Politika

Infos

Nakon &scaron;to je objavljen Izvje&scaron;taj o napretku za Crnu Goru, Picula je kazao kako je zabrinut zbog usporavanja integracija.

Upitan zbog čega smatra da je do&scaron;lo do usporavanja i ko je za takvo stanje najodgovorniji, Picula kaže da iskreno vjeruje, bez obzira na opravdano kritične ocjene u Izvje&scaron;taju, kako je Crnoj Gori mjesto u Uniji kao predvodniku pristupnog procesa.

&ldquo;Najveću odgovornost za registrovano stanje stvari kao i svugdje ima aktuelna vlast u zemlji. Međutim, i za EU moraju vrijediti pravila boljeg pona&scaron;anja tako da se i sama mora pridržavati datih obećanja. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, već i na Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Treba naglasiti kako je predstavljeno izvje&scaron;će tretiralo stanje tokom 2019. i 2020. godine. Identificiralo je kako stanovite napretke, poput borbe protiv organiziranog kriminala, tako i usporavanje, odnosno stagnaciju nekih procesa, poput jačanja vladavine prava ili lo&scaron;eg stanja u području slobode medija&rdquo;, poja&scaron;njava Picula za Pobjedu.

U EU, dodaje, postoji niz zemalja zagovornica crnogorskog članstva, ali je primarna odgovornost na Podgorici da označene procese ubrza ili popravi.

&ldquo;Dobar primjer za to mogla bi biti harmonizacija procesa održavanja lokalnih izbora istog dana jer dosada&scaron;nji sustav drži zemlju u svojevrsnoj stalnoj izbornoj kampanji &scaron;to konstantno proizvodi političke napetosti na ionako visoko polariziranoj sceni. Koliko to djeluje inhibitorno na kapacitet provedbi reformi ne treba posebno obja&scaron;njavati&rdquo;, navodi Picula.

Iz Vlade je, nakon objavljivanja Izvje&scaron;taja, saop&scaron;teno da su spremni odmah da primijene sve preporuke.

Odgovarajući na pitanje kako takva namjera može biti iskrena budući da se u Izvje&scaron;taju notira značajno slabljenje pregovaračke strukture, napravljeno upravo u mandatu ove izvr&scaron;ne vlasti, Picula kaže da podr&scaron;ka građana Crne Gore reformama i članstvu u EU ostaje vrlo visoka, ali ocjenjuje da je Vlada ipak u proteklih godinu dana propustila održati dosada&scaron;nju dinamiku procesa koja jedina može omogućiti toliko očekivano zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

&ldquo;U situaciji visoke i sveprisutne polarizacije, &scaron;to odražava i aktualni sastav crnogorskog parlamenta, te blokada unutar dosta konfliktne vladajuće većine, ta stagnacija dodatno utječe na destabilizaciju zemlje. Crna Gora svakako bi morala izbjeći cementiranje sada&scaron;nje situacije. U suprotnom, to bi počelo podsjećati na situaciju sa statusom Srbije kao kandidatkinje. Naime, Beograd deklaratorno izražava namjeru provedbe reformi potrebnih za otvaranje novih poglavlja, čak i priprema dokumentaciju, ali u isto vrijeme kontroverznim pona&scaron;anjem kao da čini sve da se napredak ne dogodi &ldquo;, precizirao je Picula.

U Izvje&scaron;taju se navodi da su bilateralni odnosi sa Srbijom obilježeni tenzijama, optužbama za mije&scaron;anje u izborne procese i u vezi su sa pitanjima koja se tiču SPC, &scaron;to je dovelo do porasta nacionalističke retorike.

Picula je ranije ocijenio da mu se čini da je u Crnoj Gori politika klerikalizovana, a crkva politizovana. Upitan da li smatra da je i dalje takvo stanje i ukoliko jeste &scaron;ta bi trebalo uraditi za jačanje građanskog dru&scaron;tva, izvjestilac EP kaže da ne bi volio da se za situaciju u Crnoj Gori evropska politika i mediji zanimaju od jednog incidenta do drugog.

&ldquo;Međutim, za sada ne vidim da je uspostavljen dijalog ključnih aktera koji bi zaista otvorio prostor za reduciranje izvanrednih situacija s ozbiljnim posljedicama na stanje građanskog dru&scaron;tva. To vjerojatno nije ni lako izvedivo u uvjetima postojeće izloženosti Crne Gore pritiscima izvana. Ni&scaron;ta ne sugeriram na dnevnopolitičkoj razini, ali vjerojatno će se tek nakon nekoliko izbornih ciklusa iskristalizirati opcije dovoljno otporne da konsolidiraju standarde građanskog dru&scaron;tva. Pri tome treba očekivati i svestraniju podr&scaron;ku Brisela jer blok zbog aktualnog iskustva s Poljskom i Mađarskom sigurno neće vi&scaron;e u članstvo primati zemlje koje se manjkavo transformiraju ili očigledno odstupaju od temeljnih vrijednosti europskog projekta&rdquo;, zaključuje Picula.

Na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET) Picula je pitao evropskog komesara za pro&scaron;irenje i susjedsku politiku Olivera Varheljija koliko je Crna Gora daleko od zatvaranja poglavlja i kako ocjenjuje mogućnost stranog uticaja u na&scaron;oj zemlji, ali nije dobio odgovor.

Komentari&scaron;ući mije&scaron;anje sa strane u crnogorske procese kao i koliko smo daleko od zatvaranja poglavlja, Picula kaže:

&ldquo;Drago mi je &scaron;to ste primjetili da nisam dobio odgovor na direktno postavljeno pitanje. Mislim da je za ocjenu toga postoji li strano uplitanje u procese u Crnoj Gori dovoljno analizirati dva događaja ove godine &ndash; lokalne izbore u Nik&scaron;iću i ustoličenje mitropolita Joanikija. Te&scaron;ko da se u proteklih dvadesetak godina mogu sjetiti agresivnijih medijskih kampanja od onih koje su Vučiću bliski mediji u Srbiji provodili kako bi utjecali na rezultate ova dva događaja, a koji bi po svojoj prirodi u bilo kojoj stabilnoj demokraciji bili i&scaron;ta vi&scaron;e od rutinskih zbivanja.

Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da su crnogorski mediji izvje&scaron;tavali i o prisutnosti srpske tajne policije u Nik&scaron;iću, ili navodnom savjetovanju crnogorskih sigurnosnih snaga sa srpskima prije ustoličenja. Tu se odgovornost Srbije, vjerujem, ne može poreći.

&Scaron;to se tiče zatvaranja poglavlja, Crna Gora ne smije propustiti priliku da ponovno uspostavi raniju dinamiku jer politika pro&scaron;irenja, nakon evidentnog okretanja EU svojim unutarnjim problemima pojačanih posljedicama pandemije i sama, nažalost, nailazi na otpore značajnog broja članica. Zato svaki dan iskori&scaron;ten na osmi&scaron;ljavanje i primjenu reformske agende kudikamo je važniji od sukobljavanja na temama koje ne donose građanima ni&scaron;ta dobro&rdquo;, poručuje Picula.