;avanje prava glasa, jer je u pitanju obavljanje javne funkcije i može biti legitimno odbaciti kadnidature osoba čije bi djelovanje na takvoj funkciji naru&scaron;ilo javni interes. 
 
Međutim, kako je dodala, i tada razlozi moraju biti utvrđeni u Ustavu ili zakonu. 
 
Papović je ocijenila da je DIK napravio do sada neviđene presedane u pona&scaron;anju institucije koja sprovodi izbore. 
 
Kako je kazala, DIK je to napravio nakon izlaska iz zakonskih okvira djelovanja i sprovođenja međunarodnih istraga, sumnjivim kanalima komunikacije sa stranim državama, uvođenja institucija stranih država u izborni proces, pokretanja postupaka protiv birača koji nijesu bili kandidati, selektivnog pristupa i provjera kandidata, dvoličnog pona&scaron;anja vezano za za&scaron;titu ličnih podataka. 
 
Komisija je, prema riječima Papović, zapravo postala učesnik u izbornom procesu. 
 
&bdquo;I na kraju, kao odgovor du&scaron;ebrižnim članovima DIK koji su svoj stav agrumentovali situacijom koja se može desiti ako Spajić (zanimljivo ne i Mandić) bude izabran za predsjednika i u pokrenutom postupku izgubi crnogorsko državljanstvo poručujemo - ozbiljne institucije ne &ldquo;rje&scaron;avaju&rdquo; hipotetičke situacije već primjenjuju Ustav, zakone i međunarodne standarde&ldquo;, rekla je Papović. 
 
Ona je naglasila da se tako u demokratijama rje&scaron;avaju te&scaron;ka pitanja. 
 
&bdquo;Zakonito, etično i u dobroj namjeri. Za razliku od ovoga &scaron;to svakodnevno živimo i &scaron;to je daleko od demokratije&ldquo;, zaključila je Papović.